Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šverceri organizovaniji od putara

Objavljeno prije

na

Vremenske neprilike primorale su i prekogranične švercere da smanje obim „poslova”, jer je u ilegalnim magacinima na Kosovu i u Crnoj Gori lagerovano toliko robe da više nema gdje ni da se skladišti. Prema riječima Monitorovog izvora iz policije radi se o tonama i tonama svih vrsta švercerskih materijala, od droge i oružja do akciznih roba. Ovaj izvor tvrdi da bi sada bio pravi momenat da se izvrši upad u te magacine, jer bi, kako kaže, imalo šta da se zaplijeni, ali dodaje i da je to skoro neizvodljivo bez velike zajedničke međunarodne policijske akcije.

„Te magacine, pogotovu one na Kosovu, vrlo često obezbjeđuju naoružani ljudi. Na Kosovu su to čitave armije naoružanih kriminalaca kojima je to jedini posao i sigurno ne bi tako lako dozvolili da im neko to pokvari. Zna i međunarodna policija da bi to bila vrlo rizična akcija”, kaže Monitorov izvor iz policije.

Prema njegovim riječima jedan od najvećih takvih magacina, s fabrikom za preradu droge, nalazi se na prostoru između sela Široka, Lježan i Đinok kod Suve Reke: „Koordinate sela Široka su DM 8508/8797. Odatle do sela Ljuta Glava, koje je takođe značajno u pogledu proizvodnje i šverca droge, je svega petnaest kilometara”.

On objašnjava da se na tom području, između sela Lježan i Đinok, nalazi veliki zasad hašiša, od oko hektar površine.

„Selo Lježan nalazi se na koordinatama DM 8119/8455. Prema operativnim podacima, plantaža je u tom području. To je, inače, teritorija djelovanja njemačkog bataljona u okviru međunarodnih snaga na Kosovu”, kaže naš izvor.

U trouglu ova tri sela je i laboratorija, odnosno fabrika za preradu hašiša čiji je kapacitet četiri tone dnevno. Toliko uvijek ima na zalihama čak i kada nema zastoja u tranzitu i trgovini, tako da je u ovom trenutku količina droge koja se tamo nalazi vjerovatno i veća.

„Laboratorijom upravljaju dva brata iz sela Đinok. Oni su povezani s jednom osobom u Prištini pod nadimkom Sigro. Ta osoba radi kao narkodiler, a poznata je po ubistvu jednog od komandanata kosovske vojske iz Suve Reke”, kaže naš policijski izvor.

Drugo veliko ilegalno skladište heroina na Kosovu nalazi se u Velikom Trnavcu.

„Tu su i skladište i laboratorija za preradu i pakovanje heroina. Kapacitet ove fabrike je dvije i po tone, koliko u svakom trenutku ima na lageru”, priča izvor iz policije.

Ovaj izvor tvrdi da se još jedno veliko ilegalno skladište švercerskih roba nalazi u blizini sela Pepići, između Rožaja i Peći, na kosovskoj teritoriji.

„Koordinate ovog mjesta su DN 2823/3105. Ovuda se švercuje uglavnom akcizna roba – cigarete, kafa, meso koje iz pravca Podgorice i Berana ide na Kosovo. Prošle godine je kosovska policija u jednoj akciji zaplijenila četiri i po tone mesa”, kaže naš izvor.

On tvrdi da se u ilegalnom skladištu na ovoj lokaciji lageruje i droga i da se ovaj alternativni pravac mnogo koristi.

„Moglo bi se reći da se koristi maksimalno, da bi se izbjegla granična policija na Kuli”, objašnjava ovaj izvor.

Budući da su zatvoreni i alternativni putevi na Čakoru, velika količina uskladištene robe nalazi se na teritoriji Crne Gore, u selima ispod te planine, dok se s druge strane granice skladišta nalaze u selima Boge, Stankovići i Hadžovići. U ovom posljednjem selu, kako tvrdi izvor iz crnogorske policije, nalazi se vikendica Nasera Keljmendija. Ta vikendica služi kao magacin za švercerske robe u vrijeme zastoja, kakav je ovaj trenutno zbog vremenskih neprilika.

„I ptice na grani znaju da roba iz ovih magacina na Kosovu i mnogih drugih, ide u tranzitu preko Crne Gore”, kaže Monitorov policijski izvor.

Bivši policajci iz Rožaja, prije nego su pred prijetnjama napustili Crnu Goru, ispričali su za Monitor da se u ovom gradu i oko njega nalazi veliki broj ilegalnih magacina, od kojih su neke obezbjeđivali i naoružani ljudi. Oni su to i dokumentovali fotografijama napravljenim čak i u magacinu jedne rožajske fabrike, gdje se jasno vidi lagerovano ko zna koliko paketa cigareta.

Otpušteni granični policajci iznijeli su javno veliki broj podataka i za širu javnost malo poznatih informacija o prekograničnom švercu, posebno prema Kosovu. Oni su započeli priču o mojkovačkoj fabrici duvana, otkrili su da se šverc cigareta obavlja tri puta nedjeljno, da nema pravila kojim danima se to radi.

Bivši policajci su pričali o šleperima punim kafe i hiljadama paketa cigareta na konjima, koje su zaustavljali, pa potom po naređenju starješina morali da puste. Prema njihovim riječima čitavo stočarsko naselje na potezu Giljevo Polje – Crni Vrh koristi se kao magacin.

Kao magacin služi i jedna vikendica odmah pored magistralnog puta Rožaje – Peć, preko Kule, na crnogorskoj teritoriji, koja je prvobitno bila vlasništvo izvjesnog Podgoričanina zvanog Jole.

Oni su ispričali i kako im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe i kako su sklanjani da bi se šverc nesmetano odvijao. Svjedočili su i o mnogim prijavljenim slučajevima šverca i osobama uhvaćenim u švercu, kao na primjer o jednom bračnom paru s Kosova koji je donosio drogu do starog spomenika na planini Hajli, i o tome ko je preuzimao s crnogorske strane, ali da uprkos tome ništa nije preduzimano.

Bivši policajci su pričali kako se šverceri u tom poslu, i s jedne i s druge strane, koriste specijalnim terenskim vozilima i motornim sankama u toku zime. Govorilo se čak i o domišljatosti kriminalaca koji se služe dresiranim lovačkim psima, za koje kosovski „trgovci” selotejpom oblijepe po par kilograma droge i zatim ih vrate nazad gazdama, „regularnim lovcima”.

Monitorov dobro obaviješteni izvor iz policije kaže i da sve što su ispričali otpušteni rožajski policajci predstavlja samo djelić onoga s čime raspolažu mnoge obavještajne agencije koje djeluju u ovom regionu, kada je u pitanju prekogranični šverc.

„Ti momci to znaju iz iskustva. Oni su gledali na terenu šta se radi. Svi ti podaci odavno su poznati najjačim obavještajnim agencijama, kao što su engleska MI6, njemačka BND, američka CIA, pa i srpska BIA”, tvrdi taj izvor.

Tako, na primjer, kaže on, Englezi odavno znaju da šverc cigareta iz Crne Gore na Kosovo uglavnom predvodi kriminalna grupa Ekrema Luke.

„On je bliski saradnik Nasera Keljmendija. Prije nekoliko godina držao je magacin kod Peći. Kasnije je to skladište pretvoreno u firmu za prevoz robe Dukađin. To je danas fabrika. Obavještajne službe raspolažu i fotografijama napravljenim u krugu te firme na kojima se vidi pretovar cigareta. U tom magacinu međunarodna policija je zaplijenila oko trista tona cigareta koje su tamo stigle iz Crne Gore”, kaže naš izvor.

Prema podacima srpske Bezbjednosno informatine agencije (BIA) još jedno značajno selo na Kosovu, na švercerskoj trasi, je Zaotiće kod Peći.

„I u Zaotićima se nalazi jedan veliki magacin koji je trenutno prepun robe”, tvrdi Monitorov izvor.

On kaže i da se veliki magacini švercovane robe u Crnoj Gori nalaze na području Podgorice, Nikšića i Mojkovca.

„Ilegalni magacini su trenutno zameteni i zatrpani robom, ali budite sigurni da šverceri ni na Kosovu ni u Crnoj Gori neće dugo čekati i da će se bolje organizovati od putara. Njihov posao ne smije previše da trpi, makar to bilo i zbog vremenskih neprilika”, kaže Monitorov izvor iz policije.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo