Povežite se sa nama

MONITORING

LOŠE POSLOVANJE STRATEŠKIH INVESTITORA NA PRIMORJU: Elitne lokacije proizvode gubitke

Objavljeno prije

na

Ministarstvo turizma uzdiže uspjehe  turističke privrede Crne Gore zahvaljujući prije svega elitnim ljetovalištima i još elitnijim gostima. Kako onda  razumjeti pojavu da vrhunske uspjehe ne prate odgovarajući prihodi. Iz kabineta protežiranih kompanija uglavnom stižu   negativni bilansi, gubici koji se mjere milionima eura godišnje.  Po visini ostvarenog minusa u  2018. godini prednjači kompanija koja upravlja kompleksom Porto Montenegro u Tivtu

 

Poreskoj upravi iz dana u dan pristižu izvještaji o neuspješnom poslovanju mnogih firmi registrovanih u Crnoj Gori, pa i onih od kojih se to najmanje očekivalo. Po broju miliona na strani koja označava minus u godišnjem bilansu stanja, prednjače kompanije koje posluju na najekskluzivnijim lokacijama Crnogorskog primorja, koje uz to uživaju brojne benefite i privilegije. U pitanju su strateški partneri Vlade, kojima su ustupljene elitne turističke lokacije poput Svetog Stefana, Miločera ili desetine hektara prostora bivšeg tivatskog Arsenala. Ni manje turističke firme koje gazduju hotelskim  kompleksima na atraktivnim lokacijama nemaju sreće u poslu te redovno,iz godine u godinu, prikazuju gubitke.

Kada se sa nivoa Ministarstva turizma uzdižu uspjesi turističke privrede Crne Gore zahvaljujući prije svega elitnim ljetovalištima i još elitnijim gostima, kako razumjeti pojavu da vrhunske uspjehe ne prate odgovarajući prihodi. Iz kabineta protežiranih kompanija uglavnom stižu  negativni bilansi, gubici koji se mjere milionima eura na godišnjem nivou. Po visini ostvarenog minusa u protekloj 2018. godini prednjači kompanija koja upravlja kompleksom Porto Montenegro u Tivtu.

Godišnji izvještaj menadžmenta preduzeća Adriatic MarinasD.o.o., za prošlu godinu prikazao je gubitak od 65.896 miliona eura, za oko 8 miliona više u odnosu na prethodnu 2017. godinu. Prihodi ove kompanije manji su od rashoda dok je stavka o osnovici za obračun poreza na dobit po pravilu – prazna.

Preduzeće Adriatic Marinas posluje na izgradnji projekta Porto Montenegro, koji raspolaže luksuznom marinom sa 461 vezom,  Regent hotelom sa 5 zvjezdica,stambenim naseljem koje rapidno raste i mnogo pratećih sadržaja. Porto Montenegro zapošljava 216 radnika, od kojih su 179 državljani Crne Gore. U maju 2016. društvo PM Holdings LLC kupilo je 100% udjela u preduzeću Montport Capital SE i postalo jedini vlasnik Porto Montenegra, iza kojeg stoji kompanija Investments Corporation of Dubai iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Međutim, dolaskom Arapa u poslovanju firme nije se mnogo toga promijenilo, gubici se i dalje gomilaju naimovini, procijenjenoj na 109.997 miliona eura.

Mnogi posjetioci tivatske marine i njenih uređenih prostora, luksuznog hotela, restorana i trgovina, sa dugim šetalištem kroz marinu u kojoj se ljuljuškaju skupocjene jahte, teško mogu povjerovati da se u tom turističkom raju gube milioni.

Još teže je razumjeti  kako elitno crnogorsko ljetovalište, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, smješteno u najljepšem dijelu obale na Jadranu, ne donosi nikakav profit. Tako bar kažu finansijski izvještaji kompanije Adriatic Properties D.O.O. iz Budve, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis. U protekloj turističkoj sezoniStatisova firma poslovala je sa gubitkom od 5,7 miliona eura. Ukupni prihodi kompanije koja u hotelima Sveti Stefan i Miločer raspolaže sa 58 soba, iznosili su 13 miliona eura, ali su rashodi bili mnogo veći, navodi menadžment kompanije. Gubitak je nešto manji u odnosu na sezonu 2017.  i iznosio je 6,3 miliona.

Podaci o poslovanju kompanije koja upravlja biserom crnogorske turističke ponude kažu kako je prosječna popunjenost soba bila čak viša od 66 odsto.Ostvareno je 7.213 noćenja, sa prosječnom cijenom sobe od 1.108 eura na dan. Na Svecu radi ukupno 118 zaposlenih, uključujući i radnike na određeno vrijeme. Pored toga, kompanija Adriatic gazduje  nizom najatraktivnijih plaža na Crnogorskom porimorju na potezu od naselja Pržno do Svetog Stefana u dužini od jednog kilometra najfinijeg prirodnog pijeska i šljunka. Sav taj prirodni i izgrađeni raskoš i sjaj, ipak ne obezbjeđuje uspješno poslovanje, kakvo je najavljivano prilikom izdavanja ovog turističkog rezorta pod višegodišnji zakup.

Kao što je poznato, u januaru 2007. godine Vlada je realizovala „posao stoljeća“ kada je nepoznatoj kompaniji Aidwey Investment Ltd, registrovanoj na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, izdala hotele Sveti Stefan i Miločer u zakup na 30 godina. Istovremeno je potpisan i ugovor o menadžmentu sa poznatom hotelskom kompanijom Aman Resort. Od tada pa do danas ovi hoteli bilježe samo gubitke u poslovanju, dok je zaduženost firme narasla na 95 miliona eura. I pored toga Vlada je uspjela da produži rok zakupa na 42 godine.

Zbog loših finansijskih rezultata hotela Sveti Stefan reagovale su pojedine političke partije u Budvi. Budvanski odbor Građanskog pokreta URA pozvao je Vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića da formira predmet o poslovanju Petrosa Statisa u Crnoj Gori, putem saopštenja koje je potpisao član tog odbora, Blažo Rađenović. Od premijera Duška Markovića i ministra Pavla Radulovića zahtijevaju da raskinu ugovor o zakupu elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer.

,,Pozivamo VDT, prije nego što podnese ostavku, da jedne nedjelje preskoči sađenje luka i formira predmet ,,Petros Statis” i to na osnovu prikazanog gubitka koji iz godine u godinu iskazuje najbolji i najeksluzivniji crnogorski brend – poluostrvo i Hotel Sveti Stefan i Kraljičina plaža. Svjedoci smo isticanja raskošnih ulaganja na poluostrvu Sveti Stefan kao i brojnih najava budućih planova investicija, sada već očito sumnjivog investitora sa još sumnjivijim novcem, koji je namjeran da trajno devastira prostor, uništi prestižni crnogorski resurs i preotme ono što vjekovima pripada mještanima, a s godinama razvoja i njihovim turistima“, navodi se u saopštenju.

U pokretu URA smatraju „da čitav posao unosi sumnju u korupciju na najvišem nivou, kao i izbjegavanje plaćanja po osnovu PDV-a, poreza na dobit i drugih obaveza prema državi i lokalnoj samoupravi… Krajnje problematični finansijski iskazi sa milionskim gubicima svake godine  dodatno produbljuju našu sumnju da se radi o dobro osmišljenom planu i organizovanoj kriminalnoj grupi i o privrednom kriminalu“, naveo je Rađenović i dodao tabelu o gubicima po godinama od 2013.

U minusu je i budvanski hotel Avala kojom gazduje kompanija Beppler&Jacobson. U njihovom finansijskom izvještaju za 2018. godinu,  hoteli Avala u Budvi i Bianka u Kolašinu poslovali su  sa gubitkom od 6,2 miliona eura. I ova kompanija  ima veće rashode nego prihode od prodaje  hotelskih soba u strogom centru turističke metropole, koji su iznosili 11,8 miliona eura. Da li je u pitanju nesposobni menadžment kompanije ili je među vlasnicima hotela i rizorta u Crnoj Gori zavladala prava epidemija prijave gubitaka radi izbjegavanja plaćanja poreza.

Gubitak u poslovanju prijavio je i mladi biznismen Edin Kolarević. Njegova firma, hotelska grupa DP Hoteli Facility završila je poslovnu godinu sa gubitkom od 157.159 eura. Firma čiji je osnivač kotorska kompanija Serzman Incorporated Doo, u vlasništvu Kolarevića, raspolaže sa par zgrada i 10 zasebnih vila te sopstvenom vještačkom plažom u kotorskom naselju Dobrota. Palazzi Kotor Bay prihodovali su 1,6 miliona eura dok je rashod bio oko 1,8 miliona. U pitanju je turistički kompleks u cjelosti sagrađen brojnim kreditima među kojima i kredit državnog IRF fonda od 5 miliona eura sa rokom otplate do 2029 godine. Gradnju turističkog naselja usred stare hrastove šume, jedne od rijetkih očuvanih zelenih oaza uz more, u popularnom predgrađu Kotora, pratile su brojne kontroverze i protesti građana zbog izgradnje prve vještačke i prve privatne plaže u Dobroti.

Prema izvještajima Poreske uprave iza navedenih zvučnih imena, ekskluzive i luksuza stoje samo promašaji, minusi i gubici. Niko se ni ne osvrće na porazne rezultate poslovanja turističke elite, dok se na kraju sezone slavodobitno broje turisti i noćenja, kojih je, kažu, iz godine u godinu,  sve više.

 

MLADENH BOJANIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR E – NOVATIVA: Država bez poreza na dobit 

Mnoge kompanije, tzv. strateški investitori, vlasnici ili zakupci vrijedne imovine u Crnoj Gori, duži niz godina, po zvaničnim finansijskim iskazima posluju sa velikim gubicima. Jasno je da država Crna Gora, na osnovu tako iskazanih rezultata ne ubira nikakva sredstva po osnovu poreza na dobit, a  donosioci odluka u ime svih građana, bili su više nego velikodušni u subvencionisanju njihovih poslova.

Da li razloge treba tražiti u pogrešnoj procjeni investitora, lošim poslovnim odlukama ili još uvijek nezavršenom investicionom ciklusu – pitanja su koja traže analizu poslovanja svake od ovih kompanija. Neke od tih kompanija u svega nekoliko godina dogurale su do negativnog kapitala.

To  ne ide u prilog mantri koja je pratila privatizaciju i valorizaciju crnogorskih resursa, da mi ne prodajemo kompanije i resurse već kupujemo dobre vlasnike. Teško da se dobrim vlasnikom može nazvati neko kome je nakon višegodišenjg poslovanja imovina manja od obaveza –   ocjenjuje Mladen Bojanić, izvršni direktor E-novativa DOO.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo