Povežite se sa nama

OKO NAS

KRIVOLOV U KOLAŠINU: Zločin koji se ne krije

Objavljeno prije

na

Na području kolašinske opštine je, prema više procjena, na desetine aktivnih krivolovaca, od kojih se neki redovno hvale ulovima na društvenim mrežama .

Tvrde da, iako godinama krivolove, nikada ih lovočuvari ili policija nijesu uhvatili na djelu. Ubijena divljač završava najčešće u njihovim zamrzivačima, a bar pet šest krivolovaca je redovno prodaju restoranima na sjeveru. U tim objektima, iako nijesu na zvaničnim menijima, obroci od mesa plemenite divljači su skupi i rezervisani samo za rijetke goste. Dok iz kolašinskih lovačkih društava i policije tvrde da je krivolov na području te opštine sveden na minimum, do prije par mjeseci preko jednog Facebook profila grupa ili jedna osoba svakodnevno je promovisala ubijanje divljači, čak i one plemenite. Na profilu Kolašinski krivolovci od oktobra minule godine objavljivane su fotografije ranjenih ili ubijenih srna, košuta, pa čak i odstrijeljene mladunčadi tih životinja.

Na istoj stranici nekoliko Kolašinca su se hvalili ulovima, dijelili savjete jedni drugima, objavljivali slike oružja za lov… Čak su i objavljivali oglase preko kojih su prodavali svježu pastrmku po cijeni od 10 eura za kilogram.

Na tom FB tom profilu našao se i tekst iz jednih crnogorskih dnevnih novina, gdje je u „ispovijesti” novinaru jedan Kolašinac govorio o svojim „podvizima” i načinu na koji godinama uspijeva da umakne lovočuvarima.

Iz kolašinske policije su saopštili da im je postojanje te FB grupe nepoznanica i tvrde da su uspješno procesuirali nekoliko krivičnih djela u oblasti lova. Međutim iz sudova, lovačkih društava ni iz policije još nije precizno saopšteno koliko je takvih procesa završeno i kakve su sankcije primijenjene.

.

Da nije bilo adekvatne istrage niti posljedica za one koji promovišu krivolov preko društvenih mreža, možda najbolje pokazuje i skorašnji primjer. Devetnaestogodišnji Kolašinac Ivan Milošević na svom FB profilu postavio je fotografiju na kojoj drži ubijenu šumsku sovu, koja je inače zaštićena vrsta. Javnosti nije poznato da su policija i tužilac išta uradili povodom tog slučaja.

Iako reakcije nevladinog sektora nijesu izostale, to nije spriječilo još nekoliko Miloševićevih sugrađana da tokom proteklih sedmica na svojim FB profilima kontinuirano postavljaju fotografije ubijenih životinja.

Prema riječima Mikana Medenice iz NVO „Natura” slučajevi postavljanja fotografija sa ubijenom divljači i razmjene iskustava krivolovaca na društvenim mrežama su – skandal. „Nadležni bi morali da se bave slučajevima objavljivanja fotografija ubijene divljači i otkriju ko su autori, ali i da li su fotografije autentične i da li su snimljene na području naše opštine ili prenesene s interneta”, kaže on. Medenica upozorava da mnogo toga nedostaje da se uredi u oblasti lova i ribolova. ,,Prije svega bi trebalo da znamo kojim brojem divljači raspolažemo, da bismo mogli govoriti o njihovoj efikasnoj zaštiti. Nažalost, mi takve informacije još nemamo”.

Promovisanje krivolova i postavljanje slika ubijenih životinja na društvenim mrežama je skandalozno smatra i predsjednik LD „Kolašin” Sreten Peković. „Osuđujem takve aktivnosti. Nijesam imao priliku da vidim te FB profile, jer su u međuvremenu ugašeni. Užasnut sam i prostorom koji se u nekim medijima daje krivolovcima”, kaže on.

Peković, međutim, kaže da je tokom ove godine mnogo učinjeno na suzbijanju krivolova. Tvrdi da je duplo više Kolašinca, u odnosu na minulu, ove godine uzelo lovačke dozvole. Prema riječima predsjednika LD „Kolašinca” to je pravi pokazatelj da se broj krivolovaca smanjuje.

„ To ohrabruje. Tvrdim da je tokom minule dvije godine mnogo urađeno na suzbijanju krivolova. To se, prije svega, postiglo učestalim kontrolama, koje sprovodim zajedno sa lovočuvarima iz Nacionalnog parka „Biogradska gora” i policijom. Čak tvrdim da većina krivolovaca na području Kolašina dolazi iz drugih opština i to u pograničnom dijelu. No, i tu smo našli način, pa, recimo, dobro sarađujemo sa lovačkim društvima iz Andrijevice”, kaže Peković, podsjećajući da je nedavno na Bjelasici u katunu Vranjak, uhvaćena u krivolovu grupa Beranaca. Taj slučaj je, kaže on, procesuiran i sudski ishod se očekuje.

Ukoliko je tačno da se krivolov u kolašinskim šumama , zahvaljujući kontrolama smanjuje, to se nikako ne može kazati za tu vrstu krivičnih djela na vodama na području te opštine. Uprkos tome što već dugo kolašinskim vodama još niko ne upravlja, pa ne može ni izdavati ribolovne dozvole, na rijekama je mnogo onih koji pecaju. Ukoliko su tačne tvrdnje iz SRK „Tara i Morača”, da u situaciji kad još nijesu izdate koncesije za gazdovanje vodama, ribolov ne može biti dozvoljen ni na mjestima gdje obično u ovo doba godine jeste, onda je na Tari svakodnevno bar po 20-ak krivolovaca.

Iz sportsko-ribolovnih društava kažu da se krivolovcima otvoren prostor samim tim što nijesu dodijeljene koncesije, te da oni koliko mogu kontrolišu vode i prijavljuju policiji.

„Situacija je jasna. Svi koji sada pecaju na bilo kom dijelu nemaju ribolovne dozvole, jer ih nema ko izdati, s obzirom da nijesmo društvo nije dobilo koncesiju. Kad neko peca bez dozvole onda je krivolovac. Isto kao kad lovci nemaju lovačku dozvolu , oni ne mogu u lov, bez obzira što je lovna sezona. U ovakvoj situaciji policija treba da vodi računa o vodama, to jest da hvata krivolovce i procesuira prijave protiv njih”, kažu u SRK „Tara i Morača” .

Prije nekoliko mjeseci turistički vodič Miodrag Maki Bulatović kazao je da su pojedini reviri Tare u toj mjeri devastirani da imaju manje ribe nego slobodni djelovi rijeke na kojima je dozvoljen ribolov na blinker. Prema njegovim riječima , sada je na tim mjestima u rijeci gotovo nemoguće uloviti potočnu pastrmku, a i liplja je sve manja.

Kako su u kolašinskoj policiji nezvanično kazali, tokom godine podnijeto je i procesuirano svega nekoliko krivičnih prijava protiv Kolašinaca koji bespravno pecaju. Objašnjavaju da je u takvim slučajevima teško završiti proces, jer zbog činjenice da trenutno niko ne upravlja vodama, nema „oštećene strane”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VALORIZACIJA  SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe

 

Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.

Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300  hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.

Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica  Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.

,,Mi smo negdje od 2013. godine  uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.

Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.

Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.

Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja

 

„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.

Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.

Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.

Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.

Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.

,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.

Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.

U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.

„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.

Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.

A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.

Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.

Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.

,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.

                                                                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo