Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zatišje pred buru

Objavljeno prije

na

„Crna Gora, u evropskim okvirima, slična je Luksemburgu. A ovđe nikoga od običnih građana, osim evropskih birokrata i vladinih funkcionera zaduženih za spoljnu politiku, previše ne zanima što se događa u Luksemburgu. Zašto bi u Crnoj Gori?”, kaže za Monitor poznati njemački novinar Norbert Mapes-Nidik. On ističe da će naša zemlja morati da napravi velike pomake kako bi zavrijedila više pažnje i uvažavanja evropskih zvaničnika i institucija i kako bi, nakon prijema Hrvatske i Islanda, postala 30. članica EU. „Primjer vašeg susjeda Hrvatske i za vas je dovoljno indikativan i poučan”, napominje Mapes-Nidik. Dok crnogorska Vlada pod vođstvom i kontrolom ministra za vanjske poslove i evropske integracije Milana Roćena lagano priprema pregovaračke strukture, u Briselu je praktično sve spremno za otpočinjanje pregovora s našom zemljom. Već je izrađen pregovarački okvir u kojem su obuhvaćena sva pravila koje Crna Gora mora ispuniti kako bi zaključila pregovore. Na tom projektu je radila iskusna ekipa na čelu s Dirkom Langeom i Tomas Haglajtnerom, koji sada u Evropskoj komisiji vode pregovarački tim za Crnu Goru. Radi se o profesionalcima, koji su veoma uspješno okončali pregovore s Hrvatskom. Lange i Haglajtner postavili su mjerila za 23. i 24. poglavlje koje će Crna Gora najprije otvoriti, saopštili da će ubrzo biti obavljen skrining crnogorske legislative, te da će nakon boravka evropskih eksperata, pripremiti izvještaj o implementaciji zakonodavstva u tim oblastima.

Dinamika je, dakle, već definisana, brižljivo postavljen novi sistem mjerila. Roćen i ekipa pripremili su omiljenu taktiku aktivnog čekanja, kako bi pregovore što više odužili i nastojali očuvati postojeći sistem. Zato je veoma neizvjesno da li će naša zemlja u junu dobiti datum početka pristupnih pregovora. „A to bi trebao biti katalizator za promjene. Stvarni pokretač za dalje napore treba da bude crnogorski nacionalni interes i interes njezinih građana”, kaže evropski komesar za proširenje Štefan File.

Nema sumnje da će Lange zvaničnicima u Podgorici poručiti ono što je godinama govorio Hrvatima: „Uvjerili smo se da ste učinili prave stvari usvajanjem zakona i postavljanjem institucija, ali hoćemo rezultate. Problem ostaje kako to oživjeti u praksi i od koncepta napraviti svakodnevicu!”

Svakodnevica je u Crnoj Gori postala veoma stresna. Vlada premijera Igora Lukšića pokazuje se dnevno nedoraslom za rješavanje velikih nevolja crnogorskog društva. Ona ubrzano gubi kredite ne samo domaće, već i strane javnosti, pa u pomanjkanju argumenata i izbjegavanju konkretnih poteza premijer Lukšić počinje da koristi omiljenu retoriku svog prethodnika i mentora Mila Đukanovića. Kako samo isprazno zvuče riječi Lukšića da se organizovanjem protesnih skupova pauperizovanog radništva i opljačkanih građana „ugrožava evropski put Crne Gore”!? Kao da premijer s Fejsbuka i pripadnik crnogorske ekonomske škole dr Veselina Vukotića ne vidi da se u cijelom svijetu protestuje, da svi traže prava i dostojanstven život. Zar Lukšić zaista smatra da je u Evropi još neko naivan pa da ne zna što se stvarno dešava u Crnoj Gori.

Igor Lukšić odavno zna što mu je činiti, a na to ga dnevno podsjećaju evropski zvaničnici i parlamentarci. Komesar File insistira na pravosnažnosti presuda i navodi da EU ima novi model pregovora s Crnom Gorom, koji znači poman monitoring i strogo uslovljavanje napretka. Upravo na obećanju povlačenja snažnih reformskih poteza on je kao premijer dobio podršku Berlina i kancelarke Angele Merkel.

Da tek slijedi pravi pritisak na Crnu Goru pokazuju i amandmani koje su na nacrt rezolucije izvjestioca za Crnu Goru Evropskog parlamenta Čarlsa Tanoka podnijeli njegove kolege Eduard Kukan, Jelko Kacin, Urlike Lunaček i Joran Farm, a kojima se traži pojačana borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, otkrivanje napadača na novinare i medije, rasvjetljavanje afere Telekom… A svi ovi evroposlanici godinama su bili veoma naklonjeni tumačenjima i stavovima koji su dolazili iz crnogorske Vlade. Naročito su razumijevanje iskazivali evropski funkcioneri u Podgorici. Nezvanično su čak navodili da crnogorska opozicija i civilni sektor svako pitanje politizuju te da korupcija ima više veze s kulturnim modelom i tradicijom ove zemlje, nego s konkretnim potezima korumpirane vlasti.

Nakon smjene bivšeg italijanskog premijera Silvija Berluskonija i skorašnjeg odlaska šefa Delegacije EU u Podgorici Leopolda Maurera, manevarski prostor crnogorske vlasti u Evropi dodatno će se umanjiti. Broj onih koji imaju razumijevanja za „specifičan model demokratije”, koji se ovđe primjenjuje, već sada se može izbrojati na prstima jedne ruke.

Lobiranje ne može pomoći, uvjeren je analitičar iz Zagreba Davor Đenero. „Jedino je važno imati stalno koncentrisanu političku volju da se proces pridruživanja obavi. Takođe je značajno da unutar nacionalne političke arene bude uspostavljen potpuni konsenzus”, ističe on.

Vrijeme ovoj Vladi ubrzano curi, a ona baulja iz afere u aferu, nesposobna da se suoči s bilo kojom od njih. Svaki radni sat, svaki radni dan sada se mjeri i ima svoju važnost. Zato je primjetna Lukšićeva nervoza. A prava bura tek počinje. Ova će godina biti prelomna za proces evropskih integracija Crne Gore.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo