Povežite se sa nama

MONITORING

Laži koje traju

Objavljeno prije

na

Ponovo obećavaju obećano. Šef partije Milo Đukanović i njegovi ministri u predizbornoj groznici raštrkali su se po Crnoj Gori, pa narodu, sklonom zaboravu i ćutanju, još jednom prodaju istu priču. Najavljuju „poslove vijeka” i „projekte za istoriju”, „razvojne šanse” i „bezalternativne prioritete vlade”. Kule, čudesa i gradove.

Prelijepa je Crna Gora iz njihovih obećanja. Monitor je krenuo tim tragom, kroz lavirint pustih želja i nedovršenih projekata, laži i obmana. Važno je imati u vidu: nabrajanje koje slijedi nedovršena je lista, i to samo iz sfere građevinskih projekta. Za sva, kompletna, neispunjena obećanja trebali bi nam tomovi.

Autoput

Bilo je nečeg bajkovitog i romantičnog tog oktobra u Mrkama: Milo Đukanović, Jadranka Kosor i Mirko Cvetković 2009. godine, nadomak Podgorice, u društvu čitave društvene elite, presijecaju vrpcu u znak početka gradnje ,,projekta vijeka” autoputa Bar – Boljare. Obećanje je ušlo u istoriju: autoput bi trebalo da bude dugačak 169,2 kilometra, sa 48 tunela i 107 mostova i vijadukta. Jedan kilometar trase – deset miliona eura. Ništa od početka izgradnje, pokazalo se: pusti snovi.

Tender je zaključen godinu ranije, marta 2008. godine. Vrijeme je proticalo, sa njim intresovanje stranih banaka i investitora. Prvo, hrvatski konzorcijum Konstruktor koji je za izgradnju čitave dionice ponudio 2,77 milijardi eura, učešće države trebalo je da bude 1,74 milijarde. Nakon godinu, Hrvati su odustali, nijesu našli novac. Zatim, na tenderu drugoplasirani, grčko-izraelski Šikun Binui, sa kojom je, nakon prvobitnog neuspjeha, raskinut ugovor. Na kraju – Kinezi, koji su se, kakva slučajnost, pred oktobarske izbore, navodno ozbiljnije zainteresovali za projekat.

Premijer Igor Lukšić govori da je izgradnja autoputa sve izvjesnija i da se nije odustalo. Đukanović je tada, u Mrkama, besjedio: ,,Autoput će početi da se gradi veoma brzo, čim počne građevinska sezona”. Samo što nije.

Milenijum siti centar

Režimska Pobjeda januara 2008. godine ovako je pisala povodom raspisivanja tendera za izbor strateškog partnera za realizaciju Urbanističkog projekta Kasarna Morača, odnosno izgradnju Milenijum siti centra: ,,Kompleks vrijedan više od 250 miliona eura, daće Podgorici epitet regionalne metropole, zahvaljujući sjajnom arhitektonskom, ali i funkcionalnom rješenju”. Kakva novina, takvo obećanje.

A bili su, kao i uvijek, ubjedljivi. Zamjenik gradonačelnika, obećavao je: ,,Biće središte boljeg i bržeg razvoja biznisa, kulture i turizma Glavnog grada, ali i čitave regije”.

Lijepo je zvučalo: Milenijum siti centar, ili ,,poslovna ljepotica” kako su ga nazivali, sadržaće multifunkcionalnu dvoranu, hotel, tržni centar, poslovne objekte, zelene površine, skoro 2000 parking mjesta. Upoznali su nas sa detaljima: tržni centar sa tri podzemna sprata imaće izgled stilizovanog korita broda.

Kako tada, tako danas – pusta želja.

Žičara i lift

Projekti žičara Cetinje – Kotor i lift kroz brdo Sveti Ivan prvi put

pominju se u predreferendumskoj kampanji novembra 2005. godine. U septembru 2006, pred izbore, urađene su tri predfizibiliti studije. Krenulo se ponovo, naravno, pred nove izbore, jula 2009. godine. Aleksandar Bogdanović, predsjednik nacionalnog tima za projekte uspinjače i lifta, tada je pričao: ,,To će biti jedinstvena turistička ponuda za domaće i strane goste”.

Ove godine, Marija Ćatović, Katnić i ostali, osvježivali su nam pamćenje: uspinjača na relaciji Cetinje – Lovćen – Kotor biće duga 15 kilometara i imaće četiri stanice – prva na Cetinju, u blizini Ljetnje pozornice, druga na Ivanovim koritima, treća na lokaciji Kuk i četvrta u Kotoru. Dužinom skoro cijele žičare biće izgrađeni prateći objekti – restorani, prodavnice, kafeterije, biciklističke i pješačke staze, golf tereni… Vožnja će trajati 45 minuta. Cijena karte – 25 eura.

Polazna stanica za lift u brdu iznad Kotora do tvrđave San Đovani nalaziće se na Gudriću, a izlazna neće biti na samom vrhu tvrđave, već na platou ispod. Tunel će biti dugačak 250 metara. Vrijeme putovanja – dva minuta.

Bogdanović je 2009. godine kazao: ,,Očekujemo da će oba posla biti završena do kraja sljedeće godine”. Godini nikad kraja.

Kolektor

Mirko Boljević, zadužen za sektor ekologije u Mjesnoj zajednici ,,1. maj”, podsjetio nas je nedavno: gradonačelnik Miomir Mugoša još 2006. godine obećao je izgradnju sistema za prečišćavanje, nazvavši ga tada ,,najbitnijim projektom”. Priča je podgrijavana pred svake izbore. Treba li napominjati – do danas ništa.

Na sjednici Skupštine Podgorice, početkom ove godine, Mugoša je saopštio da Glavni grad čeka na saglasnost Vlade za kreditno zaduženje od 15 miliona eura, kako bi se mogao realizovati ,,projekat vijeka”.

Napravljen je, ipak, pomak: pred referendum kolektor je okarakterisan kao ,,najbitniji projekat”, danas – ,,projekat vijeka”. Ko kaže da nema pomaka?

Parlament glavnog grada

Zgrada gradskog parlamenta počela je da se gradi 2007. godine. Rok završetka u junu 2009., pred izbore, razumije se. Nakon aneksa iz jula 2008. godine rok za završetak radova pomjeren je za 2010. godinu. Krajem te godine, u intervjuu svojoj Pobjedi, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša je obećao: ,,U narednoj godini ćemo završiti ono što smo započeli u ovoj i prethodnim godinama. Među tim projektima je i završetak zgrade gradskog parlamenta”.

Međutim, u decembru prethodne godine saopšten je novi rok – početak 2013. godine. San ili java?

Istočna tribina stadiona Budućnost

Obradovala se sportska javnost kada je objavljeno: planirani projekat ,,Istočna tribina” biće realizovan kroz privatno-javno partnerstvo Atlas Grupe i Opštine Podgorica. Predviđena je izgradnja objekta koji se sastoji od tržnog centra, kafea, restorana, bioskopa, fitnes sala, supermarketa i, naravno, tribine gradskog stadiona sa pratećim sadržajima – VIP lože, press sale, svlačionice…

Miomir Mugoša, prošlog februara najavio je skori početak izgradnje, a Časlav Vešović, koji je napredovao po partijskoj vertikali, sa mjesta direktora JU Sportski objekti, marta prošle godine, kazao je da ,,ne očekuje da može doći do dugog odlaganja početka realizacije ovog značajnog projekta”, ali i: ,,Razmotrićemo kako bi eventualni početak gradnje mogao uticati na bezbjednost i ukupnu organizaciju mečeva protiv reprezentacija Bugarske i Engleske”.

Uviđajni su – ne žele ni da kreću u posao kako neki budući radovi ne bi smetali Vučiniću, Jovetiću i ekipi. Što je sigurno, sigurno je.

Bazeni

Nakon što su vaterpolisti, prije četiri godine, u Podgoricu donijeli medalju iz Malage, dočekao ih je gradonačelnik i crnogorskoj javnosti obećao izgradnju olimpijskog zatvorenog i otvorenog bazena u Sportskom centru Morača, pet otvorenih bazena u Podgorici i jedan, zamislite – u Budvi.

Bio je euforičan: ,,Bazene radimo u dvorištu OŠ Vlado Milić u Donjoj Gorici, u Tološkoj i Zlatičkoj šumi, na brdu Gorica, na Starom aerodromu, ali i u Budvi. Nećemo improvizovati, bazeni će biti napravljeni prema najsavremenijim standardima”. Dao je Mugoša i rok – do kraja 2009. godine. Do izbora. Izgrađen je tek jedan. Malo li je? Svjestan je Mugoša: što će nam više kad imamo more.

Velika plaža

Od sreće smo se kolektivno naježili kada su nam iz DPS-a najavili što nas čeka nakon izbora 2009. godine na Velikoj plaži: trideset hiljada ležaja u šest odvojenih hotelskih kompleksa. Za svaki krevet predviđena je zelena površina od sto metara kvadratnih. Nijesu se zadržali na tome: na kraju plaže izgradiće i golf terene, sve po uzusima održivog razvoja.

Investicija vrijedna milijarde. Otvoriće se na hiljade radnih mjesta, velika plaža biće uzor primorskog mjesta gdje će na oko 1450 hektara duž jedne od najljepših plaža na Jadranu biti podignut hotelski kompleks, poručivano je iz crnogorske Vlade. Na sva zvona su, kao investitori, najavljivani članovi vladarske porodice Al Nahijan iz Abu Dabija.

Tadašnji premijer Đukanović bio je odlučan: ,,Za izgradnju Velike plaže i Ade tražimo investitore koji će biti spremni da ulože oko 26 milijardi eura, i u tome ćemo uspjeti”. Obećanje je uspjelo, od posla ništa.

Zavala

Na stranu što je gradnja, Marovićevski, počela bez građevinske dozvole: prvi stanovnici mondenskog kompleksa na rtu Zavala, koji su dali novac za apartmane, trebalo je da se usele 2009. godine. Investicija vrijedna nekoliko stotina miliona eura najavljivana je kao primjer za region.

Ruski milijarder Sergej Polonski, vlasnik Miraksa i upravljajući partner i akcionar Vječeslav Lejbman, pričali su da je Crna Gora jedna od ,,najperspektivnijih zemalja za investicije u Evropi, jer najviše odgovara potrebama ruskih kupaca”. Ništa manje entuzijastični nijesu bili ni domaćini. Obećavali su luksuzni hotel na vrhu rta niz koji bi se, kaskadno, do obale baškarile vile. Najatraktivniji dio, biće, govorili su, visoka kula u obliku jedra koja će dominirati Budvom i postati njen zaštitni znak.

I? Juna 2009. godine, kada je, po planu, trebalo da počne useljavanje, zaustavljena je gradnja. Mirax je bankrotirao, gradilište zapečaćeno, više od pet stotina radnika poslato kućama. Nemajući kud, osamdeset šest prevarenih, ali bogatih kupaca, odlučilo je da uzme stvar u ruke: formirali su Udruženje investitora Astra Montenegro i na upravljanje dobili Zavalu. Ozbiljan posao, nema što.

Muzički centar, kinoteka i protokol

Na bilbordu ispred nekadašnjeg Doma vojske, gdje je u toku gradnja muzičkog centra, crnogorske kinoteke i državnog protokola, piše: ,,Datum početka radova – oktobar 2010, datum završetka radova – 2011. godina. Investitor: Vlada Crne Gore”.

Za izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju centra, iz kapitalnog budžeta za 2010. godinu izdvojeno je 800.000 eura, iz kapitalnog budžeta za 2011. godinu – 1.165.000, a iz kapitalnog budžeta za 2012. godinu – 1.000.000 eura.

Završetak zgrade muzičkog centra ponovo je odgođen za 31. decembar 2012. Muzika za dušu.

Aerodrom u Beranama

Tadašnji premijer, Milo Đukanović, pred referendum obećao je aerodrom. Predsjednik Odborničkog kluba Nove Goran Kiković, podsjetio je nedavno da je Đukanović prije pet godina kazao da će vazdušna luka u Beranama biti završena najkasnije do 2010. godine. Baš kada je trebalo da bude završen, dakle 2010. godine, opština Berane objavila je javni poziv za izbor partnera za izgradnju. Javile su se dvije turske kompanije: Limak holding i Turkmol.

Prošle godine, prvi čovjek Berana, Vuka Golubović rekao je: ,,Već sada možemo kazati da revitalizovanje i aktiviranje beranskog aerodroma nije više san, nego ozbiljan projekat za čiju realizaciju su zainteresovane veoma ozbiljne kompanije. Projekat podržavaju predsjednik države Vujanović, bivši premijer Đukanović i aktuelni predsjednik Vlade Lukšić.”

Veži se Crna Goro, polijećemo.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo