Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kud vode tragovi

Objavljeno prije

na

Potraga za ubicama i organizatorima ubistva vlasnika hrvatskog Nacionala Iva Pukanića traje. Za to ubistvo i smrt Pukanićevog kolege Nika Franjića osumnjičen je Željko Milovanović, jedan od najopasnijih kriminalaca na Zapadnom Balkanu. On se možda skriva u Budvi, prenijeli su mediji u regionu, pozivajući se na Dan.

Navodno, crnogorska policija je od hrvatskih kolega dobila telegram u kojem piše da postoji mogućnost da se Milovanović skriva kod čovjeka sa nadimkom Vule. Hrvatska policija je zatražila i da bude provjereno da li su Robert i Luka Matanić, takođe osumnjičeni za atentat na Pukanića, prošle godine bili u Baru.

Iz Bara potiče Slobodan Ðurović koji je takođe uhapšen u istrazi o ubistvu hrvatskog novinara. Đurović je kum srpskog bosa Sretena Jocića zvanog Joca Amsterdam, koga hrvatski mediji pominju kao jednog od mogućih naručilaca ubistva hrvatskog novinara.

Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore je, ograđujući se da istražne radnje nijesu u njegovoj nadležnosti, kazao da ne zna ništa o telegramu iz Zagreba, ali da je siguran da crnogorska policija u potpunosti sarađuje sa hrvatskim kolegama. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i direktor policije Vladimir Faber, prošle nedjelje su se sastali u Dubrovniku sa crnogorskim kolegama, ministrom Jusufom Kalamperovićem i direktorom Uprave policije Crne Gore Veselinom Veljovićem. Na tom sastanku bilo je riječi i o rezultatima istrage ubistava Pukanića, Franjića i advokatske pripravnice Ivane Hodak.

Pukanić i Franjić poginuli su u oktobru prošle godine u eksploziji bombe u dvorištu ispred redakcije Nacionala. Sedam dana poslije ubistva uslijedila su hapšenja braće Matanić, Amira Mafalanija i Đurovića, dok je potjernica raspisana za Milovanovićem i Bojanom Gudurićem. Milovanović je izbjegao hapšenje u Doboju.

Milovanović je bivši pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) MUP Srbije. Između ostalog, navodi se da je planirao da ubije Dejana Milenkovica Bagzija, svjedoka saradnika na suđenju za ubistvo srpskog premijera Zorana Ðinđića. Sarajevski nedjeljnik Slobodna Bosna pisao je da policija RS vjeruje da je Milovanović učestvovao u pripremi neuspjelih atentata na papu Jovana Pavla Drugog i premijera srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini Milorada Dodika, koji je trebalo da bude ubijen „zoljom” 2006. godine.

Nacional je objavio je da je spski ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić na javnom mjestu rekao poznaniku kako je potpuno siguran da je crnogorski premijer Milo Đukanović znao da će Pukanić biti ubijen. Srpski šef diplomatije navodno je kazao kako čak misli da je Đukanović na neki način u tom činu i učestvovao.

caneZa ove tvrdnje se časopis, nastavljajući tradiciju svog osnivača, pozvao na strane diplomate koje su informirale bezbjednosne službe u regionu o zanimljivom sastanku na kome je nedavno u Sarajevu bio i Jeremić. Jeremić je krajem decembra boravio u jednodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini. Jeremić se suočio sa tim navodima tokom zvanične posjete Sloveniji prošle nedjelje i energično ih demantovao. ,,To je notorna neistina, nemam nikakva saznanja o tom slučaju i nisam nikad ništa slično izjavio na bilo kom mestu”.

Lopta je zakotrljana pa je u Podgorici prvo direktor Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović demantovao tvrdnje zagrebačkog lista. Prvi put od ubistva Pukanića prošlog oktobra oglasio se i sam Đukanović. U intervjuu zagrebačkom Jutarnjem listu izjavio kako se nije plašio Pukanićevog svjedočenja koje je ovaj još 2002. dao u tužilaštvu u italijanskom gradu Bariju i dodao da je uvijek bio spreman da se pojavi pred tamošnjim sudom zbog istrage o švercu duvana.

Đukanović je kazao i da je Ivo Pukanić ranije preko više uticajnih ljudi u Zagrebu tražio sastanak sa njim, ali da on na to nije htio da pristane. Pukanić je u Bariju izjavio da se u pisanju o balkanskoj duvanskoj mafiji, za čijeg je jednog od rodonačelnika imenovao i crnogorskog premijera, oslanjao na informacije raznih obavještajnih službi i svojevremnog američkog ambadora u Zagrebu i Beogradu Vilijema Montgomerija. Đukanović je, pak, u najnovijem intervjuu kazao kako ga je u jeku napada Nacionala posjetio Montgomeri i rekao mu: ,,Gledam vas u oči i govorim da s tim napisima nemam nikakve veze”.

Nacional navodi kako je srpska policija ušla u trag jednom od dvojice izvršitelja atentata koji su još na slobodi, a to su Bojan Gudurić i Željko Milovanović. ,,Njihovim hapšenjem lakše bi bila rasvijetljena pozadina atentata i pronašle veze prema njegovim naručiteljima, a zasad se u tom kontekstu spominju Vladimir Zagorec, Stanko Subotić Cane i Sreten Jocić zvani Joca Amsterdam,” naveo je list.

Prema Nacionalu tu trojicu je navodno kao organizatore i naručitelje u iskazu istražnom sucu označio Robert Matanić, jedan od atentatora na Pukanića i Franića. Matanić je, navodno, ispričao da je informacije dobio od Slobodana Đurovića, koji je osumnjičen da je bio glavna veza između izvršitelja i naručitelja atentata. Đurović, je desna ruka Jociću. On je u hrvatskom zatvoru, pao je na poligrafu i štrajkuje glađu.

Nacional navodi kako hrvatska policija raspolaže čvrstim saznanjima da se Zagorec, Subotić i Jocić međusobno poznaju iz vremena rata na prostorima bivše Jugoslavije. To baca posve novo svjetlo na činjenicu da je Subotić, zajedno sa svojim suradnicima, koncem 90-ih dobio hrvatsko državljanstvo i to kao osoba od naročite važnosti za Republiku Hrvatsku, primijetio je časopis.

Nacional u ovom tekstu ponovo pominje i vezu između Ðukanovića i kontroverznog srpskog biznismena Stanka Subotića. Subotić je sa Ðukanovićem u tim tekstovima označen kao protagonista duvanske mafije.

Hrvatski mediji, od ubistva Pukanića i Franića pozadinu atentata dovode u vezu s Crnom Gorom.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo