OKO NAS
NEMAR U DELTI BOJANE: Upaljen alarm na „ ptičjem aerodromu”

„Iz želje da doprinesem zaštiti ovog područja, prije četiri godine, započeo sam redovan monitoring proljećne migracije kada se veliki broj ptica Palearktika vraćaju iz Sahare preko Mediterana i Balkana nazad u svoja gnijezdilišta u Evropi i zapadnom Sibiru. Vjerujte, pravi je spektakl kada sjedite na plaži Ade Bojane i kada vas u toku samo jednog jutra preleti hiljade pataka, čaplji, ždralova, kašikara, šljukarica”, kaže kustos Prirodnjačkog muzeja u Gracu dr Peter Zakl (Peter Sackl).
Ovaj renomirani evropski stručnjak, koji se, kako sam navodi, na prvi pogled zaljubio u Solanu, Veliku plažu i Adu Bojanu, nedavno je na tom prostoru otkrio novu vrstu ptice za našu zemlju, žutoglavu plisku (Motacilla citreola), koja se inače, gnijezdi u Sibiru i Rusiji i čija ruta migracije nije uobičajena za Crnu Goru.
Na taj način obogaćen je ptičji fond u Crnoj Gori na veoma respektabilan broj vrsta (čak 349), a na zadovoljstvo svih onih koji vole da uživaju u posmatranju ovih divnih stvorenja.
„Prekrasna Ada i Velika plaža, poluslane i slane močvare, lagune, jezera, poplavne šume i stilsko kultivisane bašte su kontrast koji od pamtivijeka koriste evroazijske ptice. Taj međunarodni vazdušni promet je tako važan da je ovo područje danas značajno u evropskim razmjerama. Delta Bojane i Ulcinj su prirodni cvijet Jadrana”, kaže čuveni slovenački ornitolog Borut Štumberger.
Naučnici se slažu da je delta Bojane najvažnija prirodna ili poluprirodna močvara na istočnom Mediteranu. Odlikuje se neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta. Održava bogatstvo različitih vegetacijskih zajednica, među kojima su najistaknutije psamo-halofitne biljne zajednice, mediteranske listopadne šume sa endemičnim skadarskim hrastom i livade sa više vrsta orhideja koje su strogo zaštićene zakonom.
Koordinator za Balkan u okviru aktivnosti CEPF (Fond za kritično ugrožene ekosisteme), takođe slovenački ornitolog Borut Rubinič, kaže da je ovaj prostor za desetine miliona ptica tokom migracije isto što i kakva usamljena luksuzna ‘benzinska pumpa’, na kojoj bi neko, na imaginarnom putu od više hiljada kilometara, imao sve za kompletan odmor, ne samo da napuni rezervoar. „I to tu, i nigdje više! Da nije ulcinjske Solane, u velikim bi se problemima našlo oko 20 vrsta ptica. To je kao da pričamo o značaju i uticaju ekonomije Hong Konga, Singapura ili Menhetna na svjetsku ekonomiju. Ako to nestane, ili se tamo dešavaju neki poremećaji, imaš globalnu ekonomsku krizu, trese se svjetska ekonomija”, ističe Rubinič. Naime, 15 vrsta ptica koje solanske bazene koriste za gniježđenje, zimovanje ili stanicu za odmor prilikom jesenje ili proljećne seobe prelazi prag od 1 odsto ukupne svjetske populacije!
Za vrijeme hladnog rata, područje delte Bojane (s obje strane granice, i u ondašnjoj SFRJ i u Albaniji) je bilo vojna zona koja je najstrože obezbjeđivana. To je uslovilo da su njezini pojedini dijelovi i dan-danas ostali gotovo potpuno netaknuti. Zato je područje Velipoje u Albaniji već upisano na Ramsarsku listu (strogo zaštićena močvarna područja), a crnogorska Vlada odbija da to učini, jer zna da bi nakon toga bila izlišna svaka pomisao na mogućnost betonizacije tog prostora. Solana, na primjer, ispunjava čak šest od devet uslova, a samo jedan uslov je dovoljan da bi se neko područje našlo na Ramsarskoj listi!?
U delti Bojane nalazi se čuveno rječno ostrvo Paratuk, uz državnu granicu sa Albanijom. Osušena ili živa stabla smokve, brijesta, vrbe, te trske i ostaci makije, pokrivaju ovo ostrvo. Iz godine u godinu ono se izdužuje zahvaljujući nanosu pijeska po južnom kraju koji obrasta trskom.
Zahvaljujući njegovom položaju, te nepristupačnosti sa kopna (sedam kilometara uzvodno od ušća te rijeke), život na Paratuku buja. Tako se, na primjer, tu može vidjeti kudravi pelikan (Pelicanus crispus), najveća slatkovodna ptica na svijetu. Ona može imati prečnik krila od čak 320 cm! Ima ih još samo na Skadarskom jezeru i više niđe na evropskom kontinentu!
Na ovom području obitava i droplja (Otis tarda), najteža ptica letačica na svijetu. Mužjaci droplje su dugački oko metar, imaju raspon krila do čak 2,5 metara, a težinu i do 16 kilograma. Čudno je da u ulcinjskim močvarama još ima ove interesantne vrste ptica zbog otežanih zimskih uslova gniježđenja.
Tu se nalazi i prelijepa čaplja kašikara (Platalea leucorodia) koja je specifična po kašičastom vrhu kljuna, vratu i ćubi, te modrovran, jedna od najugroženijih vrsta ptice u Evropi, kao i izuzetno rijetka vrsta – baršunasti turpan (Melanitta fusca).
Naš ornitolog Ondrej Vizi navodi da je ohrabrujuće što su se na Solanu vratili flamingosi i da ih sada ima oko 500 jedinki. „Ptice su počele da se vraćaju, iako ih je, u cjelini gledano, znatno manje nego u vrijeme kada je Solana proizvodila so”, dodaje on.
Zakl upozorava da je stanje – alarmantno. On je nedavno na ovom području prebrojao 4325 ptica što je, u poređenju sa prošlom godinom kada je prebrojano više od 20 hiljada vodenih ptica, signal za uzbunu. „Preplašenost ptica, prisustvo lovaca, postojanje čeka i zvuk vabilica, idu u prilog tvrdnji da je ornitofauna Solane pod velikim pritiskom krivoloova”, smatra ovaj austrijski ornitolog navodeći da je stoga u opasnosti ovaj veliki evropski „ptičji aerodrom”.
Upoređujući veličinu Solane i brojnost ptica na njoj sa najvećim aerodromom u Evropi i trećim po veličini u svijetu, londonski Heathrow (Hitrou) bi trebao ugostiti milijardu ljudi godišnje. Ipak, ova vazdušna luka usluži 70 miliona ljudi što samo govori u prilog činjenici da je Solana 15 puta značajnija za ptice nego što je Heathrow za ljude!
,,Zato ćemo već u junu ove godine započeti saradnju na monitoringu gnjezdarica Ulcinjske solane kako bi se dodatno argumentovala zaštita ovog područja i održivo prostorno planiranje. Odluku na ovaj korak imalo je rješenje Prostornog plana posebne namjene za obalno područje koje po prijedlogu Vlade Crne Gore podrazumijeva gradnju turističkog kompleksa obima 1.500 kreveta bez prethodnih analiza o uticaju ovakve gradnje na spornim bazenima”, zaključuje kustos Prirodnjačkog muzeja u Gracu.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije