DRUŠTVO
U dužničkom ropstvu
Objavljeno prije
15 godinana
Objavio:
Monitor online
Ostvaruje se mračni scenario – Vlada Crne Gore preuzima dugovanja KAP-a, čiji je formalni vlasnik ruski oligarh Oleg Deripaska. KAP duguje više stotina miliona eura. A sada je Vlada preuzela dug prema Dojče banci od 22 miliona. Toliko iznosi jedan od kredita KAP-a, za koji je Vlada dala garancije. Vijest o preuzimanju garancija saopštio je premijer Igor Lukšić i ministar finansija Milorad Katnić. Lukšić je izjavio da će tu odluku dati na usvajanje Skupštini koja će, kada ovaj broj Monitora izađe, glasati i o povjerenju Vladi. Ranije su Lukšićevi koalicioni partneri iz SDP-a govorili da neće podržati plaćanje garancija Kombinatu aluminijuma. Da li aktiviranje garancija može dovesti do krize vlasti i prijevremenih izbora?
Samo u ovoj godini Vlada bi trebalo, od naših para, da vrati šest miliona eura i dva miliona eura kamata po toj osnovi. I to nije sve. Ministar finansija Milorad Katnić, najavio je da bi Vlada morala biti spremna i na aktiviranje ostalih garancija, prema OTP i VTB banci.
Vraćanje Deripaskinih dugova će Crnu Goru dovesti u velike probleme. To je prije nekoliko dana saopštio i ministar ekonomije Vladimir Kavarić, jer bi zemlja zbog toga morala dodatno da se zaduži, pošto te stavke nijesu planirane ovogodišnjim budžetom.
Ukupni dugovi KAP-a su oko 350 miliona eura, a glavne obaveze prema samo tri banke OTP-u, Dojče banci i VTB banci iznose oko 132 miliona eura i to kreditno zaduženje pokriveno je državnim garancijama koje su date 2010. godine.
Sjećate se – ne pada snijeg da prekrije brijeg, nego da svaka zvjerka pokaže trag. Sada nam, makar, tragova ne manjka.
Čije ćemo sve dugove vraćati?
Eto, na primjer, prošloga petka: dok su ljudi zavijani iščekivali – da li će do njih prije stići spasioci ili nova lavina – premijer Igor Lukšić je bio u Željezari Nikšić. Bezmalo godinu dana od kako je u ovoj kompaniji započet stečaj, premijer je odlučio da na licu mjesta izvidi o čemu se radi. I Željezara je zadužena do guše. Ali, podučio nas je Lukšić, Željezara je „važan državni resurs”.
Doduše, ne toliko važan koliko bungalovi kojima na sjevernom obodu Afrike, u Maroku, gazduje Aman – kompanija u bankrotu s jugoistoka Azije (Singapura). Ta je kompanija preuzela naš Sveti Stefan, kojim sada gazduje i Restis. Vidjeli smo kako. I taj nam je resurs zatvoren. I zadužen.
Nikšić nijesu pohodili Lukšićeva lijeva i desna ruka, ministri finansija i ekonomije Miodrag Katnić i Vladimir Kavarić. Triling asova zato je, krajem prošle godine, zajedno pohodio Ženevu. To je obradovalo čak i poslovično uzdržane Švajcarce koji se skoroj posjeti vedeta iz Podgorice nadaju ponovo ovih dana, u Davosu. Još kada bi poveli djevojke i supruge… Investitorima bi taj mali znak pažnje baš mnogo značio.
A, moglo bi poslužiti i za promociju crnogorske turističke ponude: januar na pješčanim plažama Maroka, februar na sniježnim obroncima švajcarskih planina… Mart u Americi ili Aziji, u potrazi za pozajmicom kako bi se zemlja spasila bankrota. Uglavnom, uvijek na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme.
Da je makar premijer Lukšić, skupa s Miodragom Dakom Davidovićem, kontroverznim nikšićkim biznismenom, radničkom majkom i najboljim komšijom u gradu pod Trebjesom (sami izaberite odgovarajući odgovor) koji sat proveo zavijan u tunelu Budoš. Tada bi samo njihovi saputnici saznali da će Davidović i Lukšić, ne obavezno tim redosljedom, učiniti sve „da Nikšić ne postane veliki Šavnik”. Da ih citiramo: „Grad tame”. To je, kazao je novinarima Davidović (ili Lukšić svejedno je), „bio moto današnjih razgovora”. Odavno se neko, još od nekadašnjeg srpskog premijera Radomana Božovića (Miloševićev kadar upamćen po izjavi „Crnogorci su g….”), nije ovako duhovito ćosao s Crnom Gorom i Crnogorcima.
Danima kad je Lukšić na Nikšić udario, prethodila je višednevna drama: da li će jedna, dvije ili čak tri cistijerne s mazutom iz Podgorice stići do Pljevalja prije nego što Rudnik uglja, zbog nedostatka istog, obustavi proizvodnju. I đeca znaju: ako stane Rudnik, staće i Termoelektrana, ako stane Termoelektrana, neće biti struje, ako ne bude struje EPCG će zavesti restrikcije. A ako EPCG zavede restrikcije – e tada vam je bolje da ste zavijani u Platijama, u autobusu kome je odgovorani šofer, pred put, do vrha napunio rezervoar s gorivom, nego da sjedite u podgoričkoj novogradnji, kraj mrtve klime i hladne termoakumulacione peći, dok vaša posljednje nada – demit fasada – otpada sa zida zgrade.
A đački roditelji i učitelji ne znaju sljedeće: zašto je Rudnik uglja nedjeljama najavljivano nevrijeme dočekao bez pristojne zalihe mazuta. Zašto na lagerima Termoelektrane još ljetos ili jesenas nijesu deponovane dovoljne zalihe uglja, da se preduprijedi eventualni zastoj. Možda o tome nešto zna Predrag Bošković, predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore i predsjednika Upravnog odbora Rudnika Uglja?
Tek, na vrhuncu potrošačke sezone, u momentima kada je struju gotovo nemoguće kupiti, Termolektrana radi s dvije trećine kapaciteta. Štedi ugalj!? Naravno da direktori EPCG – oni što dijele bonuse za uspješan rad kada poskupi aluminijum na berzi ili padne kiše više od očekivanog godišnjeg prosjeka – neće nadoknaditi gubitke koje je preduzeće pretrpjelo zbog toga što Termoelektrana nije bila spremna za optimalnu proizvodnju. Ceh ćemo platiti mi. Uz objašnjenje glasnogovornika Regulatorne agencije za energetiku da smo mogli (trebali) platiti još više, samo da oni nijesu tako obzirni. I da Srđan Kovačević, prvi čovjek Plivačkog i vaterpolo saveza CG nije duša od čovjeka. „Ponovo dišu kao jedan”, rekao je Kovačević kad su naši osvojili srebro u Holandiji. O Termoelektrani nije rekao ništa, iako je predsjednik Odbora direktora EPCG.
Ponovimo: do smanjenja proizvodnje u TE Pljevlja nije došlo zbog vremenske nepogode ili havarije, već zbog toga što Rudnik uglja nije imao mazuta za pet dana nesmetane proizvodnje. I zato što najbliže zalihe neophodnog goriva nijesu bili u nekadašnjim terminalima za skladištenje i pretakanje naftnih derivata u Bijelom Polju. Ta su skladišta preživjela sankcije i NATO bombardovanje, ali nijesu privatizaciju i mahinacije koje su pratile prodaju kotorskog Jugopetrola.
Tako dolazimo do nove dimenzije priče o energiji, njenim vlasnicima i njihovim vezama s ovdašnjom političkom i pravosudnom elitom. Godinama je državni Montenegrobonus pokušavao pred osnovnim sudovima u Podgorici, Kotoru i Bijelom Polju dobiti makar prvostepenu presudu po pitanju da li su postrojenja za skladištenje nafte u Lipcima, Luci Bar i Bijelom Polju njihova ili grčkog Helenik Petroleuma. Godinama je Helenik, valjda vještinom svojih pravnih zastupnika iz Advokatske kancelarije Ane Kolarević, odlagao presudu. Kada je ona, konačno, stigla – postrojenja u Boki i Bijelom Polju bila su neupotrebljiva zbog dugogodišnje zapuštenosti.
Govori li nam to o kvalitetu poslova koje su crnogorske privatizacione vlasti sklapale s partnerima biranim po vlastitoj mjeri, ili je to dugo traženi dokaz da su NVO i nezavisni mediji, uz snijeg i mećavu, najveći neprijatelji progresa u Crnoj Gori.
Premijer Lukšić je u Nikšiću objasnio kako on gleda na stvar. ,,Može Vlada biti sastavljena redom od nobelovaca, ali će imati loš učinak ako društvo ne bude legitimisalo svaku dobru investiciju”, tvrdi premijer ne navodeći primjere, “Svi koji su zainteresovani za Željezaru naprije dođu kod stečajnog upravnika i Vlade, a onda telefoniraju svojim ambasadama i pitaju da li bi kod nas investicija bila dobrodošla”.
U Vladi Crne Gore, zasad, nema nobelovaca. Zato ima optužbi za korupciju. I nebrojeno postupaka međunarodne arbitraže u kojoj se predstavnici crnogorskih izvršnih vlasti spore sa strateškim partnerima oko toga ko je koga više prevario. Brzo će premijer u Golubovce, da nam objasni zašto je dobro da dugove koje su napravili Oleg Deripaska i njegovi neimenovani partneri, vraćamo novcem poreskih obveznika Crne Gore kao što su obećali on i njegov partijski komandant Milo Đukanović.
Zanimljiva će biti računica koja treba da potvrdi da je vlada imala pravo što je 1.200 radnih mjesta u KAP-u branila s više od 130 miliona eura kreditnih garancija, u godini u kojoj je zemlja ostala bez tri hiljade, uglavnom perspektivnijih, radnih mjesta. Kao što će biti zanimljivo vidjeti da li će Vlada ponovo pronaći objašnjenje kako bi KAP-u produžila subvencije za nabavku struje.
Alternativa ovoj kapitulaciji bila je da nekome budu namaknute lisice na ruke. Drama oko KAP-a može poslužiti za još jednu prljavu igru koalicionih partnera na vlasti. Lukšić traži da Skupština glasa o odluci oko vraćanja Deripaskinih dugova. Šta ako SDP to iskoristi za obaranje vlade? Šta ako to bude vodilo onome što vlast odavno priželjkuje – vanrednim izborima?
SDP bi se na njima pojavila kao zaštitnica naših interesa i resursa, a nakon izbora opet u koaliciju s DPS–om. Opozicija iz te situacije ima jedan izlaz: bojkot. Društvo mora odgovoriti – masovnim protestima koji bi doveli do formiranja tehničke vlade i stvaranja uslova za raspisivanje slobodnih izbora. Poslije Telekoma i KAP-a, ova vlast je samo potvrdila da je spremna da Crnu Goru opustoši – radi svojih interesa.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
VIŠI SUD POD PRIVREMENU ZABRANU RASPOLAGANJA STAVIO IMOVINU DAMIRA LEKIĆA: Advokatu blokirana imovina u sedam gradova
Objavljeno prije
2 danana
21 Novembra, 2026
Mjera je, kako piše u rješenju suda, određena zbog osnovane sumnje da je Lekić počinio krivično djelo pranje novca. Rješenjem je obuhvaćeno ukupno 14 nepokretnosti, u obimu prava svojine 1/1
Vrijedna imovina podgoričkog advokata Damira Lekića, kojeg Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sumnjiči za pranje novca, privremeno je blokirana u sedam crnogorskih gradova. Stanovi, kuće, zemljište, pašnjaci i šume našli su se pod zabranom raspolaganja, nekoliko mjeseci nakon što je Lekić uhapšen na graničnom prelazu Dobrakovo, gdje je u njegovom automobilu pronađeno 90.000 eura.
Advokat tvrdi da je riječ o zakonito stečenom novcu njega i njegove porodice, kao i da je sudu i tužilaštvu dostavio obimnu dokumentaciju kojom, prema njegovim riječima, dokazuje porijeklo novca kojim su kupovane nekretnine.
Privremenu mjeru obezbjeđenja odredio je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović, na prijedlog SDT-a od 1. septembra ove godine. Mjera je, kako piše u rješenju, određena zbog osnovane sumnje da je Lekić počinio krivično djelo pranje novca. Rješenjem je obuhvaćeno ukupno 14 upisa nepokretnosti, u obimu prava svojine 1/1, a zabrana raspolaganja odnosi se na nekretnine u Budvi, Herceg Novom, Kolašinu, Podgorici, Tivtu, Ulcinju i na Žabljaku.
Lekić je, u reagovanju koje je dostavio Monitoru, a koje se odnosi na odluku Višeg suda, ocijenio da je blokada imovine neosnovana i nezakonita, tvrdeći da je sudiji za istragu i SDT-u prethodno dostavio obimnu dokumentaciju o porijeklu novca kojim su nekretnine kupljene. Naveo je da je sudu predao dva pisana izjašnjenja i podnesak sa više od stotinu strana, uz dokumentaciju prikupljenu u devet registratora, koja, kako tvrdi, sadrži podatke o sticanju i kretanju njegovog novca, ali i prihoda njegovih roditelja.
„Nakon što sam sudu i državnom tužiocu dostavio ova pisana izjašnjenja i podnesak sa ovolikom količinom dokaza iz kojih nesumnjivo proizilazi zakonitost i porijeklo predmetnog novca, bio sam potpuno rasterećen“, naveo je Lekić. Prema njegovim riječima, dostavljeni dokazi ne odnose se samo na 90.000 eura pronađenih u automobilu, već i na novac kojim su kupovane nekretnine obuhvaćene privremenom mjerom. Tvrdi da dokumentacija pokazuje čak i zakonito porijeklo veće količine novca od one koja je pronađena na Dobrakovu.
Posebno je osporio način na koji je tužilaštvo, kako tvrdi, utvrđivalo nesrazmjeru između njegovih prihoda i vrijednosti imovine. Smatra da su njegovi zakoniti neto prihodi, evidentirani kod Poreske uprave, pogrešno predstavljeni, jer prilikom procjene imovine nijesu uzeti u obzir i prihodi članova porodice koji su učestvovali u njenom sticanju.
Prema njegovom reagovanju, u kupovini nekretnina učestvovali su i njegovi roditelji, otac dugogodišnji pravnik, bivši advokat i notar, koji ponovo obavlja advokatsku djelatnost, i majka, dugogodišnja ljekarka, pedijatar i neonatolog. Lekić tvrdi da su i njihovi prihodi bili zakoniti i da je dokumentaciju o porijeklu tog novca takođe dostavio nadležnim organima.
Naveo je i da je tužilac tokom postupka saslušao prodavce nekretnina iz kupoprodajnih ugovora, koji su, prema njegovim tvrdnjama, potvrdili njegovu odbranu i sadržinu ugovora. Zbog toga smatra da nije bilo osnova da se sva imovina dovede u vezu sa navodnom kriminalnom djelatnošću.
„Ni ja ni moja porodica ne bavimo se kriminalom, niti na taj način zarađujemo i pribavljamo novac“, poručio je Lekić, osporavajući sumnje da je imovina sticana novcem iz kriminalnih aktivnosti.
Posebno ogorčenje izrazio je zbog činjenice da je sudija za istragu, kako tvrdi, prihvatio predlog SDT-a uprkos dokumentaciji koju je prethodno dostavio. U reagovanju je istakao da je među blokiranom imovinom i sjedište njegove advokatske kancelarije, što smatra posebno spornim.
Lekić cijeni da je finansijska istraga pokrenuta sa ciljem da se stvori pravni osnov za blokadu imovine njega i njegove porodice, a ne zbog postojanja stvarnih dokaza o pranju novca. Tvrdi i da su njihova imovina i prihodi predstavljeni kao rezultat kriminalne djelatnosti, iako, kako navodi, za svaku kupovinu postoje dokazi o porijeklu sredstava.
Osporava i samu naredbu o sprovođenju istrage, navodeći da u njenom činjeničnom opisu nije precizirano kojom kriminalnom djelatnošću je novac navodno pribavljen.
„Dakle, ni po naredbi donijetoj od strane SDT, kada se ima u vidu zakonska odredba Krivičnog zakonika Crne Gore koja definiše to krivično djelo, kao i važeća sudska praksa viših sudova, nema ovog krivičnog djela“, naveo je Lekić, ocjenjujući da postupak protiv njega nije ni trebalo pokretati.
Blokadi imovine prethodilo je Lekićevo hapšenje 13. avgusta na graničnom prelazu Dobrakovo, prilikom ulaska iz Srbije u Crnu Goru. Tokom kontrole njegovog automobila pronađena je gotovina koju nije prijavio prilikom prelaska granice. SDT je saopštilo da je uhapšen zbog sumnje na pranje novca u iznosu od 100.000 eura, dok je Lekić kasnije tvrdio da je u vozilu imao 90.000 eura.
U reagovanju je priznao da novac nije prijavio na granici, ali je objasnio da se radilo o ranije stečenim sredstvima, koja su, kako tvrdi, prethodno uredno prijavljena i na koja su izmirene sve zakonske obaveze. Novac je, prema njegovim riječima, bio namijenjen kupovini nekretnine do koje nije došlo.
„Istine radi, taj iznos je trebalo da bude prijavljen nadležnim državnim organima i tu je moja greška. Ali to svakako ne može predstavljati radnju izvršenja krivičnog djela koje mi je stavljeno na teret“, naveo je Lekić, dodajući da neprijavljivanje gotovine eventualno može predstavljati carinski prekršaj, ali ne i pranje novca.
Tvrdi da je još na graničnom prelazu tražio da mu omoguće da pokaže dokumentaciju o porijeklu novca, ali da policijski službenici i pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja to nijesu prihvatili. Prema njegovom objašnjenju, nakon višesatnog zadržavanja i saslušanja u SDT-u, detaljno je pojasnio porijeklo sredstava, a njegovu odbranu potvrdili su i roditelji i druga saslušana lica. Nakon saslušanja određeno mu je zadržavanje do 72 sata, ali je sudija za istragu odbio predlog tužilaštva za određivanje pritvora, pa je pušten da se brani sa slobode uz mjere nadzora – zabranu napuštanja boravišta i zabranu pristupa ili sastajanja sa određenim licima.
Lekić je osporio i postupanje nadležnih organa tokom istrage. Tvrdi da mu još nije uručeno rješenje o blokadi imovine, iako je za odluku saznao iz medija, kao i da pojedini raniji akti nijesu dostavljani njegovim braniocima. Naveo je da mu nije omogućen ni uvid i kopiranje spisa predmeta, uprkos zahtjevu koji je uputio tužilaštvu.
Postupanje policije, tužilaštva i suda ocijenio je kao hajku i pritisak na njega i njegovu porodicu, dovodeći ga u vezu i sa svojim advokatskim radom. „Ne moram posebno naglašavati da je ovo još jedan u nizu jako ružnih načina pritiska, ućutkivanja i obračuna sa advokatom koji u skladu sa zakonom, savjesno i revnosno radi svoj posao i brani i zastupa interese svojih klijenata u postupcima“, naveo je Lekić u reagovanju.
Osim istrage zbog novca pronađenog na granici, Lekić se u septembru našao u fokusu javnosti i zbog oružja koje je posjedovao. Uprava policije saopštila je da mu je 15. septembra oduzeto osam komada kratkocijevnog vatrenog oružja marke Glock, pripadajuća municija i oružni listovi. Prethodno je MUP donijelo rješenje kojim je utvrđeno da više ne ispunjava zakonske uslove za posjedovanje oružja, uz obrazloženje da bi ono moglo biti zloupotrijebljeno, imajući u vidu ranije evidentirane prekršaje Zakona o javnom redu i miru.
Lekić je osporio i tu odluku, tvrdeći da je oružje dobrovoljno predao policiji, postupajući po rješenju MUP-a, te da ne postoje bezbjednosne smetnje koje bi opravdale njegovo oduzimanje. U žalbi je naveo da su raniji prekršajni postupci uglavnom završeni oslobađajućim odlukama ili obustavom, kao i da su mu tokom 2022. i 2023. godine izdavane dozvole za držanje i nošenje oružja.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
DRUŠTVO
SVEČANOST U SPLENDIDU: Političke veze, unaprijed odabrana lokacija i javni novac
Objavljeno prije
2 danana
21 Novembra, 2026
Posao organizacije svečane sjednice Skupštine Opštine Budva, koktela i ručka za najmanje 350 zvanica u vrijednosti od 25.000 eura Opština je dodijelila hotelu Splendid, prije isteka postupka javne nabavke i odabira najpovoljnijeg ponuđača. To se saznalo zahvaljujući tome što su iz Kabineta predsjednika Jovanovića zvanicama upućene pozivnice za svečani događaj 12. novembra, dok je ponovljeni postupak javne nabavke bio još u toku
Opština Budva je na drugom ponovljenom tenderu izabrala ponudu kompanije Montenegro Stars Hotels Group da u njihovom luksuznom hotelu u Bečićima u nedjelju, 22. novembra, organizuje svečanu sjednicu Skupštine opštine povodom proslave dana oslobođenja Opštine Budva.
Mogao je to biti nastavak uobičajene prakse vlasti u Budvi da dan Opštine proslavljaju na gala svečanostima organizovanim u poznatim hotelima na budvanskoj rivijeri. No upravi grada, odnosno predsjedniku Nikoli Jovanoviću, desio se o maler u vidu loše izvedene procedure oko odabira lokacije, koja je objelodanila ustaljenu praksu po kojoj su javne nabavke samo formalnost za unaprijed dogovorene poslovne aranžmane.
Posao organizacije svečane sjednice Skupštine Opštine Budva, koktela i ručka za najmanje 350 zvanica u vrijednosti od 25.000 eura Opština je dodijelila hotelu Splendid, prije isteka postupka javne nabavke i odabira najpovoljnijeg ponuđača. To se saznalo zahvaljujući tome što su iz Kabineta predsjednika Jovanovića zvanicama upućene pozivnice za svečani događaj 12. novembra, dok je ponovljeni postupak javne nabavke bio još u toku.
Prvi javni poziv raspisan je 9. novembra na rok od tri dana na koji nije pristigla ni jedna ponuda. Opština je 12. novembra poništila taj postupak i istog dana raspisala novi, sa rokom za otvaranje ponuda 17. novembra.
Na pozivnicama poslatim 12. novembra, pet dana prije isteka roka za odabir ponuđača i zaključivanja ugovora, jasno je naznačen hotel Splendid kao mjesto održavanja glamurozne svečanosti koju plaćaju građani Budve.
Ovaj događaj jasno ukazuje na praksu kojom se javne nabavke sprovode suprotno Zakonu o javnim nabavkama, da predstavljaju farsu u postupcima u kojima je izvođač radova ili pružalac ugostiteljskih usluga unaprijed poznat.
Hotel Splendid je praktično proglašen pobjednikom javne nabavke prije isteka roka za otvaranje ponuda. Ovaj slučaj pokazuje način na koji se u Budvi upravlja javnim nabavkama, na odnos prema mogućoj konkurenciji i na netransparentnost u trošenju novca građana.
Pravo učešća bilo je ograničeno na hotele na teritoriji opštine, kategorizovane sa najmanje četiri zvjezdice, koji raspolažu kongresnom salom za 350 osoba sa adekvatnim ozvučenjem, VIP prostorijama, posebnim ulazima i parkingom za delegacije. Uz kratak rok za pripremu potencijalnih učesnika, ovi uslovi izgledaju kao nacrtani za bečićki hotel Splendid.
Predmet nabavke, pored sale, bio je koktel za 350 zvanica sa naznačenom specifikacijom pjenušavih vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Treća stavka javne nabavke odnosi se na ručak, za isto toliko osoba, sa menijem – pića po želji, predjelo, glavno jelo i deserti.
Opština Budva je jedina lokalna samouprava koja organizuje skupe proslave istorijskog datuma oslobođenja grada po luksuznim hotelima. Sve druge primorske opštine proslavljaju taj dan u većim opštinskim salama, u prostorijma opštinskih kulturnih centara, domovima kulture ili reprezentativnim istorijskim zdanjima. Iznosi koji se iz gradskih budžeta izdvaja za te svrhe daleko su niži od desetina hiljada eura koje raskalašno troši Opština Budva.
Povodom skandala sa organizacijom svečane sjednice SO i proslave Dana Opštine oglasio se na svojoj FB stranici Đorđe Zenović, odbornik Pokreta za grad. On je 12. novembra dobio pozivnicu za svečanost koja će se održati u hotelu Splendid iako je toga dana raspisan drugi postupak javne nabavke za istu stvar.
„Bijeli dim iz Opštine Budva: Iz drugog puta (ali isto kao i prvog kada je bio poništen tender jer nije bilo ponuda) izabran je „Splendid“ za organizaciju Dana opštine. Ovo je dobro jer pozivnice ostaju iste kao i prvog puta kada je bio poništen tender, ali je pobijedio hotel koji je samo bio zaboravio da dostavi ponudu. Ovo je dokaz da su slučajnosti itekako moguće, pa i ako je 24.720,38 razloga da ih ne bude. A i ne moram DRI da javljam promjenu lokacije“, napisao je Zenović na društvenoj mreži Fejsbuk.
On je ranije podnio prijavu Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) tražeći vanrednu kontrolu finansijskog poslovanja i javnih nabavki Opštine Budva. Objavama o spornoj proceduri organizacije proslave Dana Budve u hotelu Splendid koje ukazuju na namještanje tendera unaprijed poznatom ponuđaču, izazvao je žučnu reakciju predsjednika Jovanovića.
U saopštenju koje je medijima upućeno iz Jovanovićevog kabineta navodi se kako je „Đorđe Zenović ponovo pokušao da od jedne sasvim obične administrativne procedure napravi političku aferu. Ovoga puta toliko se uživio u ulogu nezavisnog eksperta za javne nabavke da je zaboravio na najvažniju stvar u svakom ozbiljnom bavljenju činjenicama, a to je da prvo treba provjeriti ono o čemu namjerava da govori pa tek onda izaći u javnost“.
Odbačene su tvrdnje Zenovića da je tender namješten i fokus reagovanja prebačen na priču kako je kompanija Montenegro Stars Hotels Group besplatno ustupila salu u hotelu Splendid za održavanje svečane sjednice Skupštine Opštine povodom Dana oslobođenja grada.
„Hotel Splendid nije čekao tender da bi Opštini Budva ustupio salu. Ustupio nam je besplatno, kao društveno odgovorna kompanija… I prošle i ove godine, povodom Dana opštine Budva, besplatno je ustupio Opštini svečanu salu, inventar i neophodne kapacitete za održavanje svečane sjednice Skupštine opštine. Za korišćenje tih kapaciteta Opština nije platila ni centa. Zato je lokacija svečane sjednice mogla biti navedena na pozivnicama prije raspisivanja tendera za organizaciju svečanog ručka, koktela i ostalih usluga. Jer, zamislite, sala za sjednicu i ugostiteljske usluge za koktel i ručak nijesu ista stvar. Jedno je društveno odgovorna kompanija koja besplatno ustupa prostor, a drugo je postupak javne nabavke za usluge koje se plaćaju”, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Jovanovića.
Međutim, na portalu javnih nabavki može se vidjeti da je prva stavka, od ukupno tri, u predmetu javne nabavke Opštine Budva – sala za organizovanje svečane sjednice sa svim nabrojanim uslovima. Ako se taj prostor u kontinuitetu nudi bez naknade, kako tvrde u Opštini, šta tačno u specifikaciji predstavlja trošak od 24.720 eura za doček 350 zvanica.
Organizacija svečane sjednice u hotelu Splendid ima i svoju političku dimenziju, mogući sukob interesa opštinskih funkcionera u favorizovanju ovog luksuznog hotela koji je ponovo domaćin proslave dana opštine.
Opština Budva dvije godine uzastopno organizuje svečanu sjednicu SO u istom hotelu uz javne nabavke koje su za 2025 iznosile 30.000 eura a za ovu godinu 25.000.
Izgleda da je hotel Splendid postao podrazumijevani izbor za organizaciju ovakvih događaja. Pitanje je da li partijske veze suvlasnika hotela Splendid Žarka Radulovića, člana predsjedništva SD i Petra Odžića predsjednika SO Budva i funkcionera SDP, čija koalicija Evropski savez u aktuelnoj vlasti u Budvi, učestvuje sa dva odbornička mandata, stoje u pozadini opštinskog tendera.
Ova povezanost sama po sebi ne potvrđuju političko pogodovanje ali opravdava sumnju nakon činjenice da je hotel kome Opština po drugi put dodjeljuje vrijedne poslove naveden u pozivnicama prije završetka javne nabavke.
Branka PLAMENAC
Komentari
Rasprave o rejtingu partija, mogućim prijevremenim izborima i ekonomskim obećanjima, pokazuju da se politički akteri već pozicioniraju za naredno glasanje. Evropska integracija, ekonomske reforme i identitetska pitanja sve češće se posmatraju kroz njihove moguće izborne posljedice, navodi se u publikaciji CDT-a u kojoj se rizik po integritet izbora ocjenjuje kao umjeren
Predizborna kampanja je u punom jeku iako parlamentarni izbori još uvijek nijesu raspisani, a evropske integracije, ekonomske reforme i identitetska pitanja sve češće se koriste za političko pozicioniranje – ocijenio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u publikaciji ,,Kampanja prije kampanje” – monitoring informacionog okruženja i rizika po integritet izbora u Crnoj Gori. Rizik po integritet izbora, za sada, je ocijenjen kao umjeren.
,,Rasprave o rejtingu partija, mogućim prijevremenim izborima i ekonomskim obećanjima pokazuju da se politički akteri već pozicioniraju za naredno glasanje. Evropska integracija, ekonomske reforme i identitetska pitanja sve češće se posmatraju kroz njihove moguće izborne posljedice”, navodi se u uvodu publikacije.
CDT je istakao tri ključna nalaza. Prvi se odnosi na to da stranačko pozicioniranje, rasprave o rejtingu i mogućim prijevremenim izborima već zauzimaju značajno mjesto u analiziranom informacionom prostoru, iako datum glasanja nije utvrđen. Prepoznato je i da su javne politike postale instrument izborne propagande – ekonomska obećanja i napredak u evropskoj integraciji sve se više predstavljaju kroz moguće političke dobitke i gubitke, dok se složena pitanja reformi pojednostavljuju u predizbornom nadmetanju.
Osvrnuli su se i na novu temu političkog nadmetanja – hibridne prijetnje. Borba protiv hibridnih prijetnji i stranog uplitanja dobija sve veću pažnju vlasti i Evropske unije (EU), uz formiranje institucionalnih timova i finansijsku podršku. Istovremeno, inicijative za selektivno ispitivanje stranog uticaja ukazuju na mogućnost da narativ o hibridnim prijetnjama postane instrument predizbornog nadmetanja i diskreditacije političkih neistomišljenika.
CDT upozorava da se u političkom diskursu kreira obrazac u kom se odluke vlasti, uključujući i one koje izazivaju kontroverze, predstavljaju kao obaveze koje proizlaze iz procesa evropskih integracija, čak i kad konkretna rješenja nijesu neposredno uslovljena pravilima EU. ,,Istovremeno, protivljenje tim odlukama i kritika vladinih politika predstavljaju se kao opstrukcija evropskog puta Crne Gore. Time se zamagljuje razlika između evropskih obaveza i političkih izbora domaćih donosilaca odluka”, navodi CDT.
Kako dodaju, takav narativ šire predstavnici izvršne vlasti i vladajućih partija, kroz zvaničnu komunikaciju, parlamentarne rasprave i javne nastupe, kao i provladini mediji, ,,koji ovaj narativ ne samo prenose, već ga i samostalno oblikuju i promovišu kroz sopstvene interpretacije političkih događaja i evropskih obaveza”.
CDT upozorava da ovakva komunikacija može umanjiti odgovornost domaćih donosilaca odluka i dovesti do toga da se političko neslaganje predstavlja kao neprihvatljivo. Njena dominacija u javnom prostoru može podsticati mehanizam spirale ćutanja, obeshrabrujući javno izražavanje kritičkih stavova koji se predstavljaju kao suprotni društveno poželjnom evropskom opredjeljenju. Dugoročno, kako ocjenjuju, pripisivanje nepopularnih ili neuspješnih politika Evropskoj uniji nosi i rizik da se nezadovoljstvo građana domaćim vlastima preusmjeri na evropske integracije, čime bi mogla biti narušena trenutno visoka podrška tom procesu.
Kao poseban obrazac CDT je izdvojio i korišćenje ratne prošlosti za produbljivanje identitetskih podjela. U publikaciji se podsjeća da su smrt Ratka Mladića i saučešće koje je njegovoj porodici uputio predsjednik Skupštine Andrija Mandić izazvali oštru političku polarizaciju.
Prema ocjeni CDT-a, pretvaranje pitanja ratne prošlosti u identitetski sukob ,,može podstaći predizbornu mobilizaciju na nacionalnim podjelama, uz raspirivanje osjećaja ugroženosti i međusobnog neprijateljstva. U takvoj atmosferi, emocionalno i nacionalno svrstavanje birača može potisnuti raspravu o političkim programima, odgovornosti vlasti i stvarnim problemima građana”.
U publikaciji se posebno ukazuje na najavljeni ekonomski program “Euro model” (kojim je predviđen rast plata i penzija od 1. januara 2027. godine), koji je, prema ocjeni CDT-a, postao jedam od važnih instrumenata predizborne propagande.
Dok, kako se navodi, vlast predstavlja povećanje zarada i penzija kao nastavak ekonomskih reformi i put ka boljem životnom standardu, ekonomski stručnjaci, predstavnici privrede, civilnog društva i opozicije dovode u pitanje održivost programa, njegovu finansijsku računicu i vrijeme najavljene primjene. ,,Posebno se problematizuje mogućnost da povećanja primanja budu tempirana uoči prijevremenih izbora, uz izostanak potpunih analiza njihovih ekonomskih efekata”, navodi CDT.
Upozoravaju da predstavljanje budućih povećanja zarada i penzija kao izvjesnog uspjeha, prije nego što su dovoljno razjašnjeni troškovi i efekti, može oblikovati očekivanja birača na osnovu nepotpunih informacija. A kao poseban rizik naglašeno je zamagljivanje granice između javnih politika i partijske promocije, naročito ako se institucionalna komunikacija i javni resursi koriste za sticanje predizborne prednosti.
U publikaciji se navodi i da u susret izborima, postoji rizik od intenziviranja hibridnih prijetnji i stranog uticaja u cilju kreiranja nesigurnosti u izbornom procesu, uz učešće domaćih aktera. ,,Višegodišnji obrasci takvog djelovanja, dodatno ogoljeni dešavanjima nakon izbora u Srbiji, zahtijevaju pojačanu pažnju. Istovremeno, postoji opasnost da se borba protiv hibridnih prijetnji zloupotrijebi za političke obračune i gušenje kritičkih medija, kroz selektivno označavanje aktera kao prijetnji bez jasnih dokaza i dosljednih kriterijuma”, zaključuje s eu publikaciji CDT-a.
Kako je „crnogorska veza“ postala oružje u izborima u Srbiji
Analizirano je i iskustvo sa nedavnih izbora u Srbiji. Kada je Ilija Srdanović predstavljen kao nosilac studentske izborne liste u Srbiji, mediji bliski vlastima u Beogradu pokrenuli su kampanju kojom su pokušavali da ga povežu sa Milom Đukanovićem i crnogorskim političkim strukturama. U širenje ovih tvrdnji uključili su se i politički akteri i mediji iz Crne Gore, a kampanja je obuhvatala manipulisane fotografije, lažne prepiske i druge navodne dokaze crnogorskog uticaja.
Jedan primjer otišao je korak dalje. Brojni mediji u Srbiji i Crnoj Gori, kao i predsjednik DNP-a Milan Knežević, objavili su dokumente koji su navodno dokazivali da je Srdanović glasao na crnogorskom referendumu 2006. godine. Raskrinkavanje.me je poređenjem sa originalnom dokumentacijom utvrdilo da su prigovor i rješenje Republičke referendumske komisije falsifikovani: u stvarne dokumente, koji su se odnosili na drugu osobu, naknadno je ubačeno Srdanovićevo ime.
U publikaciji se navodi da ovaj slučaj pokazuje kako se prekogranične političke i medijske mreže mogu koristiti za širenje dezinformacija u izbornoj kampanji, uz kombinovanje falsifikovanih dokumenata, digitalno izmijenjenih fotografija i identitetskih poruka. Nakon izbornog poraza Aleksandra Vučića i pokretanja regulatornih postupaka protiv pojedinih njemu bliskih medija u Srbiji, biće važno dugoročno pratiti kako će se ove promjene odraziti na uređivačku politiku, intenzitet i sadržaj manipulativnih narativa u medijima u Crnoj Gori i Srbiji povezanim sa njegovim političkim krugom. Ovo je posebno važno u kontekstu predstojećih izbora u Crnoj Gori, zaključuju u CDT.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari

PREDIZBORNO BUDŽETIRANJE OD REBALANSA DO EURO MODELA: Kuća časti
VODA ZA PIĆE, MAREZA I VELJE BRDO: Ima neka tajna veza
STVARNOST, MITOMANIJA I POLITIČKO ORUĐE: Banalizacija Njegoša
Izdvajamo
-
IN ENGLISH3 sedmiceBACKGROUND OF MIHAILO ZINČUK’S MISSION IN MONTENEGRO: Helped to be discovered
-
IN ENGLISH3 sedmiceUncertain Fate of Wars in Ukraine and Iran: Trump Does Not Need Peaceful Solutions Before a Deal with China
-
IN ENGLISH5 danaINSTITUTIONAL CRISIS IN POLAND: “Judgment Tuesday” and its unpredictable consequences
-
IN ENGLISH3 sedmiceDROUGHT AND TWO WARS CREATE GRAIN SHORTAGE: On the brink of global famine
-
DRUŠTVO4 sedmiceŠKOLE NA SJEVERU: Za deceniju 4000 manje osnovaca
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRI DALA DVOSTRUKO NEGATIVNO MIŠLJENJE MINISTARSTVU ZDRAVLJA: Milioni bez potpunog revizorskog traga
-
DRUŠTVO4 sedmiceBUDVA IZMEĐU DVA MEĐUNARODNA KONKURSA: Za ideje utrošeno 300.000 a promenada i dalje čeka
-
Izdvojeno4 sedmiceNEIZVJESNA SUDBINA RATOVA U UKRAJINI I IRANU: Trampu nisu potrebna mirna rješenja prije sporazuma s Kinom
