Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Veljović obećao, pa porekao

Objavljeno prije

na

Tužba bivših policajaca protiv države Crne Gore i MUP-a ponovo se razmatra u bjelopoljskom Osnovnom sudu. Predmet dvanaest policajaca koji su prije dvije godine, kako oni tvrde nezakonito, ostali bez posla, Viši sud je vratio da se o njemu ponovo odlučuje zbog procesnih manjkavosti. Prethodno je žalbu na prvostepenu odbijajuću odluku Osnovnog suda uložio advokat bivših policajaca Kasim Dizdarević.

PREDREFERENDUMSKO OBEĆANJE: Dizdarević objašnjava da je proces vraćen na početak zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. On je zatražio izuzeće sutkinje Jelene Čabarkape, kojoj je opet dodijeljen taj predmet. Ona je vodila i prethodni odbijajući i potom poništeni sudski proces.

«Tražim izuzeće, jer sutkinja Čarapić i dalje odbija da na svjedočenje pozove dvije ključne osobe za utvrđivanje istine o statusu bivših policajaca – direktora Uprave policije Veselina Veljovića i ministra unutrašnjih poslova Jusufa Kalamperovića. Ta dva čovjeka su prema navodima svih policajaca te ljude primili u radni odnos na neodređeno vrijeme», kaže Dizdarević.

Veselin Veljović im je, tvrde policajci, posljednji put uoči referenduma o nezavisnosti Crne Gore lično obećao stalni radni angažman u policijskoj službi.

“To su tvrdili svi tužioci. To je dovođeno u vezu sa političkim dešavanjima u Crnoj Gori. Moji klijenti su tražili da im direktor policije i ministar unutrašnjih poslova u oči kažu pred sudom jesu li ih obmanuli ili su ih stvarno primali u radni odnos na neodređeno radno vrijeme», kaže Dizdarević.

To za Monitor potvrđuju i bivši policajci Mele Balić i Darko Grujić.

«Bilo je nas dvadeset iz Bijelog Polja kada nam je u svom kabinetu Veljović saopštio da je potrebno da odradimo referendum i niko od nas ne treba da brine za posao. Svi smo bili aktivisti DPS-a i govorili su nam da smo mi njihovi sve dok smo im bili potrebnii», kaže Balić.

«Lično nam je Veljović saopštio da treba još samo referendum da odradimo i sa našim poslom će biti sve u redu», tvrdi i Grujić.

MJESEC PO MJESEC – GODINE: Trideset šest policajaca iz Bijelog Polja su, međutim, dobili otkaz u februaru 2007. Uprava policije je tvrdila da su radili po ugovoru o djelu i da su primani na rad po trideset dana. Neki od njih su tako u policijskoj uniformi proveli i po više od pet godina.
«Samo je nas dvanaest predalo tužbu. Ostali nijesu smjeli. Neki su ucijenjeni poznatim policijskim metodama, nekima su obećali posao u agencijama za obezbjeđenje, ali ih još ne zapošljavaju. A svi su kao i mi bili policajci po više godina», objašnjava Balić.
Po odredbama Zakona o radu i Zakona o policiji ne može se radni odnos u toj službi zasnivati na trideset dana. Otpušteni policajci su obavljali najodgovornije poslove. Čuvali su državnu granicu i sada traže da se utvrdi da su bili u radnom odnosu.
«Ako su bili neka paravojna jedinica neka se i to utvrdi, ali da znamo po čijem je nalogu formirana. U svakom slučaju, sigurno je da su nosili oružje», kaže advokat Dizdarević.
“Uprava policije ubuduće neće reagovati na bilo kakve tekstove slične sadržine, a aktivnosti na reformi policije će biti nastavljene i sprovedene u skladu sa zakonom, zahtjevima i potrebama službe”, zaključila je još u ljeto 2007. godine, u saopštenju za javnost, Uprava policije. I održala je riječ. O tom pitanju više se nije oglašavala.

NASTAVAK U STRAZBURU: «Kada smo bili kod Veljovića jasno nam je kazao: ‘Dok ja budem na ovom mjestu niko od vas neće ostat bez posla.’ Veljović je te riječi uputio svima nama», sjeća se Grujić.
Sudija u Osnovnom sudu u Bijelom Polju, Jelena Čabarkapa, kazala je ranije za Monitor da za pravilno utvrđivanje tužbenog zahtjeva nije bilo neophodno pozivati na sud Veljovića i Kalamperovića: «To bi samo odugovlačilo suđenje, a tužioci nijesu predložili nikakav dokumentovan dokaz zbog kojeg bi morali pozivati ministra i direktora policije da dođu na sud».
Njeno istrajavanje na tom stavu bivše policajce navodi na sumnju u objektivnost suda. Jedan od njih, Mele Balić, uvjeren je da je čitav proces iskonstruisan i da se zbog toga predmet ponovo dodjeljuje istom sudiji.
«Ja ne vjerujem da će Sud smjeti da donese drugu odluku osim da mi nijesmo u pravu, ali bez obzira na to ići ćemo do kraja. Hoćemo da iscrpimo sva pravna sredstva u ovoj državi kako bi suđenje mogli nastaviti u Strazburu», kaže Balić.
On i njegove kolege su bili, kako rekosmo, pripadnici granične policije u Bijelom Polju u periodu između pet i deset godina. Pretprošle godine im je, uz objašnjenje da im je istekao posljednji jednomjesečni ugovor o djelu, prestao radni odnos. U policijskoj radnoj evidenciji stoji da su svakoga mjeseca imali prekide u radu od jednog do tri dana. Uprava policije je to iskoristila i dala im je otkaze. Tada je u Bijelom Polju trideset šest ljudi ostalo bez policijske uniforme.
Iz policijskih službenih dokumenata – knjiga dežurstava i radnih rasporeda – može se utvrditi da su otpušteni policajci većinu službovanja proveli u kontinuitetu.
«To je samo jedan od dokaza da su oni bili policajci kao i drugi, sa istim pravima i obavezama, a da je postupanje Uprave policije prema njima nezakonito», kaže advokat Dizdarević.
Bivši policajci sada traže da budu vraćeni na posao, mada nemaju iluzije da bi se mogli zadržati u toj službi. Satisfakcija bi im, pored nadoknade za obeštećenje, bila i priznanja činjenice da su bili policajci, što MUP osporava.

SLUČAJ MURATBAŠIĆ: Advokat Dizdarević smatra da bi bio pravi apsurd dati nekome oružje u ruke i tražiti od njega da obezbjeđuje vitalne objekte i granicu, uz radni odnos od po 30 dana. On kaže da je posebno apsurdno da to može da traje godinama.
Podsjetimo: otpušteni policajci su ostali bez posla u vrijeme afere sa bijelopoljskim policajcem Suadom Muratbašićem koji je javno kazao da je bio ucijenjen i natjeran da se bavi političkim poslovima za račun vladajuće koalicije kako bi zasnovao stalni radni odnos u policiji. Muratbašić je kazao da mu je nalog za to dao poslanik u Skupštini Crne Gore Mevludin Nuhodžić i odmah nakon tog medijskog istupa ostao je bez posla.
«Svi smo mi Muratbašići», ustvrdili su za Monitor neposredno poslije toga policajci koji sada tuže državu. Potom su prestali da se oglašavaju u medijima i odlučili da se obrate sudu.
“Da smo bili u opoziciji, sigurno bi krenuli da nas preobrate i sigurno bi nas ostavili na poslu kao što su ostavili naše kolegei», kaže danas Balić.
O političkom angažovanju odavno kao problemu Crne Gore govori crnogorska opozicija. To, izgleda, potvrđuje i slučaj bjelopoljskih policajaca.

Sead SADIKOVIĆ

 

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo