Povežite se sa nama

MONITORING

LOŠE POSLOVANJE STRATEŠKIH INVESTITORA NA PRIMORJU: Elitne lokacije proizvode gubitke

Objavljeno prije

na

Ministarstvo turizma uzdiže uspjehe  turističke privrede Crne Gore zahvaljujući prije svega elitnim ljetovalištima i još elitnijim gostima. Kako onda  razumjeti pojavu da vrhunske uspjehe ne prate odgovarajući prihodi. Iz kabineta protežiranih kompanija uglavnom stižu   negativni bilansi, gubici koji se mjere milionima eura godišnje.  Po visini ostvarenog minusa u  2018. godini prednjači kompanija koja upravlja kompleksom Porto Montenegro u Tivtu

 

Poreskoj upravi iz dana u dan pristižu izvještaji o neuspješnom poslovanju mnogih firmi registrovanih u Crnoj Gori, pa i onih od kojih se to najmanje očekivalo. Po broju miliona na strani koja označava minus u godišnjem bilansu stanja, prednjače kompanije koje posluju na najekskluzivnijim lokacijama Crnogorskog primorja, koje uz to uživaju brojne benefite i privilegije. U pitanju su strateški partneri Vlade, kojima su ustupljene elitne turističke lokacije poput Svetog Stefana, Miločera ili desetine hektara prostora bivšeg tivatskog Arsenala. Ni manje turističke firme koje gazduju hotelskim  kompleksima na atraktivnim lokacijama nemaju sreće u poslu te redovno,iz godine u godinu, prikazuju gubitke.

Kada se sa nivoa Ministarstva turizma uzdižu uspjesi turističke privrede Crne Gore zahvaljujući prije svega elitnim ljetovalištima i još elitnijim gostima, kako razumjeti pojavu da vrhunske uspjehe ne prate odgovarajući prihodi. Iz kabineta protežiranih kompanija uglavnom stižu  negativni bilansi, gubici koji se mjere milionima eura na godišnjem nivou. Po visini ostvarenog minusa u protekloj 2018. godini prednjači kompanija koja upravlja kompleksom Porto Montenegro u Tivtu.

Godišnji izvještaj menadžmenta preduzeća Adriatic MarinasD.o.o., za prošlu godinu prikazao je gubitak od 65.896 miliona eura, za oko 8 miliona više u odnosu na prethodnu 2017. godinu. Prihodi ove kompanije manji su od rashoda dok je stavka o osnovici za obračun poreza na dobit po pravilu – prazna.

Preduzeće Adriatic Marinas posluje na izgradnji projekta Porto Montenegro, koji raspolaže luksuznom marinom sa 461 vezom,  Regent hotelom sa 5 zvjezdica,stambenim naseljem koje rapidno raste i mnogo pratećih sadržaja. Porto Montenegro zapošljava 216 radnika, od kojih su 179 državljani Crne Gore. U maju 2016. društvo PM Holdings LLC kupilo je 100% udjela u preduzeću Montport Capital SE i postalo jedini vlasnik Porto Montenegra, iza kojeg stoji kompanija Investments Corporation of Dubai iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Međutim, dolaskom Arapa u poslovanju firme nije se mnogo toga promijenilo, gubici se i dalje gomilaju naimovini, procijenjenoj na 109.997 miliona eura.

Mnogi posjetioci tivatske marine i njenih uređenih prostora, luksuznog hotela, restorana i trgovina, sa dugim šetalištem kroz marinu u kojoj se ljuljuškaju skupocjene jahte, teško mogu povjerovati da se u tom turističkom raju gube milioni.

Još teže je razumjeti  kako elitno crnogorsko ljetovalište, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, smješteno u najljepšem dijelu obale na Jadranu, ne donosi nikakav profit. Tako bar kažu finansijski izvještaji kompanije Adriatic Properties D.O.O. iz Budve, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis. U protekloj turističkoj sezoniStatisova firma poslovala je sa gubitkom od 5,7 miliona eura. Ukupni prihodi kompanije koja u hotelima Sveti Stefan i Miločer raspolaže sa 58 soba, iznosili su 13 miliona eura, ali su rashodi bili mnogo veći, navodi menadžment kompanije. Gubitak je nešto manji u odnosu na sezonu 2017.  i iznosio je 6,3 miliona.

Podaci o poslovanju kompanije koja upravlja biserom crnogorske turističke ponude kažu kako je prosječna popunjenost soba bila čak viša od 66 odsto.Ostvareno je 7.213 noćenja, sa prosječnom cijenom sobe od 1.108 eura na dan. Na Svecu radi ukupno 118 zaposlenih, uključujući i radnike na određeno vrijeme. Pored toga, kompanija Adriatic gazduje  nizom najatraktivnijih plaža na Crnogorskom porimorju na potezu od naselja Pržno do Svetog Stefana u dužini od jednog kilometra najfinijeg prirodnog pijeska i šljunka. Sav taj prirodni i izgrađeni raskoš i sjaj, ipak ne obezbjeđuje uspješno poslovanje, kakvo je najavljivano prilikom izdavanja ovog turističkog rezorta pod višegodišnji zakup.

Kao što je poznato, u januaru 2007. godine Vlada je realizovala „posao stoljeća“ kada je nepoznatoj kompaniji Aidwey Investment Ltd, registrovanoj na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, izdala hotele Sveti Stefan i Miločer u zakup na 30 godina. Istovremeno je potpisan i ugovor o menadžmentu sa poznatom hotelskom kompanijom Aman Resort. Od tada pa do danas ovi hoteli bilježe samo gubitke u poslovanju, dok je zaduženost firme narasla na 95 miliona eura. I pored toga Vlada je uspjela da produži rok zakupa na 42 godine.

Zbog loših finansijskih rezultata hotela Sveti Stefan reagovale su pojedine političke partije u Budvi. Budvanski odbor Građanskog pokreta URA pozvao je Vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića da formira predmet o poslovanju Petrosa Statisa u Crnoj Gori, putem saopštenja koje je potpisao član tog odbora, Blažo Rađenović. Od premijera Duška Markovića i ministra Pavla Radulovića zahtijevaju da raskinu ugovor o zakupu elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer.

,,Pozivamo VDT, prije nego što podnese ostavku, da jedne nedjelje preskoči sađenje luka i formira predmet ,,Petros Statis” i to na osnovu prikazanog gubitka koji iz godine u godinu iskazuje najbolji i najeksluzivniji crnogorski brend – poluostrvo i Hotel Sveti Stefan i Kraljičina plaža. Svjedoci smo isticanja raskošnih ulaganja na poluostrvu Sveti Stefan kao i brojnih najava budućih planova investicija, sada već očito sumnjivog investitora sa još sumnjivijim novcem, koji je namjeran da trajno devastira prostor, uništi prestižni crnogorski resurs i preotme ono što vjekovima pripada mještanima, a s godinama razvoja i njihovim turistima“, navodi se u saopštenju.

U pokretu URA smatraju „da čitav posao unosi sumnju u korupciju na najvišem nivou, kao i izbjegavanje plaćanja po osnovu PDV-a, poreza na dobit i drugih obaveza prema državi i lokalnoj samoupravi… Krajnje problematični finansijski iskazi sa milionskim gubicima svake godine  dodatno produbljuju našu sumnju da se radi o dobro osmišljenom planu i organizovanoj kriminalnoj grupi i o privrednom kriminalu“, naveo je Rađenović i dodao tabelu o gubicima po godinama od 2013.

U minusu je i budvanski hotel Avala kojom gazduje kompanija Beppler&Jacobson. U njihovom finansijskom izvještaju za 2018. godinu,  hoteli Avala u Budvi i Bianka u Kolašinu poslovali su  sa gubitkom od 6,2 miliona eura. I ova kompanija  ima veće rashode nego prihode od prodaje  hotelskih soba u strogom centru turističke metropole, koji su iznosili 11,8 miliona eura. Da li je u pitanju nesposobni menadžment kompanije ili je među vlasnicima hotela i rizorta u Crnoj Gori zavladala prava epidemija prijave gubitaka radi izbjegavanja plaćanja poreza.

Gubitak u poslovanju prijavio je i mladi biznismen Edin Kolarević. Njegova firma, hotelska grupa DP Hoteli Facility završila je poslovnu godinu sa gubitkom od 157.159 eura. Firma čiji je osnivač kotorska kompanija Serzman Incorporated Doo, u vlasništvu Kolarevića, raspolaže sa par zgrada i 10 zasebnih vila te sopstvenom vještačkom plažom u kotorskom naselju Dobrota. Palazzi Kotor Bay prihodovali su 1,6 miliona eura dok je rashod bio oko 1,8 miliona. U pitanju je turistički kompleks u cjelosti sagrađen brojnim kreditima među kojima i kredit državnog IRF fonda od 5 miliona eura sa rokom otplate do 2029 godine. Gradnju turističkog naselja usred stare hrastove šume, jedne od rijetkih očuvanih zelenih oaza uz more, u popularnom predgrađu Kotora, pratile su brojne kontroverze i protesti građana zbog izgradnje prve vještačke i prve privatne plaže u Dobroti.

Prema izvještajima Poreske uprave iza navedenih zvučnih imena, ekskluzive i luksuza stoje samo promašaji, minusi i gubici. Niko se ni ne osvrće na porazne rezultate poslovanja turističke elite, dok se na kraju sezone slavodobitno broje turisti i noćenja, kojih je, kažu, iz godine u godinu,  sve više.

 

MLADENH BOJANIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR E – NOVATIVA: Država bez poreza na dobit 

Mnoge kompanije, tzv. strateški investitori, vlasnici ili zakupci vrijedne imovine u Crnoj Gori, duži niz godina, po zvaničnim finansijskim iskazima posluju sa velikim gubicima. Jasno je da država Crna Gora, na osnovu tako iskazanih rezultata ne ubira nikakva sredstva po osnovu poreza na dobit, a  donosioci odluka u ime svih građana, bili su više nego velikodušni u subvencionisanju njihovih poslova.

Da li razloge treba tražiti u pogrešnoj procjeni investitora, lošim poslovnim odlukama ili još uvijek nezavršenom investicionom ciklusu – pitanja su koja traže analizu poslovanja svake od ovih kompanija. Neke od tih kompanija u svega nekoliko godina dogurale su do negativnog kapitala.

To  ne ide u prilog mantri koja je pratila privatizaciju i valorizaciju crnogorskih resursa, da mi ne prodajemo kompanije i resurse već kupujemo dobre vlasnike. Teško da se dobrim vlasnikom može nazvati neko kome je nakon višegodišenjg poslovanja imovina manja od obaveza –   ocjenjuje Mladen Bojanić, izvršni direktor E-novativa DOO.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

PEJOVIĆ OPET ŠALJE RADNIKE KUĆI: Ekologija i struja zatvaraju KAP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove nedjelje uprava KAP-a najavila je radnicima da se pripreme za postepeno gašenje ćelija i potpuni prestanak proizvodnje aluminijuma od 15. decembra zbog visokih cijena struje od 1. januara. Istovremeno, drama oko KAP-a, koja traje decenijama, mogla bi da dobije svoj epilog i zbog ekologije

 

„Šta si mi ovo poslao, se*em ti se u titulu? Je..ću ti majku, vidjećeš ti, pokazaću ti ja“, zaprijetio je vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica Veselin Pejović direktoru Agencije za zaštitu životne sredine Milanu Gazdiću. Razlog: Agencija je Pejoviću ispostavila rješenje o naplati eko naknade od 800.000 eura u roku od 15 dana, pod prijetnjom prinudne naplate.

Gazdić je prijavio prijetnje policiji. Pejović je uhapšen. Nakon saslušanja tužilaštvo je ocjenilo da u radnjama Pejovića nema elementa krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ovog puta je sve ostalo na prijetnjama za razliku od incidenta iz 2015. kada je na beogradskom aerodromu Pejović nasrnuo na Nebojšu Medojevića. Kasnije je ponovio da će pljuvati i šamarati Medojevića gdje god ga vidi, da bi se nakon reakcija javnosti pravdao da su njegove riječi izvučene iz konteksta. Napad nije.

Prije nego što je izgubio takt i počeo sa uvredama i psovkama, Pejović je zaprijetio Gazdiću da će ga prijaviti Specijalnom državnom tužiocu. Izgleda da ga je dodatno razjarilo to što je Gazdić odgovorio da to slobodno učini.

SDT inače ni nakon osam godina nije utvrdilo da li, i ko treba da odgovara zbog nepravilnosti u vezi 137 miliona eura državnih garancija datih KAP-u. Državna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti u reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. Potpise na sporne ugovore o državnim garancijama, bez procjene opravdanosti te pomoći i kontragarancija, stavili su u ime Vlade tadašnji ministri finansija i ekonomije Igor Lukšić i Branko Vujović, premijer u tom periodu bilo je Milo Đukanović, aktuelni predsjednik države. A KAP-om je upravljao ruski oligarh Oleg Deripaska.

I pored neažurnosti SDT-a, Pejović je Miliovju Katniću podnio krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapća, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra ekologije, prostornog planiranja i turizma Ratka Mitrovića i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića. Prijavu je podnesena zbog udruženog kriminalnog djelovanja i zloupotrebe funkcija koje obavljaju a sve na štetu Pejovićeve kompanije Uniprom, koja gazduje KAP-om.

Izu Uniproma tvrde da je jasno da su ekološki otpad, povodom kojeg je došlo do incidenta sa Agencijom, ostavili Rusi, tačnije CEAC, jer je Uniprom preuzeo KAP u stečaju tek 2015. godine. „U nemogućnosti da naknadu naplati od CEAC-a a ni od KAP AD u stečaju, nakon pet godina ona mijenja dispozitiv rješenja dana 22. 11. 2021. godine. U dispozitivu mijenja subjekta koji je obavezan na plaćanje naknade, tako što sada tu obavezu ustanovljava na privredno društvo Uniprom d.o.o. Nikšić za iznos od 348.000 eura, a zatim i rješenja za sljedeće godine, stvarajući obavezu za Uniprom u iznosu većem od 700.000 eura“, naveo je Pejović.
Iz Agencije tvrde da su u posljednja dva mjeseca uspjeli da od Pejovićeve kompanije naplate 137.000 eura zaostalih eko naknada i naknada zbog zagađenja životne sredine. Te takse i kazne nijesu plaćene od 2016. godine. Direktor Agencije Gazdić je 1. oktobra donio rješenje kojim su preinačena sva prethodna, koja KAP nije platio, a kojima je Pejoviću bilo naloženo da ih plaća sukcesivno, svakog mjeseca do kraja godine. Sva rješenja ispostavljena su Unipromu, koji je preuzeo organizaciju proizvodnje tokom stečajnog postupka prodaje imovine KAP-a. Uz obrazloženje da je upravo Uniprom korisnik postrojenja, pa samim tim i obveznik plaćanja eko naknade u skladu sa propisima.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ARAPI GASE DUVANSKI KOMBINAT: Glavni grad pohitao da proda svoje akcije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat

 

Duvanski kombinat se gasi. Tako su prije nekoliko dana saopštili predstavnici većinskog vlasnika Novog duvanskog kombinata, kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata –  Grand lnternational FZ-LLC. Menadžer kompanije Grand International FZ-LLC Ahmad Ibrahim Hamdan kaže da je kompanija sada u procesu prestanka obavljanja svoje djelatnosti.

Tako će, prema najavama,  prestati proizvodnja duvana, koja u Podgorici postoji od 1903. godine, kada je kralj Nikola osnovao fabriku Monopol duvana. Kasnije je to privredno društvo promijenilo mnogo oblika organizovanja i imena, a posljednje je Novi duvanski kombinat Podgorica (NDKP), pod kojim posluje i danas. Njega su osnovali Vlada Crne Gore i Glavni grad Podgorica, nakon što je u stečaj otišao stari Duvanski kombinat.  Njegova imovina prodata je građevinskom preduzeću Zetagradnja. Danas na mjestu, gdje je nekada bila fabrika, niče novi stambeni kvart.

Arapska kompanija preuzela je duvanski kombinat 2016.  Jedina se prijavila na tenderu za dokapitalizaciju NDKP-a. Ponudila je ulaganje od 20 miliona eura i zapošljavanje 75 radnika. Zaposlili  su šezdesetak radnika. Krajem maja 2018. godine počeli su sa probnom proizvodnjom, dok krajem septembra 2019. godine na dvije proizvodne linije počinju sa proizvodnjom cigareta. Kompanija Grand International FZ-LLC u julu ove godine kupila je i dio akcija u duvanskom kombunatu od Glavnog grada za nešto više do dva miliona eura. Vlada Crne Gore vlasnik je 1,16 odsto akcija. Međutim, firma je cijelo vrijeme poslovala sa gubitkom, a 2020. godinu završili su sa gubitkom od 3,4 miliona eura.

Interesantno, Glavni grad je  prodao svoje akcije u Duvanskom kombinatu dan nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da su inspektori počeli kontrolu tog preduzeća, po nalogu bivšeg rukovodioca Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića. Odluku o prodaji akcija su obrazložili lošim poslovanjem tog preduzeća u prošloj godini. Novac od prodaje će, kako je tada saopšteno, iskoristiti za razvojne projekte.

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat. Iz preduzeća su saopštili da su više puta bili predmet kontrole carinskih organa i Poreske uprave.

,,Nakon čega nijesu utvrđene bilo kakve nepravilnosti, niti date primjedbe. Takođe, bili smo i predmet kontrole međunarodne organizacije koja se bavi borbom protiv krijumčarenja cigareta – OLAF, koja je dala pozitivno mišljenje na naše poslovanje. Nažalost, Grand International FZ-LLC i mendžment Novog duvanskog kombinata nije naišao na razumijevanje i podršku od strane Vlade Crne Gore. Obraćajući se u više navrata zvaničnim dopisima i propratnom dokumentacijom, a u vezi sa našim budućim investicijama i zainteresovanošću za otkup vlasničkog udjela države u Novom duvanskom kombinatu, unapređenjem i razvojem proizvodnje duvana, rješavanjem pitanja otpada, kao i nekih pitanja vezano za funkcionisanje Slobodne zone u skladu sa međunarodnim standardima, nijesmo dobili nijednu povratnu informaciju, kao ni odgovor na bilo koje zvanično obraćanje”, navodi Hamdan u pismu premijeru Zdravku Krivokapiću.

U Vladi, prema informacijama Monitora, sumnjaju da se i u Novom duvanskom kombinatu odvijaju nelegalne aktivnosti povezane sa švercom cigareta. Ali još nema zvaničnih saopštenja šta su pokazale brojne kontrole poslovanja NDKP-a. Zbog toga su, na predlog Damjanovića, naložili pojačan nadzor ovog preduzeća. To je ranije javno rekao i Abazović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA IZ CRNOGORSKIH RIJEKA: Medijski rat vlasti s građevinskom mafijom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade su konačno obećali da će zaustaviti apokaliptične razmjere uništavanja rijeka od strane građevinskog lobija. Objavili su im rat. Za sada samo preko medija

 

Za deceniju i po Morača je usljed krađe šljunka i pijeska toliko uništena da će za oporavak ove rijeke biti potrebno 100 godina, govore stručne analize. Vijek, ukoliko država uspije da dobije objavljeni rat građevinskoj mafiji i spriječi dalju poharu riječnih korita.

O razmjerama ovog ekocida na kom su povlašćeni stekli milione konačno je progovorio i neko iz institucija pa je ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović  konstatovao da su rijeke uništavane na zvjerski način: ,,Ako se koriste neka dobra, ta dobra moraju pripadati svim građanima… A ne pod plaštom regulacije korita, a onda nema korita. Morača više ne liči na prirodnu rijeku, Cijevna, kao da je više nema”, kazao je Stijović. Tara, Lim, Grnčar, Gračanica, Ibar i druge napadnute rijeke mogle bi se slično opisati.

Nakon decenijskog nedjelovanja institucija i upornog ukazivanja na ovaj problem od strane medija, protekle nedjelje su uhapšeni vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još par osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević – Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. A kamioni Cijevne Comerc su i pored zabrane i hapšenja snimljeni kako nesmetano odnose šljunak. Uprkos najavama i ministrovom ponavljanju da od kraja 2020. godine nijedan kamion šljunka nije legalno izvađen.

Hapšenja su ipak uzbunila javnost pa je uništavanje rijeka, prije svega Morače, postala udarna vijest. Slike koje se plasiraju preko medija ne mogu vjerno da opišu apokaliptičke slike razvaljene rijeke u toku kod Botuna i KAP-a, predio slikan šljunom i bagerima. Nivo korita Morače je spušten za deset metara, a nivi vode u bunarima u blizini rijeke je opao za preko pet metara. Jedna od posljedica divljanja na Morači je i ugrožavanje vodosnadbijevanja primorja, jer je zbog iskopavanja šljunka iz Morače kapacitet vodoizvorišta Bolje sestre za deset godina smanjen za 80 odsto.

Pored uništene rijeke i ekosistema, Centar za zaštitu i proučavanje ptica je iznio računicu da je do sada samo iz Morače izvučeno 138 miliona eura. Ministar Stijović smatra da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz  crnogorskih rijeka Morače, Lima, Gračanice, Tare, Ibra, Cijevne i drugih, od 2010. do kraja 2020. izvađeno je 362.335 kubika šljunka, od čega je državi plaćeno samo 1,2 miliona eura.  Koncesionari su u prosjeku državi za kubik riječnog materijala plaćali oko tri eura, dok je na tržištu kubik prodavan za najmanje deset eura. I dok je građevinski lobi zarađivao milione uništavajući Moraču, za rubriku vjerovali ili ne je informacija iz 2016. da je Opština Podgorica na osnovu naknade za korišćenje šljunka imala prihod od 3,91 eura.

Eksploatacija ovog prirodnog resursa omogućena je privilegovanima tokom 90-ih, a zamah, uz potporu vlasti, dobila je nakon referenduma. Stanje je bilo katastrofalno, pa je čak i bivša Vlada 2017. uvela moratorijum na eksploataciju rječnih nanosa. Tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović je konstatovao „rijeke su uništene, krećemo sa rigoroznim kontrolama“, te upozorio da će onaj ko prkosi državi dobiti odgovor. Odgovor države je bio da se izabranima omogući dalje bogaćenje kroz formu takozvane regulacije vodotoka. Kako su ih regulisali vidimo danas.

Za regulaciju Morače prije tri godine bili su odabrani Cijevna Comerc, Beton Montenegro i Bemax. Oni su navodni višak materijala (šljunak) otkupljivali po cijeni od ispod tri eura. Tokom moratorijuma Vlada je kineskoj firmi China Road and Bridge Corporation (CRBC) izdala saglasnost da gotovo na samom izvorištu Tare vadi šljunak, pod izgovorom regulacije. Nedavno je Osnovni sud u Podgorici presudio da CRBC treba da plati 200.000 eura zbog uništavanja riba i drugog živog svijeta u rijeci Tari tokom izgradnje auto-puta Bar-Boljare. Iz kompanije su najavili žalbu.

Na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izvršna vlast se prenula pa je na sjednici 28. oktobra usvojila zaključke kojim se zadužuje Nacionalni koordinacioni savjet za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije da preduzme aktivnosti u cilju sprječavanja dalje devastacije prirodnih resursa Crne Gore.

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić ocijenio je da je devastacija u donjem toku Morače, kao i okolnog područja koja je urađena posljednjih decenija, i te kako bila poznata činjenica prethodnoj vlasti, koja nije preduzimala adekvatne mjere. Lakušić je upozorio da sve indicije govore da je jedan dio te vlasti bio u direktnoj sprezi sa građevinskom mafijom radi ostvarivanja enormnog profita od eksploatacije šljunka.

Nedavno je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović izjavio da je ,,Vlada  odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom. Raditi ovo godinama, na ovakav način, katastrofa je i mi smo odlučni da tome stanemo na kraj”.

Ministar Stijović je targetirao kompanije koje će biti pod lupom Bemax, Beton Montenegro, Milonjić i ortaci, Cijevna Comerc, Čelebić, Avio petrol, Fidija i Glavni grad Podgorica koji je poslovao preko firme Čelebić.
Poručio je i da će sva ta preduzeća morati da pokažu ulazne fakture za šljunak i izlazne za beton, kako bi inspektori utvrdili da li se podaci podudaraju. ,,Postoje i male kompanije koje su eksploatisale šljunak za potrebe većih kompanija. Te podatke smo proslijedili
policiji i ne možemo ih sada otkrivati”, rekao je on.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani izjavio je da ,,dostina tih firmi proizvodi beton, postoje izlazne fakture gdje su prodali na hiljade kubika betona, međutim ulazne fakture svjedoče da nije kupljeno ni deset odsto šljunka”.

U borbu sa mafijom se ulazi sa malim iskustvom i nikakvom praksom. Nakon što su uhapšeni zbog nelegalne eksploatacije šljunka  pušteni su da se brane sa slobode, zamjenik rukovodioca ODT Podgorica, državni tužilac Nikola Boričić, rekao je da je taj predmet u njihovoj, a ne nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva i da bi se oglasili nenadležnim da je bilo elemenata organizovanog kriminala. S druge strane ministar Stijović tvrdi da je riječ o organizovanom kriminalu: ,,Imate veliki broj kompanija koje nijesu povezane, ali su imale veze sa državnim institucijama, vlastima Glavnog grada. Svi ti ljudi su nalazili način da im se ćuti i da lako prolaze kroz to”. Kazao je i da su u igri ozbiljne kompanije koje se bave ovim poslom i da postoji strah državnih institutucija da se sukobe sa tim.

Na strah i opstrukciju upozorio je i premijer Zdravko Krivokapić. On je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli. ,,Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”, pita se Krivokapić.

I u NVO CZIP se pitaju da li se zaista sa par hiljada eura novčane ili par godina zatvorske kazne može nadoknaditi pričinjena šteta koja se mjeri vjekovima i milionima. ,,Još uvijek postoji bojazan da ni ovaj slučaj neće otići dalje od pompezne medijski ispraćene akcije privođenja, ali bez realne kaznene politike prema počiniocima”, izjavila je Ksenija  Medenica iz CZIP-a.

Privedenim osobama se na teret stavlja djelo protivpravnog zauzimanja državnog zemljišta za koje je članom 254 Krivičnog zakonika propisana novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Iz CZIP-a smatraju da se u konkretnom slučaju, osim navedenog, radi i o oštećenju životne sredine koje je propisano kao krivično djelo članom 307 za koje je propisana maksimalna zatvorska kazna do osam godina. ,,Konkretno, ključni problem je u tome što za moguće kazne za počinioce i pričinjena šteta nisu srazmjerne. Izgubili smo mnogo više od neke ‘novčane kazne ili nekoliko godina zatvora’. Bez adekvatne kaznene politike, možemo da očekujemo da će se nedjela prema prirodi nastaviti i da akcija nadležnih neće biti ozbiljno shvaćena”, ocjenila je  Medenica.

Da će se ,,mafija” zastrašiti novčanim kaznama ili prijetnjom zatvorom do godinu dana male su šanse. Toga su svjesni i pojedini u državnim institucijama. Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Lakušić izjavio je da je zabrinjavajuće ,,što pravosudni sistem u ovakvim situacijama nema adekvatne sankcije za počinioce ovih djela”.

I dok se institucije i dalje ne snalaze najbolje, mediji su jedini koji su na ovaj problem ukazivali godinama. Posljednjih mjeseci o nelegalnoj eksploataciju šljunka uporno je pisao novinar Vuk Vujisić i za to dobio brojne prijetnje. On za Monitor kaže da ,,institucije moraju nastaviti sa akcijama kako bi se procesuirali svi oni koji godinama kradu državno dobro i koji su doveli u pitanje vodosnadbijevanje primorja. Jasno je da se radi o pljački zajedničkih resursa, prirodnog dobra i ekocidu nevjerovatnih razmjera. Apsurdno je da neko može da krade naše zajedničko dobro, zarađujući na 100 hiljada eura, a pojedine firme i milione i da još zastrašuju građanske aktiviste i novinare koji pokušavaju da to prijave.  Devastirano je i možemo reći ukradeno preko 1.500.000 m2 državnog zemljišta, a da nemamo nijednu konfiskovanu mašinu, a ni počinioca u Spužu”.

Ove nedjelje su mještani Botuna, Mitrovića i Ljajkovića protestovali zbog zabrane vađenja šljunka iz Morače. Oni su poručili predstavnicima Vlade da nijesu građevinska mafija, već da od tog posla izdržavaju porodice. Traže da im se omogući nastavak vađenja šljunka ili će radikalizovati proteste.

,,Država mora pokazati snagu. U suprotnom šalje se poruka da svi možemo da krademo državna dobra i da ne odgovaramo, a pri tom da stičemo veliku imovinsku korist. Svako ko sabotira akcije, istragu i procesuiranje preduzeća i počinioca je saučesnik u ovom ekocidu i pljački i treba da odgovara. Država ima sve mehanizme da to učini”, kaže Vujisić.

Država ima mehanizme, ali ih za sada koristi samo za medijsku promociju.

Predrag NIKOLIĆ 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo