Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šverceri organizovaniji od putara

Objavljeno prije

na

Vremenske neprilike primorale su i prekogranične švercere da smanje obim „poslova”, jer je u ilegalnim magacinima na Kosovu i u Crnoj Gori lagerovano toliko robe da više nema gdje ni da se skladišti. Prema riječima Monitorovog izvora iz policije radi se o tonama i tonama svih vrsta švercerskih materijala, od droge i oružja do akciznih roba. Ovaj izvor tvrdi da bi sada bio pravi momenat da se izvrši upad u te magacine, jer bi, kako kaže, imalo šta da se zaplijeni, ali dodaje i da je to skoro neizvodljivo bez velike zajedničke međunarodne policijske akcije.

„Te magacine, pogotovu one na Kosovu, vrlo često obezbjeđuju naoružani ljudi. Na Kosovu su to čitave armije naoružanih kriminalaca kojima je to jedini posao i sigurno ne bi tako lako dozvolili da im neko to pokvari. Zna i međunarodna policija da bi to bila vrlo rizična akcija”, kaže Monitorov izvor iz policije.

Prema njegovim riječima jedan od najvećih takvih magacina, s fabrikom za preradu droge, nalazi se na prostoru između sela Široka, Lježan i Đinok kod Suve Reke: „Koordinate sela Široka su DM 8508/8797. Odatle do sela Ljuta Glava, koje je takođe značajno u pogledu proizvodnje i šverca droge, je svega petnaest kilometara”.

On objašnjava da se na tom području, između sela Lježan i Đinok, nalazi veliki zasad hašiša, od oko hektar površine.

„Selo Lježan nalazi se na koordinatama DM 8119/8455. Prema operativnim podacima, plantaža je u tom području. To je, inače, teritorija djelovanja njemačkog bataljona u okviru međunarodnih snaga na Kosovu”, kaže naš izvor.

U trouglu ova tri sela je i laboratorija, odnosno fabrika za preradu hašiša čiji je kapacitet četiri tone dnevno. Toliko uvijek ima na zalihama čak i kada nema zastoja u tranzitu i trgovini, tako da je u ovom trenutku količina droge koja se tamo nalazi vjerovatno i veća.

„Laboratorijom upravljaju dva brata iz sela Đinok. Oni su povezani s jednom osobom u Prištini pod nadimkom Sigro. Ta osoba radi kao narkodiler, a poznata je po ubistvu jednog od komandanata kosovske vojske iz Suve Reke”, kaže naš policijski izvor.

Drugo veliko ilegalno skladište heroina na Kosovu nalazi se u Velikom Trnavcu.

„Tu su i skladište i laboratorija za preradu i pakovanje heroina. Kapacitet ove fabrike je dvije i po tone, koliko u svakom trenutku ima na lageru”, priča izvor iz policije.

Ovaj izvor tvrdi da se još jedno veliko ilegalno skladište švercerskih roba nalazi u blizini sela Pepići, između Rožaja i Peći, na kosovskoj teritoriji.

„Koordinate ovog mjesta su DN 2823/3105. Ovuda se švercuje uglavnom akcizna roba – cigarete, kafa, meso koje iz pravca Podgorice i Berana ide na Kosovo. Prošle godine je kosovska policija u jednoj akciji zaplijenila četiri i po tone mesa”, kaže naš izvor.

On tvrdi da se u ilegalnom skladištu na ovoj lokaciji lageruje i droga i da se ovaj alternativni pravac mnogo koristi.

„Moglo bi se reći da se koristi maksimalno, da bi se izbjegla granična policija na Kuli”, objašnjava ovaj izvor.

Budući da su zatvoreni i alternativni putevi na Čakoru, velika količina uskladištene robe nalazi se na teritoriji Crne Gore, u selima ispod te planine, dok se s druge strane granice skladišta nalaze u selima Boge, Stankovići i Hadžovići. U ovom posljednjem selu, kako tvrdi izvor iz crnogorske policije, nalazi se vikendica Nasera Keljmendija. Ta vikendica služi kao magacin za švercerske robe u vrijeme zastoja, kakav je ovaj trenutno zbog vremenskih neprilika.

„I ptice na grani znaju da roba iz ovih magacina na Kosovu i mnogih drugih, ide u tranzitu preko Crne Gore”, kaže Monitorov policijski izvor.

Bivši policajci iz Rožaja, prije nego su pred prijetnjama napustili Crnu Goru, ispričali su za Monitor da se u ovom gradu i oko njega nalazi veliki broj ilegalnih magacina, od kojih su neke obezbjeđivali i naoružani ljudi. Oni su to i dokumentovali fotografijama napravljenim čak i u magacinu jedne rožajske fabrike, gdje se jasno vidi lagerovano ko zna koliko paketa cigareta.

Otpušteni granični policajci iznijeli su javno veliki broj podataka i za širu javnost malo poznatih informacija o prekograničnom švercu, posebno prema Kosovu. Oni su započeli priču o mojkovačkoj fabrici duvana, otkrili su da se šverc cigareta obavlja tri puta nedjeljno, da nema pravila kojim danima se to radi.

Bivši policajci su pričali o šleperima punim kafe i hiljadama paketa cigareta na konjima, koje su zaustavljali, pa potom po naređenju starješina morali da puste. Prema njihovim riječima čitavo stočarsko naselje na potezu Giljevo Polje – Crni Vrh koristi se kao magacin.

Kao magacin služi i jedna vikendica odmah pored magistralnog puta Rožaje – Peć, preko Kule, na crnogorskoj teritoriji, koja je prvobitno bila vlasništvo izvjesnog Podgoričanina zvanog Jole.

Oni su ispričali i kako im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe i kako su sklanjani da bi se šverc nesmetano odvijao. Svjedočili su i o mnogim prijavljenim slučajevima šverca i osobama uhvaćenim u švercu, kao na primjer o jednom bračnom paru s Kosova koji je donosio drogu do starog spomenika na planini Hajli, i o tome ko je preuzimao s crnogorske strane, ali da uprkos tome ništa nije preduzimano.

Bivši policajci su pričali kako se šverceri u tom poslu, i s jedne i s druge strane, koriste specijalnim terenskim vozilima i motornim sankama u toku zime. Govorilo se čak i o domišljatosti kriminalaca koji se služe dresiranim lovačkim psima, za koje kosovski „trgovci” selotejpom oblijepe po par kilograma droge i zatim ih vrate nazad gazdama, „regularnim lovcima”.

Monitorov dobro obaviješteni izvor iz policije kaže i da sve što su ispričali otpušteni rožajski policajci predstavlja samo djelić onoga s čime raspolažu mnoge obavještajne agencije koje djeluju u ovom regionu, kada je u pitanju prekogranični šverc.

„Ti momci to znaju iz iskustva. Oni su gledali na terenu šta se radi. Svi ti podaci odavno su poznati najjačim obavještajnim agencijama, kao što su engleska MI6, njemačka BND, američka CIA, pa i srpska BIA”, tvrdi taj izvor.

Tako, na primjer, kaže on, Englezi odavno znaju da šverc cigareta iz Crne Gore na Kosovo uglavnom predvodi kriminalna grupa Ekrema Luke.

„On je bliski saradnik Nasera Keljmendija. Prije nekoliko godina držao je magacin kod Peći. Kasnije je to skladište pretvoreno u firmu za prevoz robe Dukađin. To je danas fabrika. Obavještajne službe raspolažu i fotografijama napravljenim u krugu te firme na kojima se vidi pretovar cigareta. U tom magacinu međunarodna policija je zaplijenila oko trista tona cigareta koje su tamo stigle iz Crne Gore”, kaže naš izvor.

Prema podacima srpske Bezbjednosno informatine agencije (BIA) još jedno značajno selo na Kosovu, na švercerskoj trasi, je Zaotiće kod Peći.

„I u Zaotićima se nalazi jedan veliki magacin koji je trenutno prepun robe”, tvrdi Monitorov izvor.

On kaže i da se veliki magacini švercovane robe u Crnoj Gori nalaze na području Podgorice, Nikšića i Mojkovca.

„Ilegalni magacini su trenutno zameteni i zatrpani robom, ali budite sigurni da šverceri ni na Kosovu ni u Crnoj Gori neće dugo čekati i da će se bolje organizovati od putara. Njihov posao ne smije previše da trpi, makar to bilo i zbog vremenskih neprilika”, kaže Monitorov izvor iz policije.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo