Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Žuti karton od prirode

Objavljeno prije

na

Ni ova zima u našoj zemlji nije prošla bez poplava. Najgore je opet bilo u okolini Nikšića, oko Skadarskog jezera i u gornjem slivu Bojane. Obilna kiša i jako jugo izazvali su krajem prošle sedmice plimski talas u Kotoru, koji je poplavio glavnu gradsku saobraćajnicu, ulaz u Stari grad i prizemlja tamošnjih ugostiteljskih i trgovačkih radnji. Velike kiše poplavile su i Ulcinjsko polje: dva puta u samo šest mjeseci zbog začepljenja rječice Bratica. Za čelnika ekološke organizacije Zeleni korak, ambasadora zaštite životne sredine Dželala Hodžića ključni krivac za poplave je ljudski faktor. ,,Kanali i rječice godinama su bjesomučno zatrpavani smećem i otpadom. U komunizmu je postojao lijep običaj da se oni čiste bar jednom godišnje”, kaže on. U susjednoj Albaniji, u okolini Skadra, pod vodom je bilo oko pet hiljada hektara plodnog zemljišta. Selo Obod, s oko 800 stanovnika, pretvoreno je u ostrvo. Lađe su bile jedino sredstvo povezivanja s ostalim dijelom te države. Poljoprivrednici su očajni, jer su već bili zasijali njive. Voda je sve odnijela, a dugo će vremena proći dok se zemlja ne osuši. Ovaj žuti karton od prirode ponovo je podstakao raspravu o razlozima poplava u delti Bojane. Više niko nema dileme da je to posljedica slabe propusne moći te rijeke, koja, što je malo poznato, u Sredozemlje unosi najviše vode, poslije Nila i Poa. Naime, prije samo tri decenije koritom Bojane je u svakom sekundu moglo da prođe više od šest hiljada kubnih metara vode. Danas gotovo tri puta manje! Zato je ona, kako naglašava dugogodišnji glavni vodoprivredni inspektor Crne Gore Nikola Spahić postala omča oko vrata i Crnoj Gori i Albaniji. ,,Njezino korito ima mali kapacitet i jednostavno ne može da prihvati vode Drima i Skadarskog jezera”, ističe on i navodi da se voda iz Drima vraća nazad i puni Skadarsko jezero, pa neminovno dolazi do katastrofalnih poplava. Hodžić tvrdi da u Bojani ima oko 40 hiljada tona čvrstog otpada, te napominje da veliki problem u protočnosti rijeke stvara erozija zemljišta na njezinim obalama. Razumijevajući ove probleme, početkom osamdesetih godina prošlog vijeka, najpoznatiji vodoprivredni eksperti regiona izradili su projekat regulacije režima vode na tom području, kojim se predviđalo da se povećaju gabariti Bojane kako bi ona bez problema mogla da primi viškove vode iz Drima i Skadarskog jezera i prenese ih do mora. Taj plan je predviđao i čišćenje korita oko postojećih mostova kako bi se spriječilo usporavanje oticanja vode, te pošumljavanje obala i nasipa duž ove rijeke. S obzirom na to da se radilo o kapitalnom projektu, vrijednost radova je procijenjena na preko 200 miliona eura. Kako ni Crna Gora ni Albanija ta sredstva nemaju, ostaje samo da se pouzdaju u pomoć evropskih i međunarodnih fondova, ali u mnogo manjem iznosu koji bi poslužio samo za saniranje stanja i izradu projektne dokumentacije.

Kao dobra osnova mogu da posluže i batimetrijska snimanja korita Bojane, projekat koji su prije sedam godina finansirale i izvele Crnogorska i Albanska akademija nauka i umjetnosti. Interesantno je svakako napomenuti da ove dvije zemlje već stoljeće i po pokušavaju urediti vodni režim Bojane, rijeke koja je vazda imala status plovnog puta. Biće, dakle, potrebno da se uloži veoma mnogo sredstava da bi Bojana ponovo mogla da bude plovna cijelim svojim tokom, a da se time otvori mogućnost da Skadarsko jezero postane idealan zimovnik za jahte. A zvaničnici ko zvaničnici: čim izađe lijepo, sve zaborave. Iako se problemi nerješavanjem samo uvećavaju. Ne upitaju se, međutim, nikada zašto u Holandiji, u kojoj je veliki dio zemljišta ispod nivoa mora, nema poplava.

Godine za povijest

Svega je što se vremenskih (ne)prilika tiče bilo na našem Primorju od početka 2012. godine: polarni udar koji decenijama ranije nije viđen, dugotrajne suše, ekstremne vrućine, orkanske bure, juga, pijavice… Kraj prošle i početak ove godine pamtiće se po kiši. Meteorolozi su se našli u čudu, a najviše problema imaju ribari. Oni su očajni, jer u posljednih šest mjeseci, kako kažu, ni petinu od tog vremena nijesu mogli loviti na moru. Inače, za primorce ne zvuče dobro ni prognoze porasta nivoa mora. Eksperti, naime, smatraju da bi globalni nivo mora mogao porasti i do jednog metra do kraja 21. stoljeća. U tom slučaju bi posljedice za svjetsko stanovništvo na obalama mogle biti katastrofalne, a Buljarica, Jaz i Velika plaža, te ostrvo Ada, našli bi se pod vodom.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo