Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tužilaštvo na usluzi

Objavljeno prije

na

U Vili Gorica crnogorski premijer je uzdignute obrve zaprijetio u novinske kamere: ,,Mislim da postoji manjak autoriteta države, zato su se razmahali neki drugi koji na neki način preuzimaju ulogu države. Država mora da obavi svoj posao… to kad krene da radi biće mnogima neprijatno i žaliće što su prozivali državu”, kazao je Đukanović.

Đukanović nije pojasnio zašto država do sada nije obavljala svoj posao i zašto čeka na njegov mig da počne da ga obavlja. Nagradno pitanje moglo bi biti i: kome je to Đukanović zaprijetio državom? Sebi, svom bratu i sestri? Svojim kumovima i prijateljima? Svojim partijskim saborcima? Svojim kritičarima?

Kad pravne države rade, poznato je, neprijatno je samo onima koji su se ogriješili o zakone. U takvim državama tužioci ih procesuiraju, a sudovi osuđuju. U Crnoj Gori u tužilaštvu samo sabiraju afere. Većina aktera tih afera su upravo Đukanović i njegovi. Slučajno, one godinama kupe prašinu u ladicama tužilaštva, ili se okončavaju u lavirintu navodno slučajnih grešaka. Niko u tužilaštvu nije odgovarao zbog toga.

Posljednji je slučaj Šarić. Specijalno tužilaštvo je Dušku Šariću, bratu Darka Šarića za čija se građanska prava premijer zdušno zalagao a Prva banka obilato kreditirala, stavilo na teret krivično djelo koje nije bilo propisano u zakonu u vrijeme izvršenja, a drugo krivično djelo za koje ga je tereti nije definisalo baš najbolje. Rezultat: oslobađanje od optužbi i ukinuta presuda. Ili je tužilaštvo nesposobno ili korumpirano. Stručnjaci koje je Monitor kontaktirao smatraju da se s razlogom može sumnjati u ovo drugo.

Nijesu to jedini „korektni momci„ i ugledni Đukanovićevi investitori na listi predmeta crnogorskog tužilaštva koji su okončani povoljno po optužene.

Advokat Veselin Radulović podsjetio je na nedavnoj Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji koju je organizovao MANS da se crnogorsko tužilaštvo recimo nagodilo sa Naserom Keljmendijem u trenutku kada je predsjednik SAD Keljmendija označio kao jednog od najvećih narkobosova.

Keljmendi, čest gost podgoričkog kafića Grand u kom su donijete mnoge važne državne odluke i koji se hvalio da je pomogao crnogorsku nezavisnost, bio je optužen da je nelegalno podigao hotel Casa Grande u naselju Donji Štoj u Ulcinju. Za zloupotrebu službenog položaja tada je optužen i gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga. Policija je sumnjala da je od Keljmendija naplaćen iznos od 187 hiljada eura koji je utrošen za „druge namjene”. Tužilaštvo je i sa Hajdinagom napravilo nagodbu. Prema podacima MANS-a svaki treći postupak za zloupotrebu službenog položaja crnogorsko tužilaštvo pokreće protiv čuvara šuma, a tek svaki četvrti protiv javnog funkcionera. Ta organizacija je kao primjer navela i slučaj tužioca koji je nakon pet godina gonjenja jednog funkcionera, na kraju odustao od slučaja tvrdeći da to krivično djelo ne postoji. A postojalo je.

Pa Safet Kalić, strateški partner DPS-a u Rožajama. Snimak svadbe Kalića na kom se među svatovima vide pripadnici zemunskog klana skupa sa pripadnicima bezbjednosnih službi i tjelohraniteljem Mila Đukanovića i šenlučenje automatskim puškama, tužilaštvu nijesu bili interesantni. Tužilaštvo se slučajem bavilo samo toliko da utvrdi ko je taj snimak postavio na Ju tjub, zbog čega su saslušavani novinari i aktivisti MANS-a.

Afera Telekom, pokopana u tužilaštvu. Akteri afere: sestra Ana Kolarević, prijatelj Duško Knežević i premijer, kao predsjednik Vlade i Savjeta za privatizaciju u vrijeme kada je Telekom privatizovan. Nakon sedam godina istrage, državna tužiteljica Ranka Čarapić u februaru ove godine saopštava da tužilaštvo nema nijedan dokaz da pokrene istragu i krivični postupak. Tužiteljici ne znači ništa što je njujorška Komisija za hartije od vrijednosti utvrdila da je korupcije prilikom privatizacije Telekoma bilo, i da su , trojica bivših rukovodilaca Mađar Telekoma sa 7, 3 miliona eura podmitili crnogorske zvaničnike, sestru jednog visokog funkcionera (Ana Kolarević) i menadžere Telekoma kako bi Mađari nakon kupovine državnog, većinskog paketa akcija Telekoma, došli i do paketa manjinskih akcija crnogorske telekomunikacione kompanije, što im je mogao samo omogućiti Đukanović. Dojče Telekom platio je odštetu američkom pravosuđu blizu 100 miliona dolara, što je svojevrsno priznanje korupcije.

Čuvana je i afera pranja novca u DPS- u. Podsjećanja radi, u maju 2011. objavljen je spisak donacija DPS-u. Na spisku se nalazilo dvije hiljade osoba koje su, navodno, donirale 650.000 eura toj partiji, što su neki od „donatora” negirali. Opozicija je optužila DPS za pranje novca. Tužilaštvo je umjesto da otvori istragu čekalo da komisija DPS-a utvrdi da li je DPS prao novac. Logično.

Pa slučaj Prva banka braće Đukanović. Ranka Čarapić izjavila je na jesen prošle godine da specijalno odjeljenje tužilaštva, nakon provjere poslovanja Prve banke, nije pronašlo nijednu činjenicu koja bi mogla dovesti do pokretanja krivičnog postupka.

Činjenice poput onih da je ta banka davala šakom i kapom kredite bez pokrića Đukanovićevim prijateljima i kumovima i takvim poslovanjem ugrozila finansijski sistem zemlje, Čarapićkoj nijesu dovoljne.

Ali bilo joj je interesantno ko odaje tajne podatke Centralne banke. Ništa sporno nije našla ni u tome da je osumnjičeni narkobos Darko Šarić neometano poslovao preko te banke, ni to što je država posudila 44 miliona eura bankrotiranoj banci, za koje se ne zna da li su vraćeni. OCCRP je objavio da je Centralna banka otkrila da su tri rate vraćane novcem koji je baš u tom periodu stizao sa računa trezora. Uz to, banka je prekršila i odredbe ugovora o kreditu a da niko ništa nije učinio po tom pitanju.

Pa nelegalna gradnja Brana Mićunovića, Đukanovićevog prijatelja sa italijanske optužnice za šverc cigareta. MANS je svojevremeno državnom tužiocu podnio i krivičnu prijavu protiv tadašnjeg ministra održivog razvoja i turizma Predraga Sekulića i bivšeg ministra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i nesavjesno vršili dužnost nadzora u postupku donošenja planskih dokumenata kojima je legalizovana divlja gradnja Mićunovića. Ništa. Gvozdenović je inače bio čest akter urbanističkih afera. Opet ništa.

Posebna priča su privredne afere: KAP, EPCG, Željezara… Mojkovačka fabrika duvana… Stotine miliona duga koje će vraćati crnogorski građani, bezobrazno visoki računi za struju koje plaćaju tužilaštvu opet nijesu dovoljni.

Tužilaštvo ni nakon svjedočenja Momira Bulatovića da je zločin deportacija naložen s vrha države nije podiglo optužnicu za najodgovornije. U tom sličaju ne bi moglo da promaši Đukanovića.

Afera Snimak dragulj je crnogorskog tužilaštva. Ništa sporno tužiteljica nije vidjela u tome što Đukanović i njegovi svjedoče kako gaze Ustav i zakone ove zemlje. Tužilaštvo je do sada uglavnom istraživalo ko odaje tajne, saslušavalo kritičare i novinare.

Po nalogu specijalne tužiteljice Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina uhapšena je nedavno grupa bivših i sadašnjih menadžera Crnogorske komercijalne banke, koji su se teretili zbog odobravanja pet kredita za koje nijesu postojale valjane garancije. Istražni sudija nije našao nijedan element krivičnog djela koje se optuženima stavljalo na teret. Među optuženima nalazila se i Milka Ljumović, sestra Miodraga Perovića, jednog od vlasnika i osnivača Monitora.

Je li to ono što Đukanović podrazumijeva pod „to kad krene da radi biće mnogima neprijatno i žaliće što su prozivali državu”? Novi krug obračuna sa kritičarima ?

Ranka Čarapić je ovih dana saopštila da neće dati ostavku i da je tužilaštvo „najprofesionalniji organ”.

Tužilaštvo je spremno, na usluzi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo