Povežite se sa nama

OKO NAS

KRIVOLOV U KOLAŠINU: Zločin koji se ne krije

Objavljeno prije

na

Na području kolašinske opštine je, prema više procjena, na desetine aktivnih krivolovaca, od kojih se neki redovno hvale ulovima na društvenim mrežama .

Tvrde da, iako godinama krivolove, nikada ih lovočuvari ili policija nijesu uhvatili na djelu. Ubijena divljač završava najčešće u njihovim zamrzivačima, a bar pet šest krivolovaca je redovno prodaju restoranima na sjeveru. U tim objektima, iako nijesu na zvaničnim menijima, obroci od mesa plemenite divljači su skupi i rezervisani samo za rijetke goste. Dok iz kolašinskih lovačkih društava i policije tvrde da je krivolov na području te opštine sveden na minimum, do prije par mjeseci preko jednog Facebook profila grupa ili jedna osoba svakodnevno je promovisala ubijanje divljači, čak i one plemenite. Na profilu Kolašinski krivolovci od oktobra minule godine objavljivane su fotografije ranjenih ili ubijenih srna, košuta, pa čak i odstrijeljene mladunčadi tih životinja.

Na istoj stranici nekoliko Kolašinca su se hvalili ulovima, dijelili savjete jedni drugima, objavljivali slike oružja za lov… Čak su i objavljivali oglase preko kojih su prodavali svježu pastrmku po cijeni od 10 eura za kilogram.

Na tom FB tom profilu našao se i tekst iz jednih crnogorskih dnevnih novina, gdje je u „ispovijesti” novinaru jedan Kolašinac govorio o svojim „podvizima” i načinu na koji godinama uspijeva da umakne lovočuvarima.

Iz kolašinske policije su saopštili da im je postojanje te FB grupe nepoznanica i tvrde da su uspješno procesuirali nekoliko krivičnih djela u oblasti lova. Međutim iz sudova, lovačkih društava ni iz policije još nije precizno saopšteno koliko je takvih procesa završeno i kakve su sankcije primijenjene.

.

Da nije bilo adekvatne istrage niti posljedica za one koji promovišu krivolov preko društvenih mreža, možda najbolje pokazuje i skorašnji primjer. Devetnaestogodišnji Kolašinac Ivan Milošević na svom FB profilu postavio je fotografiju na kojoj drži ubijenu šumsku sovu, koja je inače zaštićena vrsta. Javnosti nije poznato da su policija i tužilac išta uradili povodom tog slučaja.

Iako reakcije nevladinog sektora nijesu izostale, to nije spriječilo još nekoliko Miloševićevih sugrađana da tokom proteklih sedmica na svojim FB profilima kontinuirano postavljaju fotografije ubijenih životinja.

Prema riječima Mikana Medenice iz NVO „Natura” slučajevi postavljanja fotografija sa ubijenom divljači i razmjene iskustava krivolovaca na društvenim mrežama su – skandal. „Nadležni bi morali da se bave slučajevima objavljivanja fotografija ubijene divljači i otkriju ko su autori, ali i da li su fotografije autentične i da li su snimljene na području naše opštine ili prenesene s interneta”, kaže on. Medenica upozorava da mnogo toga nedostaje da se uredi u oblasti lova i ribolova. ,,Prije svega bi trebalo da znamo kojim brojem divljači raspolažemo, da bismo mogli govoriti o njihovoj efikasnoj zaštiti. Nažalost, mi takve informacije još nemamo”.

Promovisanje krivolova i postavljanje slika ubijenih životinja na društvenim mrežama je skandalozno smatra i predsjednik LD „Kolašin” Sreten Peković. „Osuđujem takve aktivnosti. Nijesam imao priliku da vidim te FB profile, jer su u međuvremenu ugašeni. Užasnut sam i prostorom koji se u nekim medijima daje krivolovcima”, kaže on.

Peković, međutim, kaže da je tokom ove godine mnogo učinjeno na suzbijanju krivolova. Tvrdi da je duplo više Kolašinca, u odnosu na minulu, ove godine uzelo lovačke dozvole. Prema riječima predsjednika LD „Kolašinca” to je pravi pokazatelj da se broj krivolovaca smanjuje.

„ To ohrabruje. Tvrdim da je tokom minule dvije godine mnogo urađeno na suzbijanju krivolova. To se, prije svega, postiglo učestalim kontrolama, koje sprovodim zajedno sa lovočuvarima iz Nacionalnog parka „Biogradska gora” i policijom. Čak tvrdim da većina krivolovaca na području Kolašina dolazi iz drugih opština i to u pograničnom dijelu. No, i tu smo našli način, pa, recimo, dobro sarađujemo sa lovačkim društvima iz Andrijevice”, kaže Peković, podsjećajući da je nedavno na Bjelasici u katunu Vranjak, uhvaćena u krivolovu grupa Beranaca. Taj slučaj je, kaže on, procesuiran i sudski ishod se očekuje.

Ukoliko je tačno da se krivolov u kolašinskim šumama , zahvaljujući kontrolama smanjuje, to se nikako ne može kazati za tu vrstu krivičnih djela na vodama na području te opštine. Uprkos tome što već dugo kolašinskim vodama još niko ne upravlja, pa ne može ni izdavati ribolovne dozvole, na rijekama je mnogo onih koji pecaju. Ukoliko su tačne tvrdnje iz SRK „Tara i Morača”, da u situaciji kad još nijesu izdate koncesije za gazdovanje vodama, ribolov ne može biti dozvoljen ni na mjestima gdje obično u ovo doba godine jeste, onda je na Tari svakodnevno bar po 20-ak krivolovaca.

Iz sportsko-ribolovnih društava kažu da se krivolovcima otvoren prostor samim tim što nijesu dodijeljene koncesije, te da oni koliko mogu kontrolišu vode i prijavljuju policiji.

„Situacija je jasna. Svi koji sada pecaju na bilo kom dijelu nemaju ribolovne dozvole, jer ih nema ko izdati, s obzirom da nijesmo društvo nije dobilo koncesiju. Kad neko peca bez dozvole onda je krivolovac. Isto kao kad lovci nemaju lovačku dozvolu , oni ne mogu u lov, bez obzira što je lovna sezona. U ovakvoj situaciji policija treba da vodi računa o vodama, to jest da hvata krivolovce i procesuira prijave protiv njih”, kažu u SRK „Tara i Morača” .

Prije nekoliko mjeseci turistički vodič Miodrag Maki Bulatović kazao je da su pojedini reviri Tare u toj mjeri devastirani da imaju manje ribe nego slobodni djelovi rijeke na kojima je dozvoljen ribolov na blinker. Prema njegovim riječima , sada je na tim mjestima u rijeci gotovo nemoguće uloviti potočnu pastrmku, a i liplja je sve manja.

Kako su u kolašinskoj policiji nezvanično kazali, tokom godine podnijeto je i procesuirano svega nekoliko krivičnih prijava protiv Kolašinaca koji bespravno pecaju. Objašnjavaju da je u takvim slučajevima teško završiti proces, jer zbog činjenice da trenutno niko ne upravlja vodama, nema „oštećene strane”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo