Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pendrek od papira

Objavljeno prije

na

Pobjeda Srđana Kusovca minijatura je DPS-a i Crne Gore: smješa siromaštva i straha, uvreda i prijetnji, neznanja i kukavičluka. Jasnije je to nakon ispovijesti više izvora koji su, uz zahtjev da ostanu anonimni, Monitoru ispričali kako stvari funkcionišu u štampanom glasilu države.

„Kusovac navodno zavodi red, a proizvodi takav haos da je pitanje kako novine uopšte uspijevaju da izlaze”, kažu naši sagovornici zaposleni u Pobjedi. Oni svjedoče da je situacija u tom dnevniku katastrofalna: osim što je upravo propala još jedna dugo najavljivana privatizacija i što glasilo grca u milionskim dugovima, radnicima je tokom ove sedmice, u srijedu, uplaćen tek drugi dio avgustovske plate. ,,Već godinu se plata isplaćuje po pola, na petnaestak dana, ali sada je taj period i duži”.

Počelo je oktobra 2009. godine. Pošto su se crnogorski nezavisni mediji suviše razmahali, doveden je da zavede red. Nakon što se u kabinetu premijera Mila Đukanovića, kao savjetnik za medije, aklimatizovao, bacio se na povjereni mu posao. Ozbiljno se posvetio zadatku i uspio: tri i po godine kasnije Pobjeda je klasična režimska batina. Pendrek od papira.

Mnogi su mislili da je nemoguće dostići stepen novinarskog dna iz Pobjedinog „ratovanja za mir” s početka devedesetih. Prevarili su se. Kusovčeva Pobjeda ga je pomjerila.

Srđan Kusovac je od Pobjede stvorio glasilo bez granica, barem u četiri stvari – veličanju neprikosnovenog šefa, bespoštednoj i vulgarnoj pljuvačini oponenata, konstrukcijama i podmetačinama.

Kusovac je stvorio novinu nezavisnu od zakonskih propisa, novinarske etike i moralnih skrupula. Tako, kad god šefu zatreba, riška po podacima ekstremno intimne prirode – krštenice, medicinski nalazi… Lansira tajne prepiske ljudi koje su u uredničke ruke mogle dospjeti jedino uz pomoć nezakonitog praćenja mejlova. Plasira pojedinosti o navodnim ljubavnim aferama žena sa javne scene, o navodnoj vanbračnoj djeci, o navodnim homoseksualnim partnerima…

Kad se režim nađe u nevolji, kao što je to sada slučaj sa aferom Snimak, eto Kusovca da udari s leđa neprijatelju. Tako je početkom ove sedmice ekskluzivno otkrio da je predsjednički kandidat Miodrag Lekić od dnevnog lista Dan tokom 2009. i 2010. godine prihodovao više od 11.000 eura godišnje. Pokazuju to dokumenti Uprave prihoda o plaćenom porezu preduzeća Jumedia mont, koje je Pobjeda, navodno, dobila od izvora bliskog listu Dan. Normalan čovjek koji jednom sedmično u Danu čita Lekićeve kolumne, mora se zapitati: ,,Pa?”

Riječima anonimnog komentatora: „Kakav skandal, privatna dnevna novina je svojim novcem isplaćivala honorar drugom privatnom licu! Stvarno nezamislivo. Veliki vođa Milo dao je 12.000.000 naših eura svom poštenom bratu Acu iz državnog budžeta i to je izgleda sasvim u redu, a Dan je dao 12.000 svojih eura za honorar Lekiću i to ne može biti nikako u redu.” E, drugo je Aco.

I prije nego je doveden u Crnu Goru, Kusovac je nepokolebljivo vjerovao svom sadašnjem političkom šefu. Na svom blogu, oktobra 2006. godine, nakon što se Đukanović prvi put povukao sa premijerskog mjesta, a Filip Vujanović saopštio da je riječ o „čvrstoj i konačnoj” odluci, Kusovac piše: „Mudrolozi i ‘analitičari’ lupetaju kako će on sada da vuče poteze iz senke” . Đe bi on?

Kusovac je decembra 2010. godine, sada već sa pozicije prvog čovjeka Pobjede, saopštio što misli i o novom, definitivnom Đukanovićevom povlačenju. Nakon što se pohvalio televizijskom gledalištu da zna kako izgledaju procesi, okinuo je: „Ja mislim da on nema nameru da se vrati. Mislim da su to floskule opozicionih političara i medija. Neće, ljudi, da se vrati, on hoće da se makne od toga, on hoće da se bavi nečim drugim, kao što bi svaki normalan čovek želeo nešto drugo sada da radi. Mislim da se neće ni postavljati pitanje njegovog povratka…” . Živ dokaz da svaki sluga zna o gazdi i njegovim namjerama samo onoliko koliko gazda želi da zna.

Nećete vjerovati, Kusovac je priznao da je u davna vremena „u ranim fazama predemokratskog društva” u vrhu vlasti bilo pozivanja na Đukanovićev autoritet i na njegovu ličnost, „jer to je najlakše”. Ali to se odavno promijenilo. ,,Ja znam da se to ne događa, pa evo, barem dvanaest godina.”. Sad su procvjetale institucije.

Savojevremeno je Kusovac svoje kolege u Srbiji, poput Nina Brajovića, znao prozvati zbog ,,ratnog huškanja”. Evo, šta naš junak misli o podsjećanjima na ratnog Mila Đukanovića. „Mislim da je donekle apsurdno. Meni to liči kao kada bi Barak Obama sada izašao i pričao o Dejviju Kroketu. Ja mislim da bi ga zatvorili u ludnicu. Devedeset i prva je bila pre dvadeset godina… Nema ni jedna država samo svetle tačke u svojoj istoriji. Ali, prosto, toliko toga se dogodilo, što je zaista to učinilo – irelevenatnim.” Tako je postulirana nova logika pranja biografije: bilo je toliko davno, da se nije ni dogodilo. Srebrenica manje, Srebrenica više.

Jednom je prilikom kazao da ne podnosi gadosti kakve je imao prilike da čita u crnogorskim medijima, te da „takve bljuvotine nikada, nigde nisam video radeći u, čini mi se, šest ili sedam zemalja, u raznim medijima”. Onda je uredno u Pobjedi objavio čitavu seriju tekstova u kojima su Marko Vešović i Šemsudin Radončić pišući o oponentima režima koristili ukrase poput: popuši, ispiša, budaletina, kurac, avetinja, krme, goveče, splačina, kučka, bitanga, nesoj, ljudski izmet… Što bi tek bilo da tankoćutni Kusovac podnosi bljuvotine i gadosti?

Posebno su Kusovac i kolumnisti senzibilni prema ženama: ,,ker u suknji”, ,,riječ o smjesi ćurke i siledžije”, ,,kurvetinu kakva je … majka lako ne rađa”, ,,drolje su dame u poredbi s …”, ,,Gospoče koje nikad nije u ruku uzelo ništa teže od kite”… Kusovac je član i Medijskog savjeta za samoregulaciju.

Sve to o trošku crnogorskih građana. Dugovi Pobjede koja nezakonito posluje još od 2004. godine (morala je biti privatizovana), prošle godine iznosili su oko sedam miliona eura ne računajući one koje je Vlada već preuzela. Kapital Pobjede krajem prošle godine iznosio je 18 miliona eura, a gubitak skoro 20 miliona. Ove godine ista priča: akcionari Pobjede usvojili su predlog sporazuma o izmirenju obaveza prema državi, kojim će Vlada preuzeti dug kompanije od 2,8 miliona eura u zamjenu za atraktivnu lokaciju i zgradu preduzeća. U nedogled, sve na naš račun.

Teško finansijsko stanje olakšava Kusovcu da vrši pritisak na zaposlene, tvrdi izvor Monitora. Drugi način je nagrađivanje poslušnih. „Riječ je o nevjerovatnom manipulatoru, naročito prema mladim ljudima kakvih je većina u Pobjedi. Kusovac ima običaj da nagrađuje poslušne. Dovoljno je povećanje plate od 100 eura kako bi uspio da nekoga kontroliše. Iz Pobjede su otišli najbolji i najiskusniji novinari, a ostali oni kojima je lakše manipulisati”, objašnjava naš izvor.

Novinari Pobjede trpe profesionalnu torturu. „Kusovac im prepravlja tekstove do najsitnijih detalja. Dešava se da novine kasne zato što ga uhvati napad da cenzuriše tekstove oko ponoći. Vijesti, kojima je patološki opsjednut, se ne smiju spomenuti ukoliko ne postoji odrednica tabloid. Ukoliko je novinar izostavi, Kusovac je obavezno dodaje. Takvih detalja je bezbroj. Sve u svemu, maksimalno je posvećen da kojim slučajem u štampu ne prođe nešto pozitivno o Vijestima, MANS-u, Monitoru…”, objašnjavaju naši sagovornici. ,,Kusovac je kada je doveden u Pobjedu otvoreno pričao, i sada to ponavlja, da mu je cilj da uništi Miodraga Perovića i njegove medije”, tvrdi naš pouzdani izvor.

Kako stvari stoje, prije će uništiti Pobjedu. Trenutni tiraž je, prema riječima naših sagovornika, oko četiri hiljade, a kada je stigao na čelo uredničkog tima bio je duplo veći.

U ophođenju prema novinarima, jedan od prvih koji je potrčao da kovertira ostavku premijeru, poznat je po psovkama. ,,Uvrede koje Pobjeda iznosi u svojim tekstovima protiv nepodobnih, nijesu ništa pri rječniku kojim se Kusovac služi u razgovoru sa zaposlenima, naročito na kolegijumima”, tvrde insajderi.

Tako to radi Srđan Kusovac. Pulicer mafije.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo