Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pravo lice bahatih investitora

Objavljeno prije

na

Šest godina nakon izdavanja pod dugoročni zakup hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, Vladina „najuspješnija privatizacija u turizmu Crne Gore” prijeti da se izrodi u spor međunarodnih razmjera. Kada su u ljeto 2009. od Amana preuzeli višedecenijski zakup elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, predstavnici novog zakupca, grčkog milijardera Viktora Restisa kazali su kako je Sveti Stefan crnogorski Akropolj, mjesto izuzetnog kulturno-istorijskog pedigrea čijoj će obnovi i turističkoj promociji pristupiti s dužnom pažnjom.

U želji da pridobiju povjerenje javnosti i mještana naselja Sveti Stefan, Grci su posebno naglasili geografsku i religijsku bliskost koja povezuje dva naroda i ponudili otvorenost za svaku vrstu saradnje.

Na prvom susretu s novinarima najavili su ulaganja od oko 90 miliona eura koliko je po njihovoj procjeni mogla koštati rekonstrukcija Svetog Stefana i izgradnja novog hotela Kraljičina plaža i obećali da će Svetac prve goste primiti u maju 2010. godine.

Tokom protekle tri godine godine postupci i retorika vlasnika Adriatic properties kompanije koja upravlja elitnim hotelskim kompleksom, prilično su promijenjeni.

Grci nisu ispunili nijedno od obećanja. Svetac nije obnovljen a izgradnju hotela Kraljičina plaža niko više ni ne pominje. Prestali su i da plaćaju zakupninu i poreze, pa su njihova dugovanja prema vlasniku hotela HG Budvanska rivijera dostigla sumu od 1.3 miliona eura. Zatražili su u međuvremenu povlastice u vidu smanjenja ugovorom utvrđene godišnje zakupnine koja je iznosila 1,9 miliona eura i produženje roka zakupa s 30 na 50 godina.

Na prozivke zbog nepoštovanja osnovnih klauzula ugovora o zakupu i neizmirivanja finansijskih obaveza, reagovali su drsko uz otvorene prijetnje tužbama međunarodnim institucijama ukoliko se njihovi zahtjevi ne usvoje.

Suvlasnik Adriatic propertiesa, Petros Statis je zaprijetio da će u slučaju da Grci budu primorani da Budvanskoj rivijeri plate dospjele fakture, podnijeti tužbu Arbitražnom sudu u Londonu protiv države Crne Gore zbog štete od sedam miliona eura koja im je pričinjena, jer zbog spora oko crkve Aleksandra Nevskog, odnosno Sv. Gospođe, nisu mogli obnoviti hotel Sveti Stefan u cijelosti.

Burna reakcija Grka uslijedila je nakon što je NVO MANS vrhovnom državnom tužilaštvu podnijela krivične prijave protiv više vladinih ministara i funkcionera lokalne uprave u Budvi sa sumnjom u organizovano kršenje zakona i zloupotrebe službenog položaja u korist zakupca Svetog Stefana a na štetu javnog interesa i budžeta Crne Gore.

Podnijete su i prijave protiv više osoba za izvođenje građevinskih radova na rekonstrukciji hotela Sveti Stefan bez građevinske dozvole i bespravne gradnje dvije odvojene zgrade u maslinjaku u zaleđu hotela.

Statis je kazao da se optužbe MANS-a protiv Restis grupe baziraju na lažima i manipulacijama i da predstavljaju dio političke igre. Ali je priznao da je na crnogorskom Akropolju Restis divlje sagradio dvije zgrade, iako je bespravna gradnja krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora.

Da li je takvo ponašanje, nelegalna gradnja i devastacija istoimenog svetilišta u njegovoj zemlji moguća, nije pojasnio.

Zbog navedenih optužbi Restis grupa zatražila je zaštitu od EU i grčke ambasade u Podgorici. O svemu će, rečeno je, obavijestiti strane ambasade u Crnoj Gori kao i Ministarstvo spoljnih poslova Grčke. Poslat je i dopis državnom tužiocu od koga se traži da u što kraćem roku procesuira sve krivične prijave MANS-a i zauzme stav. Prvi čovjek Viktora Restisa za razgranate poslove u Crnoj Gori, Petros Statis dao je ponudu za eventualni raskid ugovora o zakupu. Ukoliko Vlada Crne Gore želi da Restis i Aman odu, oni će to prihvatiti, kazao je Statis, ali uz odštetu od 50 miliona eura. ,,Da li neko misli da Crna Gora ima mogućnost da isplati Restis grupi 50 miliona eura odštete”, pitao je Statis i ocijenio da bi za turistički napredak Crne Gore bilo tragično da Aman ode. On je iznio podatak da je u posao na Svecu do sada uloženo oko 100 miliona eura.

Ova tvrdnja u suprotnosti je s procjenom datom na startu da će obnova oba hotela, Svetog Stefana i Kraljičine plaže stajati oko 90 miliona. Pri tom Svetac nije do kraja obnovljen. Nije završen čuveni blok 25 u kome se nalaze ostaci crkve koja je izazvala tolike probleme.

Tvrdnja Restisa da njihov izgubljeni prihod iznosi oko sedam miliona eura jer hotel Sveti Stefan nije u potpunosti stavljen u funkciju šokirala je poznavaoce turističke privrede. Da li je zaista tako i koliko je stvarna vrijednost izvedenih radova na Svetom Stefanu razjasniće uskoro eksperti ekonomsko-građevinske struke. Budvanska rivijera naručila je od Ekonomskog i Građevinskog fakulteta u Podgorici analizu kojom bi se utvrdilo kolika su dosadašnja ulaganja zakupca kao i visina eventualne štete nastale činjenjem ili nečinjenjem nadležnih državnih i opštinskih institucija u smislu kašnjenja potrebnih odobrenja i urbanističkih planova i odgovornosti za probleme s obnovom crkve.

Krajem decembra prošle godine formirana je stručna komisija kojom rukovode prodekan Ekonomskog fakulteta Milan Lakićević i dekan Građevinskog fakulteta Miloš Knežević.

Projekat je u fazi proučavanja obimne dokumentacije o svim radovima izvedenim na Svetom Stefanu, od infrastrukture do enterijera i procjene da li je zakupac mogao imati dodatnih troškova za koje je odgovoran zakupodavac.

Od nalaza podgoričke stručne komisije zavisiće i odluka Vlade i Savjeta za privatizaciju da li će odobriti promjenu tenderskih uslova zakupa eksluzivnog ljetovališta i izaći u susret zahtjevima Restisa. Od odluke Vlade zavisiće dalja sudbina ugovora s Grcima.

Petros Statis je na konferenciji za medije demonstrirao prepoznatljivu bahatost stranih investitora u Crnoj Gori uvjerenih da uz podršku pojedinih državnih zvaničnika mogu izbjegavati obaveze, kršiti ugovore, zakone i propise. Treba očekivati da će zahtjevima Grka biti udovoljeno. Naročito nakon izrečenih prijetnji.

Crnogorski zet Petros Statis objasnio je šta sve čeka državu njegove tazbine ukoliko Restis grupa spakuje kofere i ode iz Crne Gore. Najprije će Viktor Restis zahvaljujući svom bogatstvu angažovati najbolje advokate iz cijelog svijeta da tuži Crnu Goru i dobije milionsku odštetu. Što se toga tiče ne mora tražiti dalje od Podgorice. Za najboljeg advokata u tom svijetu više puta je proglašena Ana Kolarević koja je registrovala firmu Adriatic properties i od početka bila srećne ruke jer je sa svega jedan euro na računu ta of-šor kompanija postala vlasnik Sveca i okoline na duži niz godina.

Zatim će, podvukao je Statis, Restis sa saradnicima širom cijelog poslovnog svijeta raznositi najgore abere o poslovnom miljeu u Crnoj Gori i na Svecu na kome nisu uspjeli ostvariti sve što im je obećano.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo