Većina ministara rekonstruisane vlade izglasana je glasovima 53 poslanika. Ne tako davno, kada je bio mandatar, Spajić se mučio da dobaci do podrške od 41. Ministri iz PES-a i partija manjinskih naroda, imaju dovoljno ruku da usmjeravaju osnovni tok Vlade. Za sve što bude odstupalo od koncepta evropske i građanske Crne Gore, oni će biti najdogovorniji. ZBCG može biti samo izgovor

Nekoliko mjeseci ranije u odnosu na krajnji rok definisan Sporazumom koji su nakon izbora potpisali predstavnici parlamentarne većine, rekonstruisana je 44. crnogorska vlada.  Za lidere Koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koji su joj se javno nadali još od januara, možda se desila i sa malim zakašnjenjem. Kako god, rekonstrukcija je donijela čudesne kombinatorike, mnogo bijesa i kritika sa raznih strana.

U rekonstruisanoj Vladi, predstavnici ZBCG Milana Kneževića i Andrije Mandića, dobili su svojih dogovorenih pet mjesta – dva potpredsjednička i tri ministarska. Ranije je bilo dogovoreno da će ZBCG pripasti četiri ministarska mjesta (saobraćaj, prosvjeta, turizam i prostorno planiranje) i pozicija potpredsjednika.  Ali u suštini to je to.

Budimir Aleksić je potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, a Milun Zogović, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalini razvoj. Ministri/ke iz redova ZBCG su: Slaven Radunović, (prostorno planiranje, urbanizam i državna imovina), Simonida Kordić (turizam) i Maja Vukićević (saobraćaj).

Istovremeno u Vladu je ušlo pet predstavnika Bošnjačke stranke (BS), koja dobila jedno više mjesto od ZBCG – jednog potpredsjednika i pet ministara. Lider BS Ervin Ibrahimović pokriva dvije pozicije – potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova. Admir Šahmanović je novi ministar rudarstva, nafte i gasa, Mirsad Azemović – ministar dijaspore, Damir Gutić – ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Ernad Suljević – ministar regionalno investicionog razvoja i saradnje sa NVO.

PES Milojka Spajića je u rekonstruisanoj Vladi zadržao 11 mjesta –  premijera i deset ministara. Toliko ih je imao i prije rekonstrukcije.  U Vladi su ostala i dva ministra SNP (Vladimir Jokić kao ministar poljoprivrede  i Dragoslav Šćekić kao ministar sporta i mladih) , tri ministra albanskih stranaka ( Fatmir Đeka iz DP kao ministar ljudskih i manjinskih prava, Maraš Dukaj iz Albanske alternative kao ministar javne uprave i Nik Đeljošaj, lider Aalbanske alternative koji kao i do sada pokriva dvije pozicije – potrpedsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja).

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

Svi koji budu primali minimalac od 600 eura biće prevareni. Uzalud ih sada iz PES-a, plaćenim oglasima na portalima, uvjeravaju, parafraziramo, da će ljutnja što će primati 100 eura manje nego što im je obećano biti samo njihov subjektivni osjećaj. Pošto će prosječni minimalac biti 700

Rasprava o vladinom Nacrtu fiskalne strategije za period 2024.-2027. dobija na dinamici.

„Naš ekonomski program zasniva se na unapređenju poslovnog ambijenta kroz smanjenje poreskog opterećenja na rad sa jedne i povećanje neto zarada zaposlenih sa druge strane“, pohvalio se premijer Milojko Spajić na predstavljajnju Nacrta koji se pretvorio u prezentaciju davno obećane, a konačno dostupne verzije programa Evropa sad 2.

To što je ponuđeno, u najvećoj mjeri, ne korespondira sa predizbornim obećanjima Pokreta Evropa sad. „Smanjenjem troškova na zarade, Crna Gora postaje zemlja sa najmanjim poreskim opterećenjem na rad u Evropi, čime stvaramo ambijent za kredibilne investicije i otvaranje novih radnih mjesta i zadovoljnog i motivisanijeg zaposlenog sa druge strane“, kaže Spajić. Čitaoci znaju da je to što premijer opisuje kao „smanjenje troška na zarade“, zapravo smanjenje bruto plate za nekih 10,5 odsto. Za toliko će, ukoliko Vladina fiskalna strategija u ovom obliku dobije neophodnu podršku Skupštine,  biti smanjena izdvajanja za penziono-invalidsko osiguranje koja se više neće uplaćivati Fondu PIO.

Sa raznih strana, različito se gleda na dilemu da li je to dobra ili loša vijest. Baš kao što se različito ocjenjuje i evidentni raskorak između obećanog pred izbore i najavljenog prošle nedjelje. Uglavnom, na štetu onih koji su povjerovali bilbordima PES-a. Sada je sa sajta te partije uklonjen kalkulator sa isprogramirane dvije računske operacije. Da svaku neto platu manju od 562 eura prebaci u 700. Pod stavkom buduća neto zarada. A da sve iznad toga uveća za 24,5 odsto.

Premijer Spajić sada tvrdi kako nikada nijesu obećali toliku povišicu.

“Gledali smo građane u oči i obećali povećanje prosječne plate na 1.000 eura, minimalne plate na 700 eura, a minimalne penzije na 450 eura i punu zaposlenost u roku od 12 mjeseci! Tražili smo njihovo povjerenje, i na osnovu obećanog smo ga dobili“, reagovao je  bivši funkcioner PES-a, a od ove nedjelje i bivši ministar pravde Andrej Milović. „Umjesto obećanog, građani dobijaju farsu. Dobijaju prevaru. I dobijaju vrijeđanje inteligencije nekakvim izmišljenim pojmovima poput prosječnog minimalca.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

Geostrateški položaj i prirodna bogatstva Srbije su svakako nešto što Srbija ima ponuditi Zapadu uz postepeni ali vidni otklon od Putinove Rusije. Zauzvrat, birokrate u Briselu i Vašingtonu će naći načina da podrže i nagrade režim u Beogradu. Neće to biti ni prvi ni posljednji put. Primjera ima na pretek

U Beogradu je prošlog petka potpisan Memorandum o razumevanju između EU i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. Dokument je potpisan nakon sastanka njemačkog kancelara Olafa Šolca i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Potpise na dokument u Palati Srbija stavili su i ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović i potpredsjednik Evropske komisije (EK) i evropski komesar za međuinstitucionalne odnose i strateško predviđanje Maroš Šefčovič. Pored toga je u Beogradu istog dana održan i Samit o kritičnim sirovinama u kome su učestvovali i predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), njemačke razvojne banke KFW, Italijanske razvojne banke, Mercedes-Benca i ministri u Vladi Srbije. Potpisivanju Memoranduma su prisustvovali i ambasadori Italije, Njemačke i SAD-a.

Zapadnoevropski mediji su ceremoniju u Beogradu označili kao demonstraciju geopolitičkog prestrojavanja Srbije koja će prodavati svoj litijum Evropi, u vremenu kada joj se udvaraju i Rusija, Kina i naftom bogate države Persijskog zaliva. Predsjednik Vučić je dan ranije potvrdio da su kineski proizvođači automobila pokazali aspiracije za srpski litijum, ali je naglasio da je Kinezima rečeno „da o tome razgovaramo sa Evropljanima, mi smo lojalni Evropi… i želimo da ojačamo našu vezu sa EU”.

Potpisivanje Memoranduma sa EU uslijedilo je nakon nedavne odluke Vlade od 16. jula da ponovo odobri kontroverzni litijumski projekat angloaustralijske kompanije Rio Tinto u dolini Jadar, blizu Loznice u zapadnoj Srbiji. Vladinoj Uredbi o sprovođenju Uredbe o utvrđivanju prostornog plana područja … minerala jadarita Jadar je prethodila odluka Ustavnog suda od 11. jula kojom je proglašena neustavnom ranije vladina odluka iz januaru 2022. godine. Tada je oduzeta licenca Rio Tintu za projekat vrijedan 2,4 milijarde dolara. Projekat je morao biti zaustavljen zbog masovnih protesta 2021. godine, zbog straha od ekološke katastrofe i najavljenog iseljavanja preko 20 hiljada stanovnika.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net