Povežite se sa nama

MONITORING

LOŠE POSLOVANJE STRATEŠKIH INVESTITORA NA PRIMORJU: Elitne lokacije proizvode gubitke

Objavljeno prije

na

Ministarstvo turizma uzdiže uspjehe  turističke privrede Crne Gore zahvaljujući prije svega elitnim ljetovalištima i još elitnijim gostima. Kako onda  razumjeti pojavu da vrhunske uspjehe ne prate odgovarajući prihodi. Iz kabineta protežiranih kompanija uglavnom stižu   negativni bilansi, gubici koji se mjere milionima eura godišnje.  Po visini ostvarenog minusa u  2018. godini prednjači kompanija koja upravlja kompleksom Porto Montenegro u Tivtu

 

Poreskoj upravi iz dana u dan pristižu izvještaji o neuspješnom poslovanju mnogih firmi registrovanih u Crnoj Gori, pa i onih od kojih se to najmanje očekivalo. Po broju miliona na strani koja označava minus u godišnjem bilansu stanja, prednjače kompanije koje posluju na najekskluzivnijim lokacijama Crnogorskog primorja, koje uz to uživaju brojne benefite i privilegije. U pitanju su strateški partneri Vlade, kojima su ustupljene elitne turističke lokacije poput Svetog Stefana, Miločera ili desetine hektara prostora bivšeg tivatskog Arsenala. Ni manje turističke firme koje gazduju hotelskim  kompleksima na atraktivnim lokacijama nemaju sreće u poslu te redovno,iz godine u godinu, prikazuju gubitke.

Kada se sa nivoa Ministarstva turizma uzdižu uspjesi turističke privrede Crne Gore zahvaljujući prije svega elitnim ljetovalištima i još elitnijim gostima, kako razumjeti pojavu da vrhunske uspjehe ne prate odgovarajući prihodi. Iz kabineta protežiranih kompanija uglavnom stižu  negativni bilansi, gubici koji se mjere milionima eura na godišnjem nivou. Po visini ostvarenog minusa u protekloj 2018. godini prednjači kompanija koja upravlja kompleksom Porto Montenegro u Tivtu.

Godišnji izvještaj menadžmenta preduzeća Adriatic MarinasD.o.o., za prošlu godinu prikazao je gubitak od 65.896 miliona eura, za oko 8 miliona više u odnosu na prethodnu 2017. godinu. Prihodi ove kompanije manji su od rashoda dok je stavka o osnovici za obračun poreza na dobit po pravilu – prazna.

Preduzeće Adriatic Marinas posluje na izgradnji projekta Porto Montenegro, koji raspolaže luksuznom marinom sa 461 vezom,  Regent hotelom sa 5 zvjezdica,stambenim naseljem koje rapidno raste i mnogo pratećih sadržaja. Porto Montenegro zapošljava 216 radnika, od kojih su 179 državljani Crne Gore. U maju 2016. društvo PM Holdings LLC kupilo je 100% udjela u preduzeću Montport Capital SE i postalo jedini vlasnik Porto Montenegra, iza kojeg stoji kompanija Investments Corporation of Dubai iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Međutim, dolaskom Arapa u poslovanju firme nije se mnogo toga promijenilo, gubici se i dalje gomilaju naimovini, procijenjenoj na 109.997 miliona eura.

Mnogi posjetioci tivatske marine i njenih uređenih prostora, luksuznog hotela, restorana i trgovina, sa dugim šetalištem kroz marinu u kojoj se ljuljuškaju skupocjene jahte, teško mogu povjerovati da se u tom turističkom raju gube milioni.

Još teže je razumjeti  kako elitno crnogorsko ljetovalište, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, smješteno u najljepšem dijelu obale na Jadranu, ne donosi nikakav profit. Tako bar kažu finansijski izvještaji kompanije Adriatic Properties D.O.O. iz Budve, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis. U protekloj turističkoj sezoniStatisova firma poslovala je sa gubitkom od 5,7 miliona eura. Ukupni prihodi kompanije koja u hotelima Sveti Stefan i Miločer raspolaže sa 58 soba, iznosili su 13 miliona eura, ali su rashodi bili mnogo veći, navodi menadžment kompanije. Gubitak je nešto manji u odnosu na sezonu 2017.  i iznosio je 6,3 miliona.

Podaci o poslovanju kompanije koja upravlja biserom crnogorske turističke ponude kažu kako je prosječna popunjenost soba bila čak viša od 66 odsto.Ostvareno je 7.213 noćenja, sa prosječnom cijenom sobe od 1.108 eura na dan. Na Svecu radi ukupno 118 zaposlenih, uključujući i radnike na određeno vrijeme. Pored toga, kompanija Adriatic gazduje  nizom najatraktivnijih plaža na Crnogorskom porimorju na potezu od naselja Pržno do Svetog Stefana u dužini od jednog kilometra najfinijeg prirodnog pijeska i šljunka. Sav taj prirodni i izgrađeni raskoš i sjaj, ipak ne obezbjeđuje uspješno poslovanje, kakvo je najavljivano prilikom izdavanja ovog turističkog rezorta pod višegodišnji zakup.

Kao što je poznato, u januaru 2007. godine Vlada je realizovala „posao stoljeća“ kada je nepoznatoj kompaniji Aidwey Investment Ltd, registrovanoj na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, izdala hotele Sveti Stefan i Miločer u zakup na 30 godina. Istovremeno je potpisan i ugovor o menadžmentu sa poznatom hotelskom kompanijom Aman Resort. Od tada pa do danas ovi hoteli bilježe samo gubitke u poslovanju, dok je zaduženost firme narasla na 95 miliona eura. I pored toga Vlada je uspjela da produži rok zakupa na 42 godine.

Zbog loših finansijskih rezultata hotela Sveti Stefan reagovale su pojedine političke partije u Budvi. Budvanski odbor Građanskog pokreta URA pozvao je Vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića da formira predmet o poslovanju Petrosa Statisa u Crnoj Gori, putem saopštenja koje je potpisao član tog odbora, Blažo Rađenović. Od premijera Duška Markovića i ministra Pavla Radulovića zahtijevaju da raskinu ugovor o zakupu elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer.

,,Pozivamo VDT, prije nego što podnese ostavku, da jedne nedjelje preskoči sađenje luka i formira predmet ,,Petros Statis” i to na osnovu prikazanog gubitka koji iz godine u godinu iskazuje najbolji i najeksluzivniji crnogorski brend – poluostrvo i Hotel Sveti Stefan i Kraljičina plaža. Svjedoci smo isticanja raskošnih ulaganja na poluostrvu Sveti Stefan kao i brojnih najava budućih planova investicija, sada već očito sumnjivog investitora sa još sumnjivijim novcem, koji je namjeran da trajno devastira prostor, uništi prestižni crnogorski resurs i preotme ono što vjekovima pripada mještanima, a s godinama razvoja i njihovim turistima“, navodi se u saopštenju.

U pokretu URA smatraju „da čitav posao unosi sumnju u korupciju na najvišem nivou, kao i izbjegavanje plaćanja po osnovu PDV-a, poreza na dobit i drugih obaveza prema državi i lokalnoj samoupravi… Krajnje problematični finansijski iskazi sa milionskim gubicima svake godine  dodatno produbljuju našu sumnju da se radi o dobro osmišljenom planu i organizovanoj kriminalnoj grupi i o privrednom kriminalu“, naveo je Rađenović i dodao tabelu o gubicima po godinama od 2013.

U minusu je i budvanski hotel Avala kojom gazduje kompanija Beppler&Jacobson. U njihovom finansijskom izvještaju za 2018. godinu,  hoteli Avala u Budvi i Bianka u Kolašinu poslovali su  sa gubitkom od 6,2 miliona eura. I ova kompanija  ima veće rashode nego prihode od prodaje  hotelskih soba u strogom centru turističke metropole, koji su iznosili 11,8 miliona eura. Da li je u pitanju nesposobni menadžment kompanije ili je među vlasnicima hotela i rizorta u Crnoj Gori zavladala prava epidemija prijave gubitaka radi izbjegavanja plaćanja poreza.

Gubitak u poslovanju prijavio je i mladi biznismen Edin Kolarević. Njegova firma, hotelska grupa DP Hoteli Facility završila je poslovnu godinu sa gubitkom od 157.159 eura. Firma čiji je osnivač kotorska kompanija Serzman Incorporated Doo, u vlasništvu Kolarevića, raspolaže sa par zgrada i 10 zasebnih vila te sopstvenom vještačkom plažom u kotorskom naselju Dobrota. Palazzi Kotor Bay prihodovali su 1,6 miliona eura dok je rashod bio oko 1,8 miliona. U pitanju je turistički kompleks u cjelosti sagrađen brojnim kreditima među kojima i kredit državnog IRF fonda od 5 miliona eura sa rokom otplate do 2029 godine. Gradnju turističkog naselja usred stare hrastove šume, jedne od rijetkih očuvanih zelenih oaza uz more, u popularnom predgrađu Kotora, pratile su brojne kontroverze i protesti građana zbog izgradnje prve vještačke i prve privatne plaže u Dobroti.

Prema izvještajima Poreske uprave iza navedenih zvučnih imena, ekskluzive i luksuza stoje samo promašaji, minusi i gubici. Niko se ni ne osvrće na porazne rezultate poslovanja turističke elite, dok se na kraju sezone slavodobitno broje turisti i noćenja, kojih je, kažu, iz godine u godinu,  sve više.

 

MLADENH BOJANIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR E – NOVATIVA: Država bez poreza na dobit 

Mnoge kompanije, tzv. strateški investitori, vlasnici ili zakupci vrijedne imovine u Crnoj Gori, duži niz godina, po zvaničnim finansijskim iskazima posluju sa velikim gubicima. Jasno je da država Crna Gora, na osnovu tako iskazanih rezultata ne ubira nikakva sredstva po osnovu poreza na dobit, a  donosioci odluka u ime svih građana, bili su više nego velikodušni u subvencionisanju njihovih poslova.

Da li razloge treba tražiti u pogrešnoj procjeni investitora, lošim poslovnim odlukama ili još uvijek nezavršenom investicionom ciklusu – pitanja su koja traže analizu poslovanja svake od ovih kompanija. Neke od tih kompanija u svega nekoliko godina dogurale su do negativnog kapitala.

To  ne ide u prilog mantri koja je pratila privatizaciju i valorizaciju crnogorskih resursa, da mi ne prodajemo kompanije i resurse već kupujemo dobre vlasnike. Teško da se dobrim vlasnikom može nazvati neko kome je nakon višegodišenjg poslovanja imovina manja od obaveza –   ocjenjuje Mladen Bojanić, izvršni direktor E-novativa DOO.

Branka PLAMENAC

Komentari

MONITORING

KAD GRAĐANI PLAĆAJU PROPUSTE PRAVOSUĐA: Presipanje iz šupljeg u puno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Račun koji će građani morati platiti porodici Safeta Kalića samo raste. Prema nekim procjenama mogao bi dostići čak  miliona eura. Istovremeno, niko u državi ne snosi odgovornost zbog toga, niti u Upravi za nekretnine, ali ni u pravosuđu, koje je najodgovornijezacijelislučaj

 

Najnovija vijest: prema procjenama sudskih vještaka Rožajcu Safetu Kaliću samo za stan u podgoričkom naselju Gorica C treba dodijeliti odštetu u iznosu od 128 hiljada eura.  Šteta na tom Kalićevom stanu nastala je navodno amortizacijom tokom pet godina procesa protiv  njega, njegovog brata Mersudina i supruge Amine za pranje novca, tokom kojih je tim stanom, kao i drugom vrijednom imovinom koja je Kalićima oduzeta nakon hapšenja 2011, gazdovala Uprava za nekrentine.

Ukoliko se sud složi sa tom procjenom, biće to samo kap u odnosu na višemilionski račun koji je već  isporučen crnogorskim građanima zbog propusta pravosuđa i državnih organa u ovom slučaju. Proces se 2016.  završio oslobađajućim presudama, nakon čega su Kalići pokrenuli osam tužbi protiv države zbog neosnovanog pritvaranja, štete nastale na imovini koja im je oduzeta nakon hapšenja, i gubitka dobiti kada su u pitanju njihove kompanije.

Za sada im je po tom osnovu dosuđeno preko tri miliona eura, na osnovu većinom nepravosnažnih presuda. Ta bi se cifra, kako je nedavno pisao  Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG) mogla, međutim, popeti i na deset miliona eura. Branilac Safeta Kalića, advokat Borivoje Borović, je odmah kada su Kalići oslobođeni optužbi najavio medijima da će u ime porodice Kalić protiv države podnijeti “makar tri tužbe uz odštetni zahtjev od najmanje 12 miliona eura”.

Neki od stručnjaka smatraju da je propust države u slučaju Kalić višestruk. Odgovornost nije, po njima samo na pravosuđu koje je nije dokazalo  odgovornost Kalića za pranje 7.773.127,06 eura, već je prema nekim ocjenama sporna i sama procjena njihove imovine.

„Državni organi su pokazali nedopustive propuste u ovom slučaju od pokretanja postupka, pa sve do njegovog okončanja. Najveća je  odgovornost državnog tužilaštva koje nije uspjelo da dokaže krivicu osobama  koje su osuđene u drugim državama i koje se godinama satraju kao glavni akteri organizovanog kriminala na ovim prostorima”, kaže za Monitor advokat Veselin Radulović

Osim odgovornosti pravosuđa, pred sudovima se, nakon pokretanja tužbi od strane porodice Kalić, otvorilo i pitanje odgovornosti Uprave  za nekretnine, kako  zbog načina na koji je gazdovala imovinom Kalića,  tako i zbog načina na koji je ta imovina uopšte procijenjena.

Uprava je koristeći Kalićevu imovinu tokom pet godina procesa zaradila svega 16 hiljada eura, dok Kalići zbog amortizacije i štete nad svojim nepokretnostima, što stambenim što poslovnim prostorima i kompanijama, dobijaju stotine i stotine hiljada eura.

Država je u ljeto 2011. privremeno oduzela imovinu Kalićima, čija je vrijednost tada procijenjena na više od 28.667.161 eura.

Procjenu je na zahtjev Uprave za nekretnine radila podgorička kompanija Geotech.   Upravo takva, visoka procjena vrijednosti imovin Kalića, prema nalazima CIN-CG, glavni je adut Kalićima u dobijanju milionske sume. Polazeći od nje, vještaci u velikom broju sudskih postupaka utvrđuju odštetu, kao posljedicu petogodišnjeg državnog upravljanja njihovom imovinom. Istovemeno, ta imovina navodno vrijedi mnogo manje.

Tako je recimo prema procjeni “Geotecha”,  Kalićevo zemljište u centru Rožaja, u septembru 2011. godine, vrijedjelo je 500 eura po kvadratu. Tri mjesecaranije, u junu 2011. godine, rožajska opština je donijela Odluku o građevinskom zemljištu, prema kojoj isto zemljište ivrijedi 120 eura.

Uprava za imovinu je, kako je pisao CIN-CG, prilično traljavo uradila i posao privremenog oduzimanja imovine, pa za pojedine objekte nedostaju zapisnici o primopredaji, nema preciznih podataka o inventaru i slično.

“Očigledno je da vrijednost imovine koja je oduzeta nije procijenjena na valjan način, kao što je i nesporno da država nije adekvatno upravljala oduzetom imovinom”, kaže Radulović.

Zasada, niko u državi ne snosi odgovornost za papreni račun koji će platiti građani.  Ni u Upravi za nekretnine, ali ni u pravosuđu, koje je najodgovornije za cijeli slučaj.

“Nedostatak bilo kakve odgovornosti za ovako nestručno i neprofesionalno ponašanje tužilaštva ujedno pokazuje i nedostatak elementarne volje za borbu protiv organizovanog kriminala. Podsjetiću da je VDT Ivica Stanković neposredno po imenovanu na funkciju najavio utvrđivanje odgvornosti tužilaca za očigledne propuste kakvi su propusti u ovom i u slučaju Šarića. Međutim, mandat Stankovića je skoro prošao, ali nema ni nagovještaja da bi bilo koji tužilac mogao biti pozvan bar na disciplinsku odgovornost”, podsjeća Radulović.

Specijalno tužilaštvo nije uspjelo dokazati optužnicu, koju potpisuje tadašnja specijalna tužiteljka Đurđina Nina Ivanović, a prema kojoj su Kalići od 2006. do 2011. nizom finansijskih transakcija legalizovali „veliku količinu novca sumnjivog porijekla za koju su znali da potiče od prodaje droge”. Novac je, prema tvrdnjama  tužilaštva, svojim narko-poslovima obezbijedio Mersudin Kalić koji je u Njemačkoj, 1996. godine, zbog trgovine narkoticima pravosnažno osuđen na 11 godina zatvora.

I samSafetKalić je u Njemačkoj osuđen na četiri godine zatvora zbog saučesništva u proizvodnji i stavljanju u promet narkotika. Kalić je u tamošnjem pritvoru proveo preko tri godine, nakon čega mu je odobren uslovni otpust. Po isteku kazne u Njemačkoj, vratio se u Crnu Goru. Gdje je uzorni građanin, koji čeka isplatu naših miliona.

Nezvanično, Kalićeva imperija građena je, kako je Monitor već pisao,  novcem sticanim trgovinom narkoticima – prije svega heroinom koji je iz Avganistana, preko Turske, distribuiran po Balkanu i Evropi. Prema podacima koje je MUP Srbije saopštio 2003, tokom operacije Sablja, Kalić je bio jedan od glavnih narkobosova u regionu. Njegova kriminalna organizacija je, prema tim podacima, samo Zemuncima isporučivao 100 kilograma heroina – mjesečno.

“Naši državni organi za koje kažemo da su nezavisni su ujedno i nesposobni. Nesposobnost je da nekome ne dokažete krivicu i dovedete građane u opasnost da plaćaju milione a da ih u ta dva slučaja u drugim državama osuđuju. Samo su u Crnoj Gori oslobađajuće“, kazao je nedavno poslanik SDP Raško Konjević u parlamentu, kada se u prisustvu ministra pravde Zorana Pažina, raspravljalo o ovom slučaju.

Iako je epilog i slučaja Šarić isti, Duško Šarić i Jovica Lončar su od države dobili odštetu zbog neosnovanog pritvaranja, za sada ne tražeći odštetu zbog imovine. Dodijeljeno im je po 103 hiljade eura.

Država je i Šariće i Kaliće častila još nešto na naš račun.

“Sva lica koja se u ovakvim postupcima oslobode krivice nikada više ne mogu biti gonjena i osuđena za ista krivična djela”, kaže advokat Radulović. Zato radom državnog tužilaštva u Crnoj Gori danas najviše mogu biti zadovoljni Kalići, Šarići i njihovi poslovni partneri iz vlasti.

 

Kalići su državu tužili i zbog štete na automobilu hamer, koji je Uprava za nekretnine dala na korišćenje Specijalnoj antiterorističkoj jedinici.

Taman kada se slučajpribližiokraju, sutkinjaDijanaRovčaninodlučila je nedavnoda opetotvoriraspravu u tom sporu, iako je krajem prošlog mjeseca završila suđenje i očekivalo se da uskoro donese i presudu.

Iz podgoričkog Osnovnog suda je “Vijestima” rečeno da je sutkinja 20.

MersudinKalić je tužiodržavuiUpravuzaimovinutražećiodštetuzbog “hamera” koji mu je, kakotvrdi u tužbi, vraćen uništen nakon što su on, njegov brat Safet i snaha Amina pravosnažno oslobođeni optužbi za pranje novca.

Vještak je ranijeprocijenio da je Kalićizgubiopreko 20.000 eura, zavrijemedok je državagazdovalanjegovim “hamerom”.

SAJ je ovovozilo, izmeđuostalog, koristioi u “lovunagrađane” nakonrazbijanjaprotesta u oktobru 2015. godine.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRITISCI NA AKTIVISTE POKRETA ODUPRI SE: Ni mirnijih protesta, ni više prijava

Objavljeno prije

na

Objavio:

O prekršajnim prijavama kao vidu pritiska nad aktivistima pokreta Odupri se za Monitor govore Omer Šarkić, Mirsad Kurgaš, Dragan Sošić i Demir Hodžić

 

Protesti koje organizuje pokret Odupri se primjer su nenasilnog otpora. Policija kao da nije bila spremna na proteste u kojima nemaju povoda da tuku i privode građane, opozicione aktiviste, novinare, a i pravosuđe se našlo u čudu što nema prekršajnih i ostalih prijava. No, vlast se brzo dosjetila.

Zbog Karavana, obilaska gradova po Crnoj Gori, koju je tokom aprila organizovao pokret Odupri se, službenici centra bezbjednosti Budva, Herceg Novi, Bijelo Polje i Pljevlja i odjeljenja bezbjednosti Žabljak, Kotor, Tivat, Mojkovac, Kolašin i Šavnik, podnijeli su 11 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv sedam lica.  Zbog blokade prostorija CEDIS-a (Crnogorski elektrodistributivni sistem) u Podgorici policija je podnijela prekršajne prijave protiv osam osoba. Aktivisti su,  tvrde u policiji, blokirali zaposlene i  građane i ometali radnike obezbjeđenja u obavljanju posla.

,,Kada smo bili u Briselu na jednom od sastanaka rekao sam da protesti u Crnoj Gori mogu da posluže za primjer po tome kako su mirni i bez poruka mržnje. Za četiri mjeseca i preko 10 protesta nije bilo slomljenog cvijeta, a kamoli li stakla, ljudi su izlazili ispred radnji da nas pozdrave. A nama pljušte prijave”, kaže za Monitor član pokreta Odupri se Omer Šarkić.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA 21. JUNA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA PENZIJA ZA RANKA KRIVOKAPIĆA: I služio i zaslužio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kaže se da pravi šampioni odlaze u trenutku kad su najbolji. Krivokapić je trenutno bolji nego ikad,  ali ne odlazi kao šampion. Njegove zasluge nijesu uspjele da nadiđu njegovo služenje. Šteta

 

Blizu je i ta istorija: na Kongresu Socijaldemokratske partije 29. juna Ranko Krivokapić, predsjednik te stranke otići će u političku penziju. Postaće, kako je najavljeno, počasni predsjednik. Predsjednik SDP-a bio je 18 godina – od 2001. Jedni će ga pamtiti po zaslugama za crnogorsku nezavisnost, drugi po služenju režimu Mila Đukanovića.

Najavljujući da se neće ponovo kandidovati za mjesto predsjednika Krivokapić je krajem aprila kazao da odustajanjem od kandidature želi da otvori prostor za novu generaciju lidera SDP-a. U međuvremenu je obnarodovano da će jedina kandidatkinja za predsjednicu biti Draginja Vuksanović Stanković. Neko vrijeme se spekulisalo da bi se u toj ulozi mogao pojaviti i Raško Konjević, ali prema Monitorovim izvorima iz SDP-a, on za tu funkciju nije zainteresovan. Iako bi, kako kažu, u partiji imao veću podršku od već proglašene kandidatkinje

Za političku biografiju Ranka Krivokapića, ali i mnogih drugih funkcionera Socijaldemokratke partije, važno je osnivanje te stranke. Partije od kojih je konstituisana SDP CG bile su na prvim višestranačkim izborima u Crnoj Gori i SFRJ, decembra 1990. godine, okosnica antiratnog i reformskog pokreta pod nazivom “Savez reformskih snaga Jugoslavije za Crnu Goru”.

SDP je nastala tako što su se 1993. godine ujedinile Socijaldemokratska partija reformista i Socijalistička partija. Obje su nastale ujedinjavanjem više malih partija nastalih na početku višepartizma. Pažljiviji posmatrači u narednim decenijama mogli su da uoče ko je u SDP-u stigao iz Socijalističke partije, a ko iz SDPR-a. Socijalisti su uvijek bili “svileni”: Ljubiša Stanković, Srđan Darmanović, Ivan Brajović, Ranko Krivokapić, Radoš Šućur… Sve sama imena ljudi koji su, u različitim trenucima, na ovaj ili onaj način, “vukli” ka Demokratskoj partiji socijalista.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 21. JUNA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo