Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pravo lice bahatih investitora

Objavljeno prije

na

Šest godina nakon izdavanja pod dugoročni zakup hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, Vladina „najuspješnija privatizacija u turizmu Crne Gore” prijeti da se izrodi u spor međunarodnih razmjera. Kada su u ljeto 2009. od Amana preuzeli višedecenijski zakup elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, predstavnici novog zakupca, grčkog milijardera Viktora Restisa kazali su kako je Sveti Stefan crnogorski Akropolj, mjesto izuzetnog kulturno-istorijskog pedigrea čijoj će obnovi i turističkoj promociji pristupiti s dužnom pažnjom.

U želji da pridobiju povjerenje javnosti i mještana naselja Sveti Stefan, Grci su posebno naglasili geografsku i religijsku bliskost koja povezuje dva naroda i ponudili otvorenost za svaku vrstu saradnje.

Na prvom susretu s novinarima najavili su ulaganja od oko 90 miliona eura koliko je po njihovoj procjeni mogla koštati rekonstrukcija Svetog Stefana i izgradnja novog hotela Kraljičina plaža i obećali da će Svetac prve goste primiti u maju 2010. godine.

Tokom protekle tri godine godine postupci i retorika vlasnika Adriatic properties kompanije koja upravlja elitnim hotelskim kompleksom, prilično su promijenjeni.

Grci nisu ispunili nijedno od obećanja. Svetac nije obnovljen a izgradnju hotela Kraljičina plaža niko više ni ne pominje. Prestali su i da plaćaju zakupninu i poreze, pa su njihova dugovanja prema vlasniku hotela HG Budvanska rivijera dostigla sumu od 1.3 miliona eura. Zatražili su u međuvremenu povlastice u vidu smanjenja ugovorom utvrđene godišnje zakupnine koja je iznosila 1,9 miliona eura i produženje roka zakupa s 30 na 50 godina.

Na prozivke zbog nepoštovanja osnovnih klauzula ugovora o zakupu i neizmirivanja finansijskih obaveza, reagovali su drsko uz otvorene prijetnje tužbama međunarodnim institucijama ukoliko se njihovi zahtjevi ne usvoje.

Suvlasnik Adriatic propertiesa, Petros Statis je zaprijetio da će u slučaju da Grci budu primorani da Budvanskoj rivijeri plate dospjele fakture, podnijeti tužbu Arbitražnom sudu u Londonu protiv države Crne Gore zbog štete od sedam miliona eura koja im je pričinjena, jer zbog spora oko crkve Aleksandra Nevskog, odnosno Sv. Gospođe, nisu mogli obnoviti hotel Sveti Stefan u cijelosti.

Burna reakcija Grka uslijedila je nakon što je NVO MANS vrhovnom državnom tužilaštvu podnijela krivične prijave protiv više vladinih ministara i funkcionera lokalne uprave u Budvi sa sumnjom u organizovano kršenje zakona i zloupotrebe službenog položaja u korist zakupca Svetog Stefana a na štetu javnog interesa i budžeta Crne Gore.

Podnijete su i prijave protiv više osoba za izvođenje građevinskih radova na rekonstrukciji hotela Sveti Stefan bez građevinske dozvole i bespravne gradnje dvije odvojene zgrade u maslinjaku u zaleđu hotela.

Statis je kazao da se optužbe MANS-a protiv Restis grupe baziraju na lažima i manipulacijama i da predstavljaju dio političke igre. Ali je priznao da je na crnogorskom Akropolju Restis divlje sagradio dvije zgrade, iako je bespravna gradnja krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora.

Da li je takvo ponašanje, nelegalna gradnja i devastacija istoimenog svetilišta u njegovoj zemlji moguća, nije pojasnio.

Zbog navedenih optužbi Restis grupa zatražila je zaštitu od EU i grčke ambasade u Podgorici. O svemu će, rečeno je, obavijestiti strane ambasade u Crnoj Gori kao i Ministarstvo spoljnih poslova Grčke. Poslat je i dopis državnom tužiocu od koga se traži da u što kraćem roku procesuira sve krivične prijave MANS-a i zauzme stav. Prvi čovjek Viktora Restisa za razgranate poslove u Crnoj Gori, Petros Statis dao je ponudu za eventualni raskid ugovora o zakupu. Ukoliko Vlada Crne Gore želi da Restis i Aman odu, oni će to prihvatiti, kazao je Statis, ali uz odštetu od 50 miliona eura. ,,Da li neko misli da Crna Gora ima mogućnost da isplati Restis grupi 50 miliona eura odštete”, pitao je Statis i ocijenio da bi za turistički napredak Crne Gore bilo tragično da Aman ode. On je iznio podatak da je u posao na Svecu do sada uloženo oko 100 miliona eura.

Ova tvrdnja u suprotnosti je s procjenom datom na startu da će obnova oba hotela, Svetog Stefana i Kraljičine plaže stajati oko 90 miliona. Pri tom Svetac nije do kraja obnovljen. Nije završen čuveni blok 25 u kome se nalaze ostaci crkve koja je izazvala tolike probleme.

Tvrdnja Restisa da njihov izgubljeni prihod iznosi oko sedam miliona eura jer hotel Sveti Stefan nije u potpunosti stavljen u funkciju šokirala je poznavaoce turističke privrede. Da li je zaista tako i koliko je stvarna vrijednost izvedenih radova na Svetom Stefanu razjasniće uskoro eksperti ekonomsko-građevinske struke. Budvanska rivijera naručila je od Ekonomskog i Građevinskog fakulteta u Podgorici analizu kojom bi se utvrdilo kolika su dosadašnja ulaganja zakupca kao i visina eventualne štete nastale činjenjem ili nečinjenjem nadležnih državnih i opštinskih institucija u smislu kašnjenja potrebnih odobrenja i urbanističkih planova i odgovornosti za probleme s obnovom crkve.

Krajem decembra prošle godine formirana je stručna komisija kojom rukovode prodekan Ekonomskog fakulteta Milan Lakićević i dekan Građevinskog fakulteta Miloš Knežević.

Projekat je u fazi proučavanja obimne dokumentacije o svim radovima izvedenim na Svetom Stefanu, od infrastrukture do enterijera i procjene da li je zakupac mogao imati dodatnih troškova za koje je odgovoran zakupodavac.

Od nalaza podgoričke stručne komisije zavisiće i odluka Vlade i Savjeta za privatizaciju da li će odobriti promjenu tenderskih uslova zakupa eksluzivnog ljetovališta i izaći u susret zahtjevima Restisa. Od odluke Vlade zavisiće dalja sudbina ugovora s Grcima.

Petros Statis je na konferenciji za medije demonstrirao prepoznatljivu bahatost stranih investitora u Crnoj Gori uvjerenih da uz podršku pojedinih državnih zvaničnika mogu izbjegavati obaveze, kršiti ugovore, zakone i propise. Treba očekivati da će zahtjevima Grka biti udovoljeno. Naročito nakon izrečenih prijetnji.

Crnogorski zet Petros Statis objasnio je šta sve čeka državu njegove tazbine ukoliko Restis grupa spakuje kofere i ode iz Crne Gore. Najprije će Viktor Restis zahvaljujući svom bogatstvu angažovati najbolje advokate iz cijelog svijeta da tuži Crnu Goru i dobije milionsku odštetu. Što se toga tiče ne mora tražiti dalje od Podgorice. Za najboljeg advokata u tom svijetu više puta je proglašena Ana Kolarević koja je registrovala firmu Adriatic properties i od početka bila srećne ruke jer je sa svega jedan euro na računu ta of-šor kompanija postala vlasnik Sveca i okoline na duži niz godina.

Zatim će, podvukao je Statis, Restis sa saradnicima širom cijelog poslovnog svijeta raznositi najgore abere o poslovnom miljeu u Crnoj Gori i na Svecu na kome nisu uspjeli ostvariti sve što im je obećano.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo