Povežite se sa nama

OKO NAS

POLOŽAJ ASISTENATA U NASTAVI: Inkluzija na tuđi račun

Objavljeno prije

na

Za posao asistenta u nastavi, koji su prema novim zakonima o obrazovanju predviđeni kao pomoć u učenju djeci sa posebnim potrebama, javljaju se uglavnom mladi fakultetski obrazovani ljudi koji ne mogu da nađu drugi posao. Razlog zašto ovaj posao ne interesuje druge: niske zarade koje ne stižu redovno i ugovori na određeno vrijeme.

Asistenti u nastavi su već duži period ogorčeni odnosom Ministarstva prosvjete i Zavoda za zapošljavanje zbog kašnjenja plata, kao i nepotpisivanja ugovora o radu. Osim toga nije uređeno pitanje ko sve može biti asistent djeci sa smetnjama u razvoju, budući da treba osposobiti ta lica za obavljanje specifičnih zadataka.

Zbog svega toga asistenti su najavljivali protest početkom ove godine. Oni tvrde da im država svake godine uskrati dvije plate i da nijesu potpisali ugovore do kraja školske godine.

„Istovremeno, angažovani smo do kraja školske godine i ne znamo šta će biti kada počne naredna, jer nam niko ne garantuje radno mjesto. Obraćali smo se Ministarstvu prosvjete i ukazivali na probleme sa kojima se susrijećemo, ali nismo dobili nikakav odgovor”, ističu asistenti sa kojima je Monitor razgovarao.

Iz Ministarstva objašnjavaju da zarade asistenata, pošto se ne radi o prosvjetnim radnicima, ne podliježu uvećanju koje je propisano novim Granskim kolektivnim ugovorom za oblast prosvjete. Takođe navode da se asistenti u nastavi ne finansiraju iz sredstava Ministarstva prosvjete, već Zavoda za zapošljavanje, koji već godinama realizuje Program javnog rada u okviru kojeg podržava projekat Asistenti u nastavi.

Za ovaj program posredstvom Zavoda za zapošljavanje u 2015. godini izdvojeno je 392.290 eura za angažovanje 214 asistenata, dok je u 2016. godini izdvojeno 297.380 za angažovanje 251 asistenta , podaci su Zavoda.

Anka Đurišić, izvršna direktorica Udruženja Staze, koje okuplja roditelje djece i omladine sa smetnjama u razvoju u razgovoru za Monitor kaže da zanimanje asistenta u nastavi treba zakonski regulisati, kao dodatnu podršku za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama. Smatra da asistenti u nastavi daju doprinos unapređenju kvaliteta inkluzivnog obrazovanja i omogućavaju da škola obezbijedi kvalitetnu nastavu svim učesnicima.

Do 2006. godine projekte asistencije u nastavi realizovale su većinom nevladine organizacije i pojedine škole i vrtići, preko programa javnih radova Zavod za zapošljavanje Crne Gore.

Od septembra 2015. godine, odlukom Vlade, projekti asistencije u nastavi realizuju isključivo vaspitno-obrazovne ustanove, a finansijska sredstva se dalje obezbjeđuju preko programa javnih radova Zavoda za zapošljavanje.

„Naši budući koraci biće da iniciramo izmjenu zakona o izmjenama i dopunama zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim potrebama u članu 30a i da se obezbijedi kontinuitet angažovanja asistenata kroz siguran izvor finansiranja”,navodi u saopštenju Đurišićeva.

Iz te nevladine organizacije očekuju da će se njihovo pitanje riješiti u narednom periodu što podrazumjeva uključenost svih faktora u ovaj proces, posebno Ministarstva prosvjete i nevladinog sektora.

Zakonom o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama propisano je da se učenicima sa posebnim potrebama može obezbijediti asistent kao tehnička pomoć u pogledu pristupa obrazovanju. Tako su stvorene pretpostavke da nijedno dijete ne bude isključeno iz svih aspekata školovanja i da se svakom djetetu obezbijedi obrazovanje u skladu sa njegovim interesovanjima i mogućnostima.

Djece sa posebnim obrazovnim potrebama u Crnoj Gori je 1.326, a od toga 1.144 imaju rješenje o usmjeravanju u osnovne, a 182 za srednje škole. Predstavnica Zavoda za školstvo Anita Marić saopštila je da je trenutno angažovano 250 asistenata u nastavi i da je to više nego dovoljno.

Činjenica je da ovaj program omogućava lakše obrazovanje osoba sa posebnim potrebama.

,,Moje dijete je vidno napredovalo sa asistentom. Nadamo se da će Zavod za zapošljavanje obezbjeđivati i dalje novac da asistenti budu uključeni kao pomoć djeci sa posebnim potrebama”, priča majka osmogodišnjeg djeteta koje je ove godine krenulo u treći razred osnovne škole.

Slične priče imaju roditelji djece sa posebnim potrebama koja su do sada u učionici imala pomoć asistenta.

Bez pomoći asistenata ta djeca ne mogu ili teško prate nastavu, često i, ne svojom krivicom, ometaju nastavu i druge učenike. Uključiti ovu djecu u škole bila je obaveza Ministarstva po domaćim i međunarodnim zakonima.

Da bi taj program mogao da traje mora se definisati i poboljšati položaj asistenata u nastavi.

Bojana DRAGAŠ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo