Povežite se sa nama

OKO NAS

KRIVOLOV U KOLAŠINU: Zločin koji se ne krije

Objavljeno prije

na

Na području kolašinske opštine je, prema više procjena, na desetine aktivnih krivolovaca, od kojih se neki redovno hvale ulovima na društvenim mrežama .

Tvrde da, iako godinama krivolove, nikada ih lovočuvari ili policija nijesu uhvatili na djelu. Ubijena divljač završava najčešće u njihovim zamrzivačima, a bar pet šest krivolovaca je redovno prodaju restoranima na sjeveru. U tim objektima, iako nijesu na zvaničnim menijima, obroci od mesa plemenite divljači su skupi i rezervisani samo za rijetke goste. Dok iz kolašinskih lovačkih društava i policije tvrde da je krivolov na području te opštine sveden na minimum, do prije par mjeseci preko jednog Facebook profila grupa ili jedna osoba svakodnevno je promovisala ubijanje divljači, čak i one plemenite. Na profilu Kolašinski krivolovci od oktobra minule godine objavljivane su fotografije ranjenih ili ubijenih srna, košuta, pa čak i odstrijeljene mladunčadi tih životinja.

Na istoj stranici nekoliko Kolašinca su se hvalili ulovima, dijelili savjete jedni drugima, objavljivali slike oružja za lov… Čak su i objavljivali oglase preko kojih su prodavali svježu pastrmku po cijeni od 10 eura za kilogram.

Na tom FB tom profilu našao se i tekst iz jednih crnogorskih dnevnih novina, gdje je u „ispovijesti” novinaru jedan Kolašinac govorio o svojim „podvizima” i načinu na koji godinama uspijeva da umakne lovočuvarima.

Iz kolašinske policije su saopštili da im je postojanje te FB grupe nepoznanica i tvrde da su uspješno procesuirali nekoliko krivičnih djela u oblasti lova. Međutim iz sudova, lovačkih društava ni iz policije još nije precizno saopšteno koliko je takvih procesa završeno i kakve su sankcije primijenjene.

.

Da nije bilo adekvatne istrage niti posljedica za one koji promovišu krivolov preko društvenih mreža, možda najbolje pokazuje i skorašnji primjer. Devetnaestogodišnji Kolašinac Ivan Milošević na svom FB profilu postavio je fotografiju na kojoj drži ubijenu šumsku sovu, koja je inače zaštićena vrsta. Javnosti nije poznato da su policija i tužilac išta uradili povodom tog slučaja.

Iako reakcije nevladinog sektora nijesu izostale, to nije spriječilo još nekoliko Miloševićevih sugrađana da tokom proteklih sedmica na svojim FB profilima kontinuirano postavljaju fotografije ubijenih životinja.

Prema riječima Mikana Medenice iz NVO „Natura” slučajevi postavljanja fotografija sa ubijenom divljači i razmjene iskustava krivolovaca na društvenim mrežama su – skandal. „Nadležni bi morali da se bave slučajevima objavljivanja fotografija ubijene divljači i otkriju ko su autori, ali i da li su fotografije autentične i da li su snimljene na području naše opštine ili prenesene s interneta”, kaže on. Medenica upozorava da mnogo toga nedostaje da se uredi u oblasti lova i ribolova. ,,Prije svega bi trebalo da znamo kojim brojem divljači raspolažemo, da bismo mogli govoriti o njihovoj efikasnoj zaštiti. Nažalost, mi takve informacije još nemamo”.

Promovisanje krivolova i postavljanje slika ubijenih životinja na društvenim mrežama je skandalozno smatra i predsjednik LD „Kolašin” Sreten Peković. „Osuđujem takve aktivnosti. Nijesam imao priliku da vidim te FB profile, jer su u međuvremenu ugašeni. Užasnut sam i prostorom koji se u nekim medijima daje krivolovcima”, kaže on.

Peković, međutim, kaže da je tokom ove godine mnogo učinjeno na suzbijanju krivolova. Tvrdi da je duplo više Kolašinca, u odnosu na minulu, ove godine uzelo lovačke dozvole. Prema riječima predsjednika LD „Kolašinca” to je pravi pokazatelj da se broj krivolovaca smanjuje.

„ To ohrabruje. Tvrdim da je tokom minule dvije godine mnogo urađeno na suzbijanju krivolova. To se, prije svega, postiglo učestalim kontrolama, koje sprovodim zajedno sa lovočuvarima iz Nacionalnog parka „Biogradska gora” i policijom. Čak tvrdim da većina krivolovaca na području Kolašina dolazi iz drugih opština i to u pograničnom dijelu. No, i tu smo našli način, pa, recimo, dobro sarađujemo sa lovačkim društvima iz Andrijevice”, kaže Peković, podsjećajući da je nedavno na Bjelasici u katunu Vranjak, uhvaćena u krivolovu grupa Beranaca. Taj slučaj je, kaže on, procesuiran i sudski ishod se očekuje.

Ukoliko je tačno da se krivolov u kolašinskim šumama , zahvaljujući kontrolama smanjuje, to se nikako ne može kazati za tu vrstu krivičnih djela na vodama na području te opštine. Uprkos tome što već dugo kolašinskim vodama još niko ne upravlja, pa ne može ni izdavati ribolovne dozvole, na rijekama je mnogo onih koji pecaju. Ukoliko su tačne tvrdnje iz SRK „Tara i Morača”, da u situaciji kad još nijesu izdate koncesije za gazdovanje vodama, ribolov ne može biti dozvoljen ni na mjestima gdje obično u ovo doba godine jeste, onda je na Tari svakodnevno bar po 20-ak krivolovaca.

Iz sportsko-ribolovnih društava kažu da se krivolovcima otvoren prostor samim tim što nijesu dodijeljene koncesije, te da oni koliko mogu kontrolišu vode i prijavljuju policiji.

„Situacija je jasna. Svi koji sada pecaju na bilo kom dijelu nemaju ribolovne dozvole, jer ih nema ko izdati, s obzirom da nijesmo društvo nije dobilo koncesiju. Kad neko peca bez dozvole onda je krivolovac. Isto kao kad lovci nemaju lovačku dozvolu , oni ne mogu u lov, bez obzira što je lovna sezona. U ovakvoj situaciji policija treba da vodi računa o vodama, to jest da hvata krivolovce i procesuira prijave protiv njih”, kažu u SRK „Tara i Morača” .

Prije nekoliko mjeseci turistički vodič Miodrag Maki Bulatović kazao je da su pojedini reviri Tare u toj mjeri devastirani da imaju manje ribe nego slobodni djelovi rijeke na kojima je dozvoljen ribolov na blinker. Prema njegovim riječima , sada je na tim mjestima u rijeci gotovo nemoguće uloviti potočnu pastrmku, a i liplja je sve manja.

Kako su u kolašinskoj policiji nezvanično kazali, tokom godine podnijeto je i procesuirano svega nekoliko krivičnih prijava protiv Kolašinaca koji bespravno pecaju. Objašnjavaju da je u takvim slučajevima teško završiti proces, jer zbog činjenice da trenutno niko ne upravlja vodama, nema „oštećene strane”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo