Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zašto Zavala a ne i Avala

Objavljeno prije

na

Budvanski akvatorijum, prostrani zaliv u čijem je zaleđu smješten najpoznatiji turistički grad u Crnoj Gori, zaokružen je sa jedne strane rtom Zavala a sa druge, Starim gradom iznad koga se, poput ogromne crne ptice grabljivice, uzdiže novopodignuti kompleks hotela Avala sa vilama.
Na jednoj strani Budve Zavala, na drugoj Avala. Kao paradigma korupcije i bespravne gradnje sa akterima iz redova crnogorske političke elite, svjetskih tajkuna i kompanija sa adresama na devičanskim i inim ostrvima širom svijeta.

Na Zavali gradi ruski Mirax, kompanija moskovskog milijardera Sergeja Polonskog, zajedno sa firmom Moninvest u vlasništvu Svetozara Marovića, podpredsjednika vladajućeg DPS-a.

Avalu gradi Bepler i Džejkobson, britanska firma nepoznatog vlasnika, iza koje, nezvanično, stoji najbliža familija premijera Mila Đukanovića prvog čovjeka DPS-a.

Na jednom kraju poznatog zaliva moć demonstriraju Marovići, na drugom Đukanovići.

Moćne investitore na Zavali i Avali, osim mora, partijske pripadnosti i političke moći, povezuje istovjetan model ponašanja. Na ekskluzivnim lokacijama turističke metropole gradili su divlje, bez potrebnih odobrenja za gradnju.
Prepoznatljivi vid „investiranja” u oba slučaja ogledao se u bahatom zanemarivanju svih postojećih urbanističkih normi, prostornih planova, svojinskih i autorskih prava, bezobzirnom uništavanju prirode i graditeljskog nasljeđa, ignorisanju sudskih odluka i naloga građevinskih inspekcija, rušenju državnih pečata…
Logistiku nelegalnoj gradnji na Zavali i Avali davali su organi lokalne uprave u Budvi i Ministarstvo za ekonomiju svjesnim nepreduzimanjem predviđenih zakonskih mjera za sankcionisanje nelegalne gradnje. Čak ni tokom one čuvene akcije ministra Branimira Gvozdenovića – Stop divljoj gradnji!
BEPLER MOŽE – MIRAX NE: Dvije najveće investicije realizovane u Budvi od početka investicionog buma, upravo su one na Zavali i Avali, uz koje se, posredno ili neposredno, vezuju imena dvojice najmoćnijih političara u državi, Svetozara Marovića i Mila Đukanovića, odnosno premijerove familije. Ono po čemu se Zavala i Avala razlikuju jeste selektivan odnos crnogorskog pravosuđa prema nosiocima građevinskih poduhvata. Dok je slučaj Zavala postao predmet pažnje vrhovnog državnog tužioca Ranke Čarapić, zahvaljujući krivičnoj prijavi MANS-a, za bespravnu gradnju Avale niko ne odgovara.
Ono što u Crnoj Gori može da radi „britanski” Bepler ne može i ruski Mirax.
Zbog nelegalne gradnje vila na Zavali, koordinator MANS-a Dejan Milovac podnio je u aprilu prošle godine krivičnu prijavu protiv Svetozara Marovića i protiv njegovog brata Dragana Marovića, opštinskog sekretara za finansije, zbog zloupotrebe službenog položaja, te direktora podgoričke kompanije Miraks Balkan,Vječeslava Lejbmana, ruskog državljanina, zbog skidanja i povrede službenog pečata, kojim je gradnja po nalogu republičke građevinske inspekcije bila zapečaćena.
Prema nedavnom saopštenju državnog tužioca predmet Zavala proslijeđen je Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala i specijalnom tužiocu Stojanki Radović, po čijem je nalogu saslušan izvjestan broj aktera tog projekta, među kojima, u svojstvu svedoka sam Svetozar Marović kao i gradonačelnik Budve Rajko Kuljača.

avalaRazlozi za podizanje krivičnih prijava protiv braće Marović, djeluju kao dobra šala u odnosu na težinu krivičnih djela počinjenih tokom gradnje Avale za koje odgovornost nije tražena jer su u pitanju članovi moćnije familije. Sudski dosije Bepler i Džejkobsona, oko hotela Avale poprilično je deblji od dosijea Zavale.

Tokom izgradnje hotela, Bepler nije posjedovao građevinsku dozvolu. Nema je ni danas, iako trostruko uvećan hotel sa vilama već drugu godinu radi.
Republička građevinska inspekcija, u vrijeme tadašnjeg ministra za uređenje prostora Bora Vučinića, zabranila je izvođenje radova na Avali i pečaćenjem zatvorila gradilište u maju 2006.godine. Vlasnik Avale međutim, neometan od bilo kojeg državnog organa, ruši državni pečat i neovlašćeno nastavlja sa radovima!
Republička građevinska inspekcija u januaru 2007.donosi rješenje po kome se vlasniku hotela Avala nalaže rušenje bespravno podignutih spratova.
I u slučaju Avala MANS podnosi krivičnu prijavu protiv vlasnika hotela zbog povrede službenog pečata. Tek nakon toga, u januaru 2007, Republički građevinski inspektor Suzana Lacković podnosi krivičnu prijavu protiv firme Bepler i Džejkobson, koja je ostala bez ikakavog efekta.
Protiv dogradnje Avale izjasnio se i Republički zavod za zaštitu spomenika rješenjem iz 2006. godine, na koje se baš niko nije obazirao!!
Uprkos svim zabranama koje su stizale od nadležnih republičkih i sudskih organa, u vrijeme ministrovanja Branimira Gvozdenovića Bepler je nastavio sa divljom gradnjom.
Zabranu gradnje u dva navrata naložio je i Osnovni sud u Kotoru, izricanjem privremnih mjera obustave radova, koje ni od samog Suda nisu ispoštovane i sprovedene.
Tadašnja državna turžiteljica, Vesna Medenica nije našla za potrebno da se pozabavi slučajem Avala, kako to njena nasljednica čini kada je u pitanju Zavala, iako je sa nezakonitim ponašanjem investitora bila upoznata.

FALSIFIKATOM DO HOTELA NA PLAŽI: Vlasnik (ili vlasnica) Avale ima neograničenu moć u Budvi zahvaljujući kojoj uspijeva da svoje divlje podignute objekte naknadno unosi u urbanističke planove, da ih prekraja i falsifikuje prema svojim potrebama.
Kompaniji Bepler i Džejkobson izdat je nedavno falsfikovani izvod iz
DUP-a Budva-Centar, koji ne odgovara originalnom primjerku tog plana kojeg su usvojili odbornici SO Budve.
Nakon usvajanja DUP-a i njegovog stupanja na snagu kao važećeg zakonskog akta, neko je uspio da izmijeni planske odrednice u dijelu koji se tiče pozicije u prostoru zgrade starog hotela Avala.
Kao što se na priloženoj skici može vidjeti, zgrada hotela je na nelegalan način pomjerena na mjesto nekadašnje poznate kamene terase bivšeg hotela, na korak od pjeskovite obale.
Na falsifikatu se može vidjeti kako se postojeće zgrade u okruženju nalaze na pozicijama na kojima inače nisu.

Moćni vlasnik betonskih gromada, niza novih crnih zgrada, koje sada čine hotel Avalu, uspio je da novi-stari hotel smjesti gotovo na samu plažu.
Niko od nadležnih ne reaguje. Bilo bi zabavno vidjeti ko to smije u Podgorici, u crnogorskom pravosuđu postaviti pitanje zakonitosti rada opštinskih i republičkih organa u vezi izgradnje najpoznatijeg budvanskog hotela.

Činjenica je da se po pravosuđu za svu divlju gradnju na budvanskoj rivijeri provlače samo imena braće Marović. I to na njihovom terenu. Uoči republičkih i lokalnih izbora u Budvi. To prilično govori o gradaciji moći u crnogorskom vrhu. Radi poređenja: na Zavali je 36 bespravno podigntih vila. Za čitavo jedno rusko selo koje je divlje podignuo Bepler niko ne odgovara.

Graditelji Zavale i Avale promovisali su svoje hotele kao buduće graditeljske simbole turističke Budve i Crne Gore. Umjesto toga, i hotel Avala i stanovi za tržište na ogoljenoj Zavali, postali su simbolom ružnoće, pohlepe, bespravne gradnje i korupcije od lokalnog nivoa do najvišeg državnog vrha i sudskih organa jedne države.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo