Povežite se sa nama

OKO NAS

KRIZA U HERCEGNOVSKOM PARLAMENTU: Kupovina vremena

Objavljeno prije

na

,,Ovo im je posljednja sjednica Skupštine Opštine, što se nas tiče”, kazao je za Monitor, nosilac liste Izbor i odbornik u lokalnom parlamentu, Dušan Radović Krušo i time potvrdio da je kriza u hercegnovskom parlamentu i u Izboru, jednom od konstituenata dvočlane vladajuće koalicije, mnogo veća od onoga što se servira javnosti.

Na zahtjev odbornika Izbora odložen je planirani nastavak desete redovne sjednice SO Herceg Novi, kako je obrazložio predsjednik lokalnog parlamenta Andrija Radman (DPS). Formalno opravdanje članova Izbora – privatne obaveze većine odbornika Izbora, sve su prilike samo je maska za duboku političku krizu u Herceg Novom.

Troje od devetoro Izborovih odbornika – Špiro Vuković, Jovana Šijačić i Blago Radanović – bili na svom mjestu i spremni da se sjednica održi.

„Ne mogu prokomentarisati ništa, ne znam o čemu se radi. Niko mene ništa nije pitao niti me obavijestio o odluci o odlaganju”, kazao je za Monitor, najstariji odbornik lokalnog parlamenta Špiro Vuković.

Vuković, Šijačićeva, Radanović i Mišo Škobalj u hercegnovskoj Skupštini su onaj dio Izbora koji je naklonjen aktuelnom predsjedniku Opštine Nikoli Gojkoviću, a čiju smjenu je tražio Dušan Radović. Upravo zbog tog neslaganja u samom vrhu Izbora već više od mjesec dana postoji ozbiljan sukob među strujama koje predvode Radović Krušo na jednoj i Gojković na drugoj strani. Sukob je kulminirao međusobnim optuživanjem da se radi protiv principa i izbornih načela Izbora. Radović je konačno i formalizovao svoja nastojanja za smjenom dvoje kadrova iz suparničke grupacije – Nikole Gojkovića sa mjesta predsjednika Opštine i Tamare Vujović sa mjesta potpredsjednice Opštine.

,,Prije desetak dana sam na adresu kancelarije DPS dobio inicijativu predsjednika kluba odbornika Izbora Mladena Ivanovića, jednog njihovog dijela naravno, u kojoj traže podršku inicijativi da DPS glasa u Skupštini za smjenu Gojkovića i Vujovićke. DPS je ozbiljna partija, nikada nismo prelomili ništa preko koljena, pa ni ovaj put nećemo”, kazao je predsjednik OO DPS-a Slobodan Radović Krušo.

Upravo činjenica da Izborov koalicioni partner DPS, koji decidno tvrdi da nema krize vlasti i da lokalna uprava funkcioniše bez problema, nije odmah pristao da podrži predlog Ivanovića da se pokrene i skupštinska procedura smjene kadrova na rukovodećim mjestima u Opštini, po mnogima je razlog za bojkot zasjedanja lokalnog parlamenta od strane petoro odbornika naklonjenih Dušanu Radović Krušu.

„Naprasno otkazivanje sjednice potvrda je raspada koalicije DPS-Izbor. Da je sjednica održavana u kafani preko puta zgrade Opštine kvorum bi bio kompletan, pošto su svi koji nijesu bili tu, jer navodno nijesu mogli da dođu, bili tamo. DPS glumi da je sve savršeno normalno, jer ne smiju da talasaju pred u subotu zakazani Kongres”, smatra predsjednica kluba odbornika SNP, Danijela Đurović.

,,Očigledno je da ne postoji skupštinska većina koja može da obezbijedi rad lokalnog parlamenta. Zato zahtijevam od vas predsjedniče Radman da skratite mandat Skupštini i raspišete što prije nove lokalne izbore. Ukoliko dozvolite da se ova agonije prolongira, štete će biti još veće od ovih koje ste napravili u ovih pet mjeseci koliko ste na vlasti”, kazao je u parlamentu odbornik izborne liste Koalicija SNP-DF-NS Sačuvajmo Novi za dobro Novoga, Obrad Gojković.

Zahtjev kluba odbornika Izbora za odlaganje sjednice u DPS-u ne smatraju problematičnim i vjeruju da je zaista riječ o obavezama, kako je i obrazloženo na skupštinskom kolegijumu. Podjele koje su izražene u građanskoj listi Izbor, nisu nepremostive i mogu se prevazići, ali su unutrašnja stvar Izbora, tvrde iz DPS.

„Ukoliko iz kluba odbornika Izbor ponove inicijativu za smjenu predsjednika Opštine i potpredsjednice , ona će biti razmatrana na organima DPS-a. Moguće da određeni broj odbornika zbog prečih obaveza nije mogao prisustvovati sjednici Skupštini opštine ”, istakao je Slobodan Radović iz DPS-a.

,,Ako zaista to bude jedna realnost, mi ćemo odgovorno pristupiti i kandidovati taj zahtjev svim instancama partije, počev od Izvršnog i Opštinskog odbora, pa do predsjedništva i predsjednika partije Mila Đukanovića. Za to je potrebno vrijeme, ali ćemo u svakom slučaju dobro izmjeriti, a pri tom i sa našim koalicionim partnerom razgovarati”, kazao je Radović.

Upravo takve konstatacije za opoziciju su znak da se kupuje vrijeme zbog Kongresa DPS-a, a da će potom uslijediti radikalni potezi:

,,Bez obzira na objašnjenja vladajuće većine kriza vlasti je definisana najviše privatnim interesima pojedinaca iz Izbora koji pokušavaju iz Opštine da naplate svoje poslovne promašaje i svoje poslovne dugove. Nećemo to dozvoliti i tražimo skraćenje mandata”, kaže Gojković.

„Što se tiče DPS-a očigledno je da u Kongresu počiva razlog produženja ove političke krize, jer ne žele da Kongres dočekaju u sjenci pada vlasti u Herceg Novom, što bi imalo i velike efekte na predstojeće parlamentarne izbore na državnom nivou”, ustvrdio je Gojković i konstatovao da očekuje da će poslije kongresa DPS izaći sa skraćenjem mandata u Herceg Novom.

On smatra da će poslije Kongresa DPS izaći i sa rješenjem za Institut Igalo, koji je barem u javnosti predstavljen kao glavni kamen spoticanja u odnosima unutar koalicije DPS – Izbor.

,,Rekli smo da ćemo raskinuti saradnju sa DPS-om ukoliko se ne obustave pregovori sa sadašnjim ponuđačem za Institut u Igalu. To je razlog što DPS neće da nam podrži inicijativu za smjenu Gojkovića i Tamare Vujović. Mislim da su se mimo nas dogovorili da prođe privatizacija Instituta”, kazao je za Monitor Dušan Radović Krušo.

Na svojoj strani, Radović ima pet od ukupno devet odbornika Izbora u lokalnom parlamentu. Hercegnovska Skupština ima 34 odbornika, od čega je 13 iz DPS-a, 9 iz Izbora, 8 iz koalicije SNP-DF-NS Sačuvajmo Novi za dobro Novoga i po dva iz Novske liste i SDP-a.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

NEVOLJE  RODITELJA DJECE SA AUTIZMOM: Prepušteni sebi

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored Centra za autizam u Podgorici, zbog nedostatka kadra i malog broja tretmana, roditelji djece su prinuđeni da svoju djecu vode u Beograd. Boravak tamo ih mjesečno košta od 800 do 1.200 eura. ,,Roditelji se snalaze kako znaju i umiju, podižu kredite, pozajmljuju, čak i prodaju nekretnine. Puno roditelja i djece je tamo i po više godina. Refundacija troškova ne postoji”, kaže Radmila Vukadinović

 

Tog maja, prije pet godina, građani Podgorice su sa strepnjom tragali za Ognjenom Rakočevićem. Lijepa priča o solidarnosti nije imala srećan kraj – jedanaestogodišnji dječak je pronađen u Morači. Tragedija je pokrenula širu priču o autizmu i neuslovima za liječenje i život osoba sa ovim razvojnim poremećajem.

Nakon dvije godine, krajem marta, otvoren je u Podgorici Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju prihologiju Ognjen Rakočević.

Na otvaranju prvog nacionalnog centra ove vrste tadašnji ministar zdravlja Kenan Hrapović je obećao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. Tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

O tome kakvo je stanje danas, četiri godine nakon otvaranja Centra, svoje i iskustvo, kako kaže, većine roditelja djece sa smetnjama u razvoju za Monitor govori Radmila Vukadinović.

Prošle godine, njen sin koji je tada imao dvije godine i sedam mjeseci, dobija uput za liječenje na Institut za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora Đorđe Kostić u Beogradu. ,,Sin je imao problema sa govorom i ponašanjem. Kao roditelji koji se, u tom trenutku, prvi put susreću sa problemom te vrste, nama sve to djeluje strašno i bezizlazno. Dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar nam detaljno opisuje problem, savjetuje nas da pođemo na Institut, jer je ključ napretka našeg sina u kontinuiranom svakodnevnom radu, što Centar za autizam u Podgorici nama i ne može da pruži. Maksimalan broj tretmana koji možemo da dobijemo u Centru je jednom nedeljno, što je premalo. Zahvaljujući dr Krgoviću, krećemo za Beograd”, priča Vukadinovićeva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROTESTI RADNIKA U SVIJETU, KOD NAS MUK: Kad nam (ne) živi rad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je tokom pandemije izgubila preko 30.000 radnika, a najviše u trgovini, ugostiteljstvu i administrativnim uslužnim djelatnostima

 

„Drugarska se pjesma ori, pjesma koja slavi rad, srce gromko nek nam zbori, da nam živi, živi rad“, stihovi su koje su širom bivše Jugoslavije pjevali tokom praznika rada. Velikim radničkim paradama nekada je obilježavan 1. maj, dok su građani sa porodicama piknikovali na izletištima. Bilo nekad.

Tokom ovogodišnjeg praznika rada, obilježenog nakon teške zdravstvene i ekonomske krize, radnici u Crnoj Gori, ali i cijelom svijetu nijesu imali mnogo razloga za slavlje. U razvijenim zapadnim zemljama (poput Belgije, Francuske, Njemačke, Švedske, Engleske) i onim manje razvijenim (Turska, Indonezija, Kuba, Filipini) radnici su masovno izašli na ulice uprkos COVID-19 krizi i protestovali zbog izgubljenih radnih mjesta. Policija je gotovo u svim zemljama reagovala zbog kršenja zdravstvenih mjera, a najbrutalnije su scene viđene u Turskoj, gdje je na stotine građana uhapšeno u nasilnim demonstracijama.

Za to vrijeme situacija u Crnoj Gori je, stiče se utisak, prilično relaksirana kada je riječ o radnicima. Sindikati su otkazali tradicionalnu radničku paradu zbog zdravstvenih mjera, dok su se njihovi predstavnici oglasili sa nekoliko komentara. Međutim, uprkos zdravstvenim mjerama tokom cijele godine svjedoci smo brojnih auto-kolona, političkih i vjerskih okupljanja, kojima su se takođe branila (i brane) neka prava i uvjerenja. Radničke organizacije su, ipak, odlučile da ostanu pasivne iako je za godinu dana posao izgubilo preko 30.000 radnika.

„I ove, kao i prošle godine, aktivisti i članovi Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) prinuđeni su da Međunarodni praznik rada obilježe bez tradicionalne prvomajske protestne šetnje, poštujući mjere za sprečavanje širenja koronavirusa i štiteći na taj način prvenstveno one svoje kolege koji su od marta 2020. godine, na prvoj liniji odbrane od ove pošasti… Uz želju da što prije dobijemo borbu sa nevidljivim neprijateljem i što prije pažnju sa dnevnopolitičkih previranja usmjerimo na očuvanje radnih mjesta, ekonomsku stabilnost i dostizanje socijalne pravde, Unija slobodnih sindikata Crne Gore svim radnicima čestita Prvi maj – Međunarodni praznik rada“, navodi se u prvomajskom proglasu USSCG-a.

Prema podacima Zavoda za statistiku (MONSTAT) na kraju 2020. godine bilo je blizu 28.000 manje zaposlenih (ukupno 176.693), u odnosu na 2019. godinu, kada je bilo zaposleno 203.545 radnika. Prema istim podacima do marta 2021. bez posla je ostalo još 6.000 radnika. Samo u Podgorici je za godinu dana bez posla ostalo više od 10.000 stanovnika. Najviše otpuštanja, prema statistici MONSTAT-a bilo je u trgovinama, uslugama smještaja i ishrane i preduzećima koja su pružala administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Trgovina je privredna grana u Crnoj Gori koja, pored državne uprave, zapošljava najviše ljudi. Najviše radnika je otpušteno u tom sektoru, iako su, tokom cijele pandemije, prodavnice radile svakog dana. Naravno, radno vrijeme je bilo skraćeno, ali neke druge privredne grane, poput ugostiteljstva, nijesu radile uopšte po nekoliko sedmica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

NEMA KRAJA REKONSTRUKCIJI PUTA BERANE – KOLAŠIN: Tunel potopljen, sumnje isplivale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Završetak radova na putu preko Bjelasice kasniće godinu i koštaće nekoliko miliona više. U međuvremenu, jačaju sumnje da se u taj posao ušlo zbog privatnih interesa kompanija čiji su vlasnici bliski partijama iz prethodne Vlade

 

Tunel Vranjak na regionalnom putu između Berana i Kolašina, kroz planinu Bjelasicu, konačno je probijen, ali su probijeni i svi rokovi za završetak puta. Iako je trebalo da bude izgrađen prošle godine, dionica puta Lubnice – Jezerine, kako je najavljeno, biće završena tek krajem ove godine.

Prolongiranje roka za završetak radova uslovile su podzemne vode koje su se pojavljivale nekoliko puta tokom izgradnje tunela. U Upravi za saobraćaj tvrde da je taj problem trajno saniran nakon proboja tunela kroz Bjelasicu, ali ostaje nejasno zašto se u tako složen projekat ušlo bez adekvatnih priprema i istraživanja. Pa su  nepredviđene okolnosti i dodatni radovi povećali cijenu za čak tri miliona.

Radovi na putu Jezerine – Lubnice izvode se na ukupnoj dužini 14,44 kilometra i podijeljeni su na četiri dionice. Iz Direkcije javnih radova kažu da na prvoj dionici Lubnice rade rekonstrukciju puta u dužini od 6,61 kilometar i izgradnju galerije duge 80 metara. Na drugoj dionici Jelovica rekonstruisaće put od oko tri kilometra, a na četvrtoj put dužine manje od jednog kilometra. Najkompleksnija je treća dionica Klisura, na kojoj se rekonstruiše put od 3,87 kilometara i gradi tunel Vranjak dužine 2.814 metara.

Radovi na izgradnji tunela nedavno su opet bili zaustavljeni usljed pojave obimne količine podzemne vode, dotoka i do 200 litara u sekundi. Fotografije koje svjedoče o tome, tačnije o još jednoj poplavi u tunelu, objavio je nedavno na svom fejsbuk-profilu Boris Raonić iz Građanske alijanse. „Radovi je trebalo da budu završeni prije pola godine, a da se potom, sa završetkom puta, gradi žičara koja povezuje ski-centre Kolašin 1450 i Kolašin 1600. Ali, niko se nije sjetio da ispita teren. Kada su počeli da rade, vidjeli su da ima podzemnih voda dotoka 200 litara u sekundi“, napisao je Raonić.

On tvrdi da je pad tunela promijenjen da bi išao prema planiranoj mHE, a da će čitav projekat stajati više od 50 miliona. Raonić ističe da je izvođač radova blizak jednoj partiji u BiH, koja ima sestrinsku firmu u Crnoj Gori. Riječ je o kompaniji Euroasfalt iz Sarajeva, čiji je vlasnik Hamid Ramić, jedan od finansijera SDA. U Crnoj Gori se šuška da je Ramić donator i Bošnjačke stranke, čiji je kadar Osman Nurković, ministar saobraćaja i pomorstva u Vladi Duška Markovića, u čijem mandatu je Euro asfalt u Crnoj Gori dobio poslove vrijedne čak 60 miliona evra.

Cjelokupni projekat kojim se skraćuje put između Berana i Kolašina se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. U Upravi za saobraćaj kažu da je za sada za rekonstrukcije ove dionice  potrošeno 32 miliona, a da je u ovogodišnjem budžetu planirano još 13. Međutim, nepredviđene okolnosti uslovile su povećanje troškova. ,,Cjelokupna vrijednost ugovora će biti negdje oko 48 miliona. Znači, biće tri miliona eura više nego što je planirano u početku. Sljedeće godine, nakon završenog tehničkog pregleda i dobijanja upotrebne dozvole platićemo izvođaču još tri miliona”, kazao je Dušan Kokić iz Uprave za saobraćaj.

Monitor je odavno postavio pitanje zašto se u ovaj posao ušlo bez adekvatnih istraživanja i zašto je, kako je na to ranije upozorila NVO Akcija za socijalnu pravdu, dozvoljeno da se u trup državnog puta ugrađuju cijevi za mini elektrane u Beranama, koje gradi Hidroenergija Montenegro.

Valjalo bi podsjetiti da je prvu dionicu puta, od Berana do Lubnica, u dužini od trinaest kilometara, gradila kompanija Bemax. Ta kompanija je istovremeno na istoj trasi gradila male hidroelektrane, otkupivši većinski paket akcija firme Hidroenergija Montenegro od Olega Obradovića. Bemax je taj posao iskoristio da o državnom trošku u trup puta ugradi cijevi za mHE.

Za taj poduhvat trebale su im velike količine eksploziva, posebno na dionici preko krševitog prevoja Zdravac. Nevolja je bila u tome što su istom trasom prolazile cijevi gradskog vodovoda, a Bemax ih je eksplozivom oštetio čak jedanaest puta. Računajući i onda kada je, eksplozivnom šalitrom zamućena voda, stigla do slavina u gradu, gdje je (prema zvaničnim podacima) otrovano oko dvije i po hiljade stanovnika Berana, a pretpostavlja se da je još toliko prebolovalo trovanje ne potražeći ljekarsku pomoć.

Bemaxu je zbog toga i suđeno ali su, u nedostatku dokaza, kompanija i njen izvršni direktor Veselin Kovačević, oslobođeni optužbi. Bemax je nesmetano nastavio da gradi državni put i svoje male hidroelektrane. Sve njihove hidroelektrane nalaze se sa strane Bjelasice koja pripada Beranama, odnosno slivu rijeke Lim. Počevši od one najveće, Jezerine, pa nizvodno rijekom Bistricom, prema Limu. Njihov prvobitni plan je bio na na tom potezu izgrade čak osam hidroelektrana, ali su ih na dionici bližoj gradu, mještani sela Buče omeli u tome, organizujući, prvi u Crnoj Gori, žestoke proteste.

Put Berane – Kolašin, preko Bjelasice, ima status regionalnog puta i širine je šest metara. Teško je zamisliti neku veću frekvenciju saobraćaja na toj saobraćajnici, posebno teretnih vozila i autobusa. Isto kao što je teško zamisliti kako će se na najvišim dionicama održavati put u zimskom periodu.

Najteže od svega je, ipak, pronaći ekonomski interes da se na jednom regionalnom putu probija tunel dužine skoro tri kilometra. Zato u NVO Akcija za socijalnu pravdu sumnjaju da se u poduhvat izgradnje puta ušlo zbog ineresa kompanije Bemax i vlasnika malih elektrana.

A onda su se još isprepletali partijski interesi, kada je posao povjeren Euroasfaltu. Šira javnost se sa njenim poslovanjem upoznala prošle godine, kada im se krajem prošle godine urušio veliki most u izgradnji na zaobilaznici oko Rožaja. Iz Uprave za saobraćaj tvrde da će nastalu štetu, mjerenu milionima, snositi ,,Euroasfalt, njegovi podizvođači i firme koje su vršile nadzor”.

Sada iz NVO Akcija za socijalnu pravdu traže i reviziju posla oko puta Berane – Kolašin i tunela Vranjak. I da se potom  kompletna dokumentacija dostavi nadležnom tužilaštvu.

                                                                                             Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo