Povežite se sa nama

OKO NAS

LOKALNI AKCIONI PLANOVI O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI: Zadovoljavanje forme

Objavljeno prije

na

Prema podacima, koji se mogu naći na sajtu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, u 11 crnogorskih opština formirani su savjeti za rodnu ravnopravnost. Koordinatori su imenovani u 20, u pet formirane kancelarije za rodnu ravnopravnost, dok su u devet opština usvojeni lokalni akcioni planovi. U 10 opština usvojena je odluka o rodnoj ravnopravnosti. Zvanično je saopšteno i da je nakon lokalnih izbora koji su organizovani tokom 2014. godine znatno povećan broj žena odbornica u lokalnim skupštinama (25, a u nekim opštinama 32 odsto). Zvanična statistika ohrabruje. Međutim, ta slika se mijenja, ukoliko se krene u ozbiljnije analize.

Od donošenja Zakona o rodnoj ravnopravnosti 2007. te njegovih izmjena i dopuna 2015. godine, značajno je unaprijeđen zakonodavni okvir. Taj zakon, kako su više puta naglasili iz resornog Ministarstva, predstavlja najvažniji instrument vođenja politike rodne ravnopravnosti. Normativi i institucionalni okvir na lokalnom nivou, treba da garantuju jednake šanse i mogućnosti za žene i muškarce. Donošenje lokalnih planova je obaveza, koja proističe iz Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori 2013-2017. godine.

Međutim, neke opštine još nijesu uradile ni taj formalni posao, a jedna od njih je i Kolašin. Predsjednica Opštine Željka Vuksanović kaže da je za to više razloga.

,,Moje mišljenje je da akcioni planovi za rodnu ravnopravnost, kao i u još nekim oblastima, ne donose previše koristi niti znače pomake u rješavanju problema na koje se odnose. Možda možemo da kažemo da smo mi i bez lokalnog plana obezbijedili učešće znatnog broja žena na rukovodećim funkcijama i to je naš uspjeh. U ovoj sredini žene su se prihvatile rukovođenja, onda kad muškarci nijesu mogli ništa više učiniti ili su se uplašili problema”, rekla je ona.

Vuksanovićeva planira da kod Svjetske banke konkuriše s projektom, koji bi dao realnu sliku stanja u Kolašinu u mnogim oblastima, pa i rodnoj ravnopravnosti. Tek poslije tog presjeka i detaljnih analiza praviće se i planovi, koji odgovaraju objektivnom stanju. Tako će biti i kada je riječ o položaju žena.

,,Inače, mislim da su učešću žena u javnom životu najviše doprinijele izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika. Tek kad su bili primorani, u političkim partijama kandidovali su žene, na žalost. Ali ako budemo čekali da se prvo promijeni svijest, mnogo ćemo izgubiti. Pokazalo se da je najdjelotvornije kad se mora”, zaključuje prva žena kolašinske izvršne vlasti.

Lokalni plan aktivnosti, kao osnovni dokument za postizanje rodne ravnopravnosti ima predviđeni okvir djelovanja za vremenski period od četiri godine. Obrazovanje sa ciljem razvijanja svijesti o važnosti obrazovanja u postizanju rodne ravnopravnosti, zdravlje sa ciljem zaštite i unapređenja zdravlja žena, ekonomija i održivi razvoj sa ciljem poboljšanja ekonomskog statusa žena i ravnopravan pristup žena i muškaraca ekonomskim resursima, neke su od oblasti djelovanja definisanih tim dokumentima. Zatim tu je i eliminisanje svih oblika nasilja nad ženama i nasilja u porodici, institucionalni mehanizmi za postizanje rodne ravnopravnosti, politika i odlučivanje sa ciljem postizanja ravnopravnog učešća žena i muškaraca na svim nivoima odlučivanja, kao i mediji, kultura i sport a sve sa ciljem uvođenja politike rodne ravnopravnosti i suzbijanja rodnih stereotipa.

Nekolicina muškaraca, lokalnih funkcionera iz opština koje su već donijele lokalne planove nijesu znali šta su sve usvajajući ih preuzeli kao obavezu. Često nijesu mogli ni da kažu ko je osoba iz njihove lokalne uprave koja je zadužena za tu oblast. Neki od njih priznaju i da su te podzakonske akte samo prepisali, mijenjajući tek statističke podatke koji se odnose na njihovu opštinu. Argumentujući stav da u njihovim opštinama žene imaju ista prava kao muškarci navodili su imena po nekoliko žena koje su na funkcijama ili vode institucije i preduzeća.

Da je senzibilisanost za problem rodne ravnopravnosti osnov za implementaciju zakona na lokalnom nivou, tvrdi Fatima Međedović-Begović, koja je u beranskoj Opštini zadužena za realizaciju lokalnog akcionog plana. Iako naglašava da je taj akt usvojen tek prošle godine, smatra da su napravljeni značajni koraci.

,,Presudno je odabrati osobu kojoj će taj posao biti povjeren. Od lokalnog akcionog plana neće biti mnogo koristi ukoliko osoba koja koordinira njegovu realizaciju nije motivisana da radi na tome, to jest svjesna problema koje treba da rješava. Od velike važnosti je i prethodna edukacija, informisanost i riješenost da se kod izvršne lokalne vlasti izborite da finansiranje tog projekta dobije što više prostora”, kaže ona.

Prema njenim riječima, nacrtom budžeta u beranskoj lokalnoj upravi prethodno je bilo predviđeno svega 2.000 eura za tu oblast, ali se zahvaljujući njenom učešću na javnoj raspravi došlo do znatno većeg iznosa. Tako su sada u fazi realizacije projekti, koji se tiču ženskog preduzetništva, preventivnih pregleda žena iz marginalizovanih grupa, kursevi jezika, koji se organizuju za nezaposlene…

U mojkovačkoj Opštini tvrde da je mnogo za realizaciju lokalnog plana učinila glavna administratorka Maja Ikervari, a sada je za te poslove zadužena Milica Ristić. Ona uspjeh lokalnog plana, kaže, mjeri konkretnom podrškom ženama. U tome se, tvrdi Ristićeva, donekle i uspjelo, prije svega kada je riječ o nekoliko preduzetnica sa sela. Upotreba rodno senzibilnog jezika, takođe je zaživjela, kaže ona, u mojkovačkoj lokalnoj upravi bar u zvaničnim dokumentima.

,,O tome zaista vodimo računa, mada nije proteklo bez otpora. Začudo, žene su se u početku jako čudile što za njihova zanimanja poštujemo pravila rodno senzibilnog jezika. Naravno, može mnogo više i bolje, ali ja sam kao žena, Mojkovčanka i službenica lokalne uprave zadovoljna”, kaže Ristićeva.

Zadovoljni su i u bjelopoljskoj Opštini, gdje su donijeli već drugi lokalni plan i imaju i kancelariju za rodnu ravnopravsnost. Njihovo iskustvo govori da izvršna vlast razumije važnost rodne ravnopravnosti i pomaže koliko može. Sredstva za projekte obezbjeđuju se i na druge načine, pa se, kako kažu, zacrtano u planu sprovodi.

Ministarstvo, u saradnji s Misijom OSCE u Crnoj Gori, planira da do kraja godine uradi analizu potpisanih memoranduma o saradnji s lokalnim samoupravama. Ovi rezultati će poslužiti kao indikatori za kreiranje politike rodne ravnopravnosti u narednom periodu. Ukoliko bude volje da se javnosti, uz to, objektivno prezentuje do sada postignuta konkretna korist od tih akata, znaće se i da li su ambiciozni planovi o izjednačavanju položaja žena i muškaraca ostali još samo na papiru za zadovoljavanje forme ili je zaista napravljen bar jedan korak naprijed u svakodnevici crnogorskih žena.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo