Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tužilaštvo na usluzi

Objavljeno prije

na

U Vili Gorica crnogorski premijer je uzdignute obrve zaprijetio u novinske kamere: ,,Mislim da postoji manjak autoriteta države, zato su se razmahali neki drugi koji na neki način preuzimaju ulogu države. Država mora da obavi svoj posao… to kad krene da radi biće mnogima neprijatno i žaliće što su prozivali državu”, kazao je Đukanović.

Đukanović nije pojasnio zašto država do sada nije obavljala svoj posao i zašto čeka na njegov mig da počne da ga obavlja. Nagradno pitanje moglo bi biti i: kome je to Đukanović zaprijetio državom? Sebi, svom bratu i sestri? Svojim kumovima i prijateljima? Svojim partijskim saborcima? Svojim kritičarima?

Kad pravne države rade, poznato je, neprijatno je samo onima koji su se ogriješili o zakone. U takvim državama tužioci ih procesuiraju, a sudovi osuđuju. U Crnoj Gori u tužilaštvu samo sabiraju afere. Većina aktera tih afera su upravo Đukanović i njegovi. Slučajno, one godinama kupe prašinu u ladicama tužilaštva, ili se okončavaju u lavirintu navodno slučajnih grešaka. Niko u tužilaštvu nije odgovarao zbog toga.

Posljednji je slučaj Šarić. Specijalno tužilaštvo je Dušku Šariću, bratu Darka Šarića za čija se građanska prava premijer zdušno zalagao a Prva banka obilato kreditirala, stavilo na teret krivično djelo koje nije bilo propisano u zakonu u vrijeme izvršenja, a drugo krivično djelo za koje ga je tereti nije definisalo baš najbolje. Rezultat: oslobađanje od optužbi i ukinuta presuda. Ili je tužilaštvo nesposobno ili korumpirano. Stručnjaci koje je Monitor kontaktirao smatraju da se s razlogom može sumnjati u ovo drugo.

Nijesu to jedini „korektni momci„ i ugledni Đukanovićevi investitori na listi predmeta crnogorskog tužilaštva koji su okončani povoljno po optužene.

Advokat Veselin Radulović podsjetio je na nedavnoj Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji koju je organizovao MANS da se crnogorsko tužilaštvo recimo nagodilo sa Naserom Keljmendijem u trenutku kada je predsjednik SAD Keljmendija označio kao jednog od najvećih narkobosova.

Keljmendi, čest gost podgoričkog kafića Grand u kom su donijete mnoge važne državne odluke i koji se hvalio da je pomogao crnogorsku nezavisnost, bio je optužen da je nelegalno podigao hotel Casa Grande u naselju Donji Štoj u Ulcinju. Za zloupotrebu službenog položaja tada je optužen i gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga. Policija je sumnjala da je od Keljmendija naplaćen iznos od 187 hiljada eura koji je utrošen za „druge namjene”. Tužilaštvo je i sa Hajdinagom napravilo nagodbu. Prema podacima MANS-a svaki treći postupak za zloupotrebu službenog položaja crnogorsko tužilaštvo pokreće protiv čuvara šuma, a tek svaki četvrti protiv javnog funkcionera. Ta organizacija je kao primjer navela i slučaj tužioca koji je nakon pet godina gonjenja jednog funkcionera, na kraju odustao od slučaja tvrdeći da to krivično djelo ne postoji. A postojalo je.

Pa Safet Kalić, strateški partner DPS-a u Rožajama. Snimak svadbe Kalića na kom se među svatovima vide pripadnici zemunskog klana skupa sa pripadnicima bezbjednosnih službi i tjelohraniteljem Mila Đukanovića i šenlučenje automatskim puškama, tužilaštvu nijesu bili interesantni. Tužilaštvo se slučajem bavilo samo toliko da utvrdi ko je taj snimak postavio na Ju tjub, zbog čega su saslušavani novinari i aktivisti MANS-a.

Afera Telekom, pokopana u tužilaštvu. Akteri afere: sestra Ana Kolarević, prijatelj Duško Knežević i premijer, kao predsjednik Vlade i Savjeta za privatizaciju u vrijeme kada je Telekom privatizovan. Nakon sedam godina istrage, državna tužiteljica Ranka Čarapić u februaru ove godine saopštava da tužilaštvo nema nijedan dokaz da pokrene istragu i krivični postupak. Tužiteljici ne znači ništa što je njujorška Komisija za hartije od vrijednosti utvrdila da je korupcije prilikom privatizacije Telekoma bilo, i da su , trojica bivših rukovodilaca Mađar Telekoma sa 7, 3 miliona eura podmitili crnogorske zvaničnike, sestru jednog visokog funkcionera (Ana Kolarević) i menadžere Telekoma kako bi Mađari nakon kupovine državnog, većinskog paketa akcija Telekoma, došli i do paketa manjinskih akcija crnogorske telekomunikacione kompanije, što im je mogao samo omogućiti Đukanović. Dojče Telekom platio je odštetu američkom pravosuđu blizu 100 miliona dolara, što je svojevrsno priznanje korupcije.

Čuvana je i afera pranja novca u DPS- u. Podsjećanja radi, u maju 2011. objavljen je spisak donacija DPS-u. Na spisku se nalazilo dvije hiljade osoba koje su, navodno, donirale 650.000 eura toj partiji, što su neki od „donatora” negirali. Opozicija je optužila DPS za pranje novca. Tužilaštvo je umjesto da otvori istragu čekalo da komisija DPS-a utvrdi da li je DPS prao novac. Logično.

Pa slučaj Prva banka braće Đukanović. Ranka Čarapić izjavila je na jesen prošle godine da specijalno odjeljenje tužilaštva, nakon provjere poslovanja Prve banke, nije pronašlo nijednu činjenicu koja bi mogla dovesti do pokretanja krivičnog postupka.

Činjenice poput onih da je ta banka davala šakom i kapom kredite bez pokrića Đukanovićevim prijateljima i kumovima i takvim poslovanjem ugrozila finansijski sistem zemlje, Čarapićkoj nijesu dovoljne.

Ali bilo joj je interesantno ko odaje tajne podatke Centralne banke. Ništa sporno nije našla ni u tome da je osumnjičeni narkobos Darko Šarić neometano poslovao preko te banke, ni to što je država posudila 44 miliona eura bankrotiranoj banci, za koje se ne zna da li su vraćeni. OCCRP je objavio da je Centralna banka otkrila da su tri rate vraćane novcem koji je baš u tom periodu stizao sa računa trezora. Uz to, banka je prekršila i odredbe ugovora o kreditu a da niko ništa nije učinio po tom pitanju.

Pa nelegalna gradnja Brana Mićunovića, Đukanovićevog prijatelja sa italijanske optužnice za šverc cigareta. MANS je svojevremeno državnom tužiocu podnio i krivičnu prijavu protiv tadašnjeg ministra održivog razvoja i turizma Predraga Sekulića i bivšeg ministra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i nesavjesno vršili dužnost nadzora u postupku donošenja planskih dokumenata kojima je legalizovana divlja gradnja Mićunovića. Ništa. Gvozdenović je inače bio čest akter urbanističkih afera. Opet ništa.

Posebna priča su privredne afere: KAP, EPCG, Željezara… Mojkovačka fabrika duvana… Stotine miliona duga koje će vraćati crnogorski građani, bezobrazno visoki računi za struju koje plaćaju tužilaštvu opet nijesu dovoljni.

Tužilaštvo ni nakon svjedočenja Momira Bulatovića da je zločin deportacija naložen s vrha države nije podiglo optužnicu za najodgovornije. U tom sličaju ne bi moglo da promaši Đukanovića.

Afera Snimak dragulj je crnogorskog tužilaštva. Ništa sporno tužiteljica nije vidjela u tome što Đukanović i njegovi svjedoče kako gaze Ustav i zakone ove zemlje. Tužilaštvo je do sada uglavnom istraživalo ko odaje tajne, saslušavalo kritičare i novinare.

Po nalogu specijalne tužiteljice Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina uhapšena je nedavno grupa bivših i sadašnjih menadžera Crnogorske komercijalne banke, koji su se teretili zbog odobravanja pet kredita za koje nijesu postojale valjane garancije. Istražni sudija nije našao nijedan element krivičnog djela koje se optuženima stavljalo na teret. Među optuženima nalazila se i Milka Ljumović, sestra Miodraga Perovića, jednog od vlasnika i osnivača Monitora.

Je li to ono što Đukanović podrazumijeva pod „to kad krene da radi biće mnogima neprijatno i žaliće što su prozivali državu”? Novi krug obračuna sa kritičarima ?

Ranka Čarapić je ovih dana saopštila da neće dati ostavku i da je tužilaštvo „najprofesionalniji organ”.

Tužilaštvo je spremno, na usluzi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo