Povežite se sa nama

OKO NAS

LOKALNI AKCIONI PLANOVI O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI: Zadovoljavanje forme

Objavljeno prije

na

Prema podacima, koji se mogu naći na sajtu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, u 11 crnogorskih opština formirani su savjeti za rodnu ravnopravnost. Koordinatori su imenovani u 20, u pet formirane kancelarije za rodnu ravnopravnost, dok su u devet opština usvojeni lokalni akcioni planovi. U 10 opština usvojena je odluka o rodnoj ravnopravnosti. Zvanično je saopšteno i da je nakon lokalnih izbora koji su organizovani tokom 2014. godine znatno povećan broj žena odbornica u lokalnim skupštinama (25, a u nekim opštinama 32 odsto). Zvanična statistika ohrabruje. Međutim, ta slika se mijenja, ukoliko se krene u ozbiljnije analize.

Od donošenja Zakona o rodnoj ravnopravnosti 2007. te njegovih izmjena i dopuna 2015. godine, značajno je unaprijeđen zakonodavni okvir. Taj zakon, kako su više puta naglasili iz resornog Ministarstva, predstavlja najvažniji instrument vođenja politike rodne ravnopravnosti. Normativi i institucionalni okvir na lokalnom nivou, treba da garantuju jednake šanse i mogućnosti za žene i muškarce. Donošenje lokalnih planova je obaveza, koja proističe iz Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori 2013-2017. godine.

Međutim, neke opštine još nijesu uradile ni taj formalni posao, a jedna od njih je i Kolašin. Predsjednica Opštine Željka Vuksanović kaže da je za to više razloga.

,,Moje mišljenje je da akcioni planovi za rodnu ravnopravnost, kao i u još nekim oblastima, ne donose previše koristi niti znače pomake u rješavanju problema na koje se odnose. Možda možemo da kažemo da smo mi i bez lokalnog plana obezbijedili učešće znatnog broja žena na rukovodećim funkcijama i to je naš uspjeh. U ovoj sredini žene su se prihvatile rukovođenja, onda kad muškarci nijesu mogli ništa više učiniti ili su se uplašili problema”, rekla je ona.

Vuksanovićeva planira da kod Svjetske banke konkuriše s projektom, koji bi dao realnu sliku stanja u Kolašinu u mnogim oblastima, pa i rodnoj ravnopravnosti. Tek poslije tog presjeka i detaljnih analiza praviće se i planovi, koji odgovaraju objektivnom stanju. Tako će biti i kada je riječ o položaju žena.

,,Inače, mislim da su učešću žena u javnom životu najviše doprinijele izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika. Tek kad su bili primorani, u političkim partijama kandidovali su žene, na žalost. Ali ako budemo čekali da se prvo promijeni svijest, mnogo ćemo izgubiti. Pokazalo se da je najdjelotvornije kad se mora”, zaključuje prva žena kolašinske izvršne vlasti.

Lokalni plan aktivnosti, kao osnovni dokument za postizanje rodne ravnopravnosti ima predviđeni okvir djelovanja za vremenski period od četiri godine. Obrazovanje sa ciljem razvijanja svijesti o važnosti obrazovanja u postizanju rodne ravnopravnosti, zdravlje sa ciljem zaštite i unapređenja zdravlja žena, ekonomija i održivi razvoj sa ciljem poboljšanja ekonomskog statusa žena i ravnopravan pristup žena i muškaraca ekonomskim resursima, neke su od oblasti djelovanja definisanih tim dokumentima. Zatim tu je i eliminisanje svih oblika nasilja nad ženama i nasilja u porodici, institucionalni mehanizmi za postizanje rodne ravnopravnosti, politika i odlučivanje sa ciljem postizanja ravnopravnog učešća žena i muškaraca na svim nivoima odlučivanja, kao i mediji, kultura i sport a sve sa ciljem uvođenja politike rodne ravnopravnosti i suzbijanja rodnih stereotipa.

Nekolicina muškaraca, lokalnih funkcionera iz opština koje su već donijele lokalne planove nijesu znali šta su sve usvajajući ih preuzeli kao obavezu. Često nijesu mogli ni da kažu ko je osoba iz njihove lokalne uprave koja je zadužena za tu oblast. Neki od njih priznaju i da su te podzakonske akte samo prepisali, mijenjajući tek statističke podatke koji se odnose na njihovu opštinu. Argumentujući stav da u njihovim opštinama žene imaju ista prava kao muškarci navodili su imena po nekoliko žena koje su na funkcijama ili vode institucije i preduzeća.

Da je senzibilisanost za problem rodne ravnopravnosti osnov za implementaciju zakona na lokalnom nivou, tvrdi Fatima Međedović-Begović, koja je u beranskoj Opštini zadužena za realizaciju lokalnog akcionog plana. Iako naglašava da je taj akt usvojen tek prošle godine, smatra da su napravljeni značajni koraci.

,,Presudno je odabrati osobu kojoj će taj posao biti povjeren. Od lokalnog akcionog plana neće biti mnogo koristi ukoliko osoba koja koordinira njegovu realizaciju nije motivisana da radi na tome, to jest svjesna problema koje treba da rješava. Od velike važnosti je i prethodna edukacija, informisanost i riješenost da se kod izvršne lokalne vlasti izborite da finansiranje tog projekta dobije što više prostora”, kaže ona.

Prema njenim riječima, nacrtom budžeta u beranskoj lokalnoj upravi prethodno je bilo predviđeno svega 2.000 eura za tu oblast, ali se zahvaljujući njenom učešću na javnoj raspravi došlo do znatno većeg iznosa. Tako su sada u fazi realizacije projekti, koji se tiču ženskog preduzetništva, preventivnih pregleda žena iz marginalizovanih grupa, kursevi jezika, koji se organizuju za nezaposlene…

U mojkovačkoj Opštini tvrde da je mnogo za realizaciju lokalnog plana učinila glavna administratorka Maja Ikervari, a sada je za te poslove zadužena Milica Ristić. Ona uspjeh lokalnog plana, kaže, mjeri konkretnom podrškom ženama. U tome se, tvrdi Ristićeva, donekle i uspjelo, prije svega kada je riječ o nekoliko preduzetnica sa sela. Upotreba rodno senzibilnog jezika, takođe je zaživjela, kaže ona, u mojkovačkoj lokalnoj upravi bar u zvaničnim dokumentima.

,,O tome zaista vodimo računa, mada nije proteklo bez otpora. Začudo, žene su se u početku jako čudile što za njihova zanimanja poštujemo pravila rodno senzibilnog jezika. Naravno, može mnogo više i bolje, ali ja sam kao žena, Mojkovčanka i službenica lokalne uprave zadovoljna”, kaže Ristićeva.

Zadovoljni su i u bjelopoljskoj Opštini, gdje su donijeli već drugi lokalni plan i imaju i kancelariju za rodnu ravnopravsnost. Njihovo iskustvo govori da izvršna vlast razumije važnost rodne ravnopravnosti i pomaže koliko može. Sredstva za projekte obezbjeđuju se i na druge načine, pa se, kako kažu, zacrtano u planu sprovodi.

Ministarstvo, u saradnji s Misijom OSCE u Crnoj Gori, planira da do kraja godine uradi analizu potpisanih memoranduma o saradnji s lokalnim samoupravama. Ovi rezultati će poslužiti kao indikatori za kreiranje politike rodne ravnopravnosti u narednom periodu. Ukoliko bude volje da se javnosti, uz to, objektivno prezentuje do sada postignuta konkretna korist od tih akata, znaće se i da li su ambiciozni planovi o izjednačavanju položaja žena i muškaraca ostali još samo na papiru za zadovoljavanje forme ili je zaista napravljen bar jedan korak naprijed u svakodnevici crnogorskih žena.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo