Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Licitiranje brojevima

Objavljeno prije

na

Više od tonu droge zaplijenila je crnogorska policija tokom prošle godine. Pored rekordne zaplijene 1.022 kilograma marihuane, zvanični podaci Uprave policije govore da je policija zaplijenila i osam kilograma heroina, 408,53 grama kokaina, 30,50 grama sintetičkih droga, a oduzeto je i 6,80 grama hašiša. Sve ukupno tona i 30 kilograma opojnih droga.

Procjene stručnjaka iz bezbjednosnih službi govore da se otkrije svega pet do 20 odsto od ukupnog prometa droge. Po toj računici više od 10 tona droge se nesmetano prokrijumčari kroz Crnu Goru.

U izvještajima međunarodnih institucija koje se bave ovom problematikom često se ističe da su crnogorski policijski istražitelji fokusirani na organizatore kriminalnih grupa nižeg nivoa, ulične dilere i korisnike droge, dok se glavni dileri rijetko hapse.

To bjelodano potvrđuje i nesmetan odlazak iz Crne Gore Darka Šarića, Safeta Kalića i Nasera Keljmendija, koji su na Zapadu i u regionu označeni kao međunarodni narko dileri. I epizoda sa hapšenjem Duška Šarića, za koga srpsko tužilaštvo tvrdi da je zajedno sa bratom Darkom lider moćne balkanske narko mafije, epilog je dobila nedavnom oslobađajućom presudom za organizovanje kriminalne grupe i trgovinu drogom.

I dok vrhovi hobotnice nesmetano posluju i kada zagusti bježe iz zemlje, zatvori su puni sitnih dilera i korisnika. Istraživanja su pokazala da 50 odsto zatvorenika u Crnoj Gori služi zatvorsku kaznu zbog krivičnih djela koja imaju veze sa narkoticima.

Po podacima policije, u Crnoj Gori se švercom droge, pranjem novca i ilegalnom prodajom oružja bavi 35 kriminalnih grupa. Novac zarađen prodajom droge kriminalci nastoje da ubace u legalne bankarske tokove, kupujući vrijedne nekretnine – hotele, luksuzne komplekse, diskoteke…

Iako tek dio od tona narkotika koji prođu kroz Crnu Goru ostaje za potrebe domaćeg tržišta, za razliku od ranijih ,,tranzita” duvana, nafte, automobila, šverc droge donosi dugoročne probleme. Na porast broja zavisnika institucije žmure.

Velika ponuda je oborila cijene, pa marihuana košta oko pet eura, gram heroina 20, a kokaina od 80 do 100 eura. A droga je dostupna na ulicama svih crnogorskih gradova.

Stručnjaci poput dr Borislava Mitrića kažu da do prije 23 godine u Crnoj Gori nije bilo narkomana, a da sada ima zavisnika koji imaju svega deset godina.

Dr Ivo Đurišić za Monitor kaže da je sredinom osamdesetih bio na čelu komisije koja je trebala da utvrdi da li i koliko ima zavisnika od droga u Crnoj Gori. Nisu naišli ni na jedan slučaj.

Počev od ‘90-ih sve se promijenilo. Konstantna je jedino nespremnost institucija da se uhvate u koštac sa ovim problemom.

,,Čak ni približno tačan broj korisnika, odnosno zavisnika od psihoaktivnih supstanci do sada nije bilo moguće utvrditi, jer nije postojala praksa njihove obavezne registracije u okviru ustanova zdravstvene zaštite”, kaže za Monitor mr sc. dr Ljiljana Golubović iz Instituta za javno zdravlje.

Ona objašnjava da se podaci za 2012. tek obrađuju u Institutu, a da raspolažu sa podacima za 2010. i 2011. Oni govore da je 2010. godine bilo 616 pacijenata koji su zbog upotrebe droga liječeni u javnim zdravstvenim ustanovama, a godinu kasnije bilo ih je 579.

U Institutu navode da je urađeno sve što je neophodno za izradu registra zavisnika.

,,Uvođenjem Registra za narkomaniju postići će se veća redovnost i kompletnost u izvještavanjima. Kada Registar bude uveden u sve zdravstvene ustanove, da bi jedna osoba bila unesena u taj registar uslov je da se korisnik/ca droga javi zdravstvenom radniku ili saradniku u javnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori radi problema uzrokovanih upotrebom droga. Treba naglasiti da i onda kada elektronski registar uđe u rutinsku upotrebu, Institut za javno zdravlje će raspolagati isključivo podacima o korisnicima droga koji su se javili u zdravstvene ustanove zbog problema povezanih sa upotrebom droga”, objašnjava dr Golubović.

Prema procjeni Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori ima oko 2.500 – 3.000 zavisnika od droga. Podaci su iz istraživanja rađenog 2006. godine.

Podaci MUP-a, koje je prošlog mjeseca na tribini u Budvi iznio Veselin Tabaš iz sektora za suzbijanje trgovine narkoticima, kažu da u Crnoj Gori ima oko 3.500 samo heroinskih zavisnika.

U nevladinim organizacijama navode da je međunarodna praksa da se zvanični podaci množe tri ili pet puta da bi se dobio donekle vjerodostojan broj zavisnika.

,,Naša procjena je da se u ovom trenutku taj broj kreće između 10 i 15.000”, kaže za Monitor Saša Mijović iz NVO 4 Life. ,,Relevantnih podataka o broju zavisnika nemamo, jer je Crna Gora u deficitu sa istraživanjima o tome. Nažalost, još nije urađen ni registar zavisnika/ca od droga. Činjenica da je Crna Gora tranzitna zemlja na putu droge direktno doprinosi porastu broja zavisnika/ca, jer je takođe činjenica da velika količina od te droge ostane u našoj zemlji, to je u direktnoj korelaciji i utiče na porast broja zavisnika/ca”.

Stejt department u redovnom godišnjem izvještaju o trgovini drogom u svijetu, u kome se svaka zemlja posebno analizira, navodi da se preko Crne Gore najčešće švercuju skank iz Albanije, heroin iz Avganistana i kokain iz Latinske Amerike. Za lokalne potrebe se krijumčari oko 15 odsto skanka, kanabisa i heroina.

,,Prema istraživanju iz 2011. godine, upotreba droga porasla je za šest odsto u odnosu na prethodnu godinu”, naveo je Stejt department u svom izvještaju.

Zvanične brojke o broju zavisnika daju mogućnost nadležnima da se pohvale da je Crna Gora jedna od zemalja koja je najniže postavljena na ljestvici zloupotrebe narkotika. Praksa ih demantuje.

Nedavna anketa rađena u budvanskim školama govori da je drogu probala petina srednjoškolaca i 1,3 odsto osnovaca.

Dok su u Rožajama i Pljevljima poslovali ugledni biznismeni i „korektni momci” Kalić i Šarići, zabilježen je porast broja zavisnika. U Pljevljima se 2008. liječilo 16 narkomana, sljedeće godine duplo više, 32. Anonimno testiranje 1.781 učenika osnovnih i srednjih škola u tom gradu je pokazalo da od 1.781 đaka, njih 237 uzima drogu. U sedmom razredu osnovne škole bilo ih je 17, a u osmom razredu 27!

Bivši direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Ivo Đurišić smatra da u Crnoj Gori ima najmanje 60.000 narkomana.

On za Monitor kaže da je 2005. dok je još obavljao direktorsku funkciju u Domu zdravlja Podgorica imao interni registar zavisnika psihoaktivnih supstanci u glavnom gradu. ,,Po tom registru tada je u Podgorici bilo 3.460 narkomana. Dokumentaciju sam uništio, plašeći se da će je moj nasljednik zloupotrijebiti”, kaže Đurišić.

Na osnovu njegovih procjena tada je samo u Podgorici bilo oko 10.000 narkomana.

Nadležni neće ni da priznaju problem, a kamoli da počnu sa liječenjem.

Predrag NIKOLIĆ

(Projekat Novinarsko istraživanje o uticaju organizovanog kriminala na porast broja zavisnika od droge u Crnoj Gori je podržala Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću. Tekst je isključivo rezultat istraživanja novinara Monitora.)

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo