Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tužilaštvo na usluzi

Objavljeno prije

na

U Vili Gorica crnogorski premijer je uzdignute obrve zaprijetio u novinske kamere: ,,Mislim da postoji manjak autoriteta države, zato su se razmahali neki drugi koji na neki način preuzimaju ulogu države. Država mora da obavi svoj posao… to kad krene da radi biće mnogima neprijatno i žaliće što su prozivali državu”, kazao je Đukanović.

Đukanović nije pojasnio zašto država do sada nije obavljala svoj posao i zašto čeka na njegov mig da počne da ga obavlja. Nagradno pitanje moglo bi biti i: kome je to Đukanović zaprijetio državom? Sebi, svom bratu i sestri? Svojim kumovima i prijateljima? Svojim partijskim saborcima? Svojim kritičarima?

Kad pravne države rade, poznato je, neprijatno je samo onima koji su se ogriješili o zakone. U takvim državama tužioci ih procesuiraju, a sudovi osuđuju. U Crnoj Gori u tužilaštvu samo sabiraju afere. Većina aktera tih afera su upravo Đukanović i njegovi. Slučajno, one godinama kupe prašinu u ladicama tužilaštva, ili se okončavaju u lavirintu navodno slučajnih grešaka. Niko u tužilaštvu nije odgovarao zbog toga.

Posljednji je slučaj Šarić. Specijalno tužilaštvo je Dušku Šariću, bratu Darka Šarića za čija se građanska prava premijer zdušno zalagao a Prva banka obilato kreditirala, stavilo na teret krivično djelo koje nije bilo propisano u zakonu u vrijeme izvršenja, a drugo krivično djelo za koje ga je tereti nije definisalo baš najbolje. Rezultat: oslobađanje od optužbi i ukinuta presuda. Ili je tužilaštvo nesposobno ili korumpirano. Stručnjaci koje je Monitor kontaktirao smatraju da se s razlogom može sumnjati u ovo drugo.

Nijesu to jedini „korektni momci„ i ugledni Đukanovićevi investitori na listi predmeta crnogorskog tužilaštva koji su okončani povoljno po optužene.

Advokat Veselin Radulović podsjetio je na nedavnoj Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji koju je organizovao MANS da se crnogorsko tužilaštvo recimo nagodilo sa Naserom Keljmendijem u trenutku kada je predsjednik SAD Keljmendija označio kao jednog od najvećih narkobosova.

Keljmendi, čest gost podgoričkog kafića Grand u kom su donijete mnoge važne državne odluke i koji se hvalio da je pomogao crnogorsku nezavisnost, bio je optužen da je nelegalno podigao hotel Casa Grande u naselju Donji Štoj u Ulcinju. Za zloupotrebu službenog položaja tada je optužen i gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga. Policija je sumnjala da je od Keljmendija naplaćen iznos od 187 hiljada eura koji je utrošen za „druge namjene”. Tužilaštvo je i sa Hajdinagom napravilo nagodbu. Prema podacima MANS-a svaki treći postupak za zloupotrebu službenog položaja crnogorsko tužilaštvo pokreće protiv čuvara šuma, a tek svaki četvrti protiv javnog funkcionera. Ta organizacija je kao primjer navela i slučaj tužioca koji je nakon pet godina gonjenja jednog funkcionera, na kraju odustao od slučaja tvrdeći da to krivično djelo ne postoji. A postojalo je.

Pa Safet Kalić, strateški partner DPS-a u Rožajama. Snimak svadbe Kalića na kom se među svatovima vide pripadnici zemunskog klana skupa sa pripadnicima bezbjednosnih službi i tjelohraniteljem Mila Đukanovića i šenlučenje automatskim puškama, tužilaštvu nijesu bili interesantni. Tužilaštvo se slučajem bavilo samo toliko da utvrdi ko je taj snimak postavio na Ju tjub, zbog čega su saslušavani novinari i aktivisti MANS-a.

Afera Telekom, pokopana u tužilaštvu. Akteri afere: sestra Ana Kolarević, prijatelj Duško Knežević i premijer, kao predsjednik Vlade i Savjeta za privatizaciju u vrijeme kada je Telekom privatizovan. Nakon sedam godina istrage, državna tužiteljica Ranka Čarapić u februaru ove godine saopštava da tužilaštvo nema nijedan dokaz da pokrene istragu i krivični postupak. Tužiteljici ne znači ništa što je njujorška Komisija za hartije od vrijednosti utvrdila da je korupcije prilikom privatizacije Telekoma bilo, i da su , trojica bivših rukovodilaca Mađar Telekoma sa 7, 3 miliona eura podmitili crnogorske zvaničnike, sestru jednog visokog funkcionera (Ana Kolarević) i menadžere Telekoma kako bi Mađari nakon kupovine državnog, većinskog paketa akcija Telekoma, došli i do paketa manjinskih akcija crnogorske telekomunikacione kompanije, što im je mogao samo omogućiti Đukanović. Dojče Telekom platio je odštetu američkom pravosuđu blizu 100 miliona dolara, što je svojevrsno priznanje korupcije.

Čuvana je i afera pranja novca u DPS- u. Podsjećanja radi, u maju 2011. objavljen je spisak donacija DPS-u. Na spisku se nalazilo dvije hiljade osoba koje su, navodno, donirale 650.000 eura toj partiji, što su neki od „donatora” negirali. Opozicija je optužila DPS za pranje novca. Tužilaštvo je umjesto da otvori istragu čekalo da komisija DPS-a utvrdi da li je DPS prao novac. Logično.

Pa slučaj Prva banka braće Đukanović. Ranka Čarapić izjavila je na jesen prošle godine da specijalno odjeljenje tužilaštva, nakon provjere poslovanja Prve banke, nije pronašlo nijednu činjenicu koja bi mogla dovesti do pokretanja krivičnog postupka.

Činjenice poput onih da je ta banka davala šakom i kapom kredite bez pokrića Đukanovićevim prijateljima i kumovima i takvim poslovanjem ugrozila finansijski sistem zemlje, Čarapićkoj nijesu dovoljne.

Ali bilo joj je interesantno ko odaje tajne podatke Centralne banke. Ništa sporno nije našla ni u tome da je osumnjičeni narkobos Darko Šarić neometano poslovao preko te banke, ni to što je država posudila 44 miliona eura bankrotiranoj banci, za koje se ne zna da li su vraćeni. OCCRP je objavio da je Centralna banka otkrila da su tri rate vraćane novcem koji je baš u tom periodu stizao sa računa trezora. Uz to, banka je prekršila i odredbe ugovora o kreditu a da niko ništa nije učinio po tom pitanju.

Pa nelegalna gradnja Brana Mićunovića, Đukanovićevog prijatelja sa italijanske optužnice za šverc cigareta. MANS je svojevremeno državnom tužiocu podnio i krivičnu prijavu protiv tadašnjeg ministra održivog razvoja i turizma Predraga Sekulića i bivšeg ministra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i nesavjesno vršili dužnost nadzora u postupku donošenja planskih dokumenata kojima je legalizovana divlja gradnja Mićunovića. Ništa. Gvozdenović je inače bio čest akter urbanističkih afera. Opet ništa.

Posebna priča su privredne afere: KAP, EPCG, Željezara… Mojkovačka fabrika duvana… Stotine miliona duga koje će vraćati crnogorski građani, bezobrazno visoki računi za struju koje plaćaju tužilaštvu opet nijesu dovoljni.

Tužilaštvo ni nakon svjedočenja Momira Bulatovića da je zločin deportacija naložen s vrha države nije podiglo optužnicu za najodgovornije. U tom sličaju ne bi moglo da promaši Đukanovića.

Afera Snimak dragulj je crnogorskog tužilaštva. Ništa sporno tužiteljica nije vidjela u tome što Đukanović i njegovi svjedoče kako gaze Ustav i zakone ove zemlje. Tužilaštvo je do sada uglavnom istraživalo ko odaje tajne, saslušavalo kritičare i novinare.

Po nalogu specijalne tužiteljice Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina uhapšena je nedavno grupa bivših i sadašnjih menadžera Crnogorske komercijalne banke, koji su se teretili zbog odobravanja pet kredita za koje nijesu postojale valjane garancije. Istražni sudija nije našao nijedan element krivičnog djela koje se optuženima stavljalo na teret. Među optuženima nalazila se i Milka Ljumović, sestra Miodraga Perovića, jednog od vlasnika i osnivača Monitora.

Je li to ono što Đukanović podrazumijeva pod „to kad krene da radi biće mnogima neprijatno i žaliće što su prozivali državu”? Novi krug obračuna sa kritičarima ?

Ranka Čarapić je ovih dana saopštila da neće dati ostavku i da je tužilaštvo „najprofesionalniji organ”.

Tužilaštvo je spremno, na usluzi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo