Povežite se sa nama

OKO NAS

NEMAR U DELTI BOJANE: Upaljen alarm na „ ptičjem aerodromu”

Objavljeno prije

na

„Iz želje da doprinesem zaštiti ovog područja, prije četiri godine, započeo sam redovan monitoring proljećne migracije kada se veliki broj ptica Palearktika vraćaju iz Sahare preko Mediterana i Balkana nazad u svoja gnijezdilišta u Evropi i zapadnom Sibiru. Vjerujte, pravi je spektakl kada sjedite na plaži Ade Bojane i kada vas u toku samo jednog jutra preleti hiljade pataka, čaplji, ždralova, kašikara, šljukarica”, kaže kustos Prirodnjačkog muzeja u Gracu dr Peter Zakl (Peter Sackl).

Ovaj renomirani evropski stručnjak, koji se, kako sam navodi, na prvi pogled zaljubio u Solanu, Veliku plažu i Adu Bojanu, nedavno je na tom prostoru otkrio novu vrstu ptice za našu zemlju, žutoglavu plisku (Motacilla citreola), koja se inače, gnijezdi u Sibiru i Rusiji i čija ruta migracije nije uobičajena za Crnu Goru.

Na taj način obogaćen je ptičji fond u Crnoj Gori na veoma respektabilan broj vrsta (čak 349), a na zadovoljstvo svih onih koji vole da uživaju u posmatranju ovih divnih stvorenja.

„Prekrasna Ada i Velika plaža, poluslane i slane močvare, lagune, jezera, poplavne šume i stilsko kultivisane bašte su kontrast koji od pamtivijeka koriste evroazijske ptice. Taj međunarodni vazdušni promet je tako važan da je ovo područje danas značajno u evropskim razmjerama. Delta Bojane i Ulcinj su prirodni cvijet Jadrana”, kaže čuveni slovenački ornitolog Borut Štumberger.

Naučnici se slažu da je delta Bojane najvažnija prirodna ili poluprirodna močvara na istočnom Mediteranu. Odlikuje se neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta. Održava bogatstvo različitih vegetacijskih zajednica, među kojima su najistaknutije psamo-halofitne biljne zajednice, mediteranske listopadne šume sa endemičnim skadarskim hrastom i livade sa više vrsta orhideja koje su strogo zaštićene zakonom.

Koordinator za Balkan u okviru aktivnosti CEPF (Fond za kritično ugrožene ekosisteme), takođe slovenački ornitolog Borut Rubinič, kaže da je ovaj prostor za desetine miliona ptica tokom migracije isto što i kakva usamljena luksuzna ‘benzinska pumpa’, na kojoj bi neko, na imaginarnom putu od više hiljada kilometara, imao sve za kompletan odmor, ne samo da napuni rezervoar. „I to tu, i nigdje više! Da nije ulcinjske Solane, u velikim bi se problemima našlo oko 20 vrsta ptica. To je kao da pričamo o značaju i uticaju ekonomije Hong Konga, Singapura ili Menhetna na svjetsku ekonomiju. Ako to nestane, ili se tamo dešavaju neki poremećaji, imaš globalnu ekonomsku krizu, trese se svjetska ekonomija”, ističe Rubinič. Naime, 15 vrsta ptica koje solanske bazene koriste za gniježđenje, zimovanje ili stanicu za odmor prilikom jesenje ili proljećne seobe prelazi prag od 1 odsto ukupne svjetske populacije!

Za vrijeme hladnog rata, područje delte Bojane (s obje strane granice, i u ondašnjoj SFRJ i u Albaniji) je bilo vojna zona koja je najstrože obezbjeđivana. To je uslovilo da su njezini pojedini dijelovi i dan-danas ostali gotovo potpuno netaknuti. Zato je područje Velipoje u Albaniji već upisano na Ramsarsku listu (strogo zaštićena močvarna područja), a crnogorska Vlada odbija da to učini, jer zna da bi nakon toga bila izlišna svaka pomisao na mogućnost betonizacije tog prostora. Solana, na primjer, ispunjava čak šest od devet uslova, a samo jedan uslov je dovoljan da bi se neko područje našlo na Ramsarskoj listi!?

U delti Bojane nalazi se čuveno rječno ostrvo Paratuk, uz državnu granicu sa Albanijom. Osušena ili živa stabla smokve, brijesta, vrbe, te trske i ostaci makije, pokrivaju ovo ostrvo. Iz godine u godinu ono se izdužuje zahvaljujući nanosu pijeska po južnom kraju koji obrasta trskom.

Zahvaljujući njegovom položaju, te nepristupačnosti sa kopna (sedam kilometara uzvodno od ušća te rijeke), život na Paratuku buja. Tako se, na primjer, tu može vidjeti kudravi pelikan (Pelicanus crispus), najveća slatkovodna ptica na svijetu. Ona može imati prečnik krila od čak 320 cm! Ima ih još samo na Skadarskom jezeru i više niđe na evropskom kontinentu!

Na ovom području obitava i droplja (Otis tarda), najteža ptica letačica na svijetu. Mužjaci droplje su dugački oko metar, imaju raspon krila do čak 2,5 metara, a težinu i do 16 kilograma. Čudno je da u ulcinjskim močvarama još ima ove interesantne vrste ptica zbog otežanih zimskih uslova gniježđenja.

Tu se nalazi i prelijepa čaplja kašikara (Platalea leucorodia) koja je specifična po kašičastom vrhu kljuna, vratu i ćubi, te modrovran, jedna od najugroženijih vrsta ptice u Evropi, kao i izuzetno rijetka vrsta – baršunasti turpan (Melanitta fusca).

Naš ornitolog Ondrej Vizi navodi da je ohrabrujuće što su se na Solanu vratili flamingosi i da ih sada ima oko 500 jedinki. „Ptice su počele da se vraćaju, iako ih je, u cjelini gledano, znatno manje nego u vrijeme kada je Solana proizvodila so”, dodaje on.

Zakl upozorava da je stanje – alarmantno. On je nedavno na ovom području prebrojao 4325 ptica što je, u poređenju sa prošlom godinom kada je prebrojano više od 20 hiljada vodenih ptica, signal za uzbunu. „Preplašenost ptica, prisustvo lovaca, postojanje čeka i zvuk vabilica, idu u prilog tvrdnji da je ornitofauna Solane pod velikim pritiskom krivoloova”, smatra ovaj austrijski ornitolog navodeći da je stoga u opasnosti ovaj veliki evropski „ptičji aerodrom”.

Upoređujući veličinu Solane i brojnost ptica na njoj sa najvećim aerodromom u Evropi i trećim po veličini u svijetu, londonski Heathrow (Hitrou) bi trebao ugostiti milijardu ljudi godišnje. Ipak, ova vazdušna luka usluži 70 miliona ljudi što samo govori u prilog činjenici da je Solana 15 puta značajnija za ptice nego što je Heathrow za ljude!

,,Zato ćemo već u junu ove godine započeti saradnju na monitoringu gnjezdarica Ulcinjske solane kako bi se dodatno argumentovala zaštita ovog područja i održivo prostorno planiranje. Odluku na ovaj korak imalo je rješenje Prostornog plana posebne namjene za obalno područje koje po prijedlogu Vlade Crne Gore podrazumijeva gradnju turističkog kompleksa obima 1.500 kreveta bez prethodnih analiza o uticaju ovakve gradnje na spornim bazenima”, zaključuje kustos Prirodnjačkog muzeja u Gracu.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo