Povežite se sa nama

MONITORING

ZVANIČNICI MASOVNO PODIŽU VELIKE KREDITE: Dužnik do dužnika

Objavljeno prije

na

Koje se sve mogućnosti otvaraju kada primate platu od 1.500 eura pa naviše. Mnogo lakše se dolazi do stana, vikendice, automobila, možete sebi da priuštite da za merak kupite knjige, umjetničke slike, oružje, ko što voli. Sve na kredit i na rate

 

Ona uobičajena izreka da živimo na kredit, od danas do sjutra, važi za većinu stanovništva. Dok mnogi na rate preživljavaju, funkcioneri preko kredita kupuju za ovdašnje prilike luksuz – stanove, vikendice, automobile, oružje… Tako  govore imovinski kartoni prijavljeni Agenciji za sprečavanje korupcije.

Pokazni primjer kako to ide kada uđete u DPS kolo i koje se mogućnosti otvore kada primate prosječnu poslaničku platu od 1.500 eura su mladi i agilni poslanici. Andrija Nikolić je novinarsku zamjenio političkom karijerom i nakon izbora 2016. postao poslanik. Stambeni kredit od 34.000 eura podigao je u aprilu 2016, a sredinom prošle godine još jedan od 50.000, rata 395 eura. Kupio je stan od 64 kvadrata. Njegov stranački kolega Dragutin Papović, nakon što je postao poslanik, 2017. uzima kredit od 10.000 eura, rata 449, a dva mjeseca potom još jedan od 5.000, rata 254 eura. Kupio je dvorište od 379 m2 i gradi kuću. Miloš Nikolić u martu podiže potrošački kredit od 11.100, rata 298 eura, a mjesec kasnije i stambeni od 59.900, eura, rata 346 eura. Kupio je stan od 49,5 kvadrata.

Predsjednik partije i države  Milo Đukanović u svom imovinskom kartonu nije dao saglasnost na pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija. Javnost je od Duška Kneževića saznala o kreditima uzetim iz Pireus i Atlas banke. Jedini pomen kredita u imovinskom kartonu Đukanovića je audi A3 iz 2006. koji je na kredit kupila Lidija Đukanović. Satova i ostalih pokretnih nekretnina nema. Stan od 187 kvadrata je otkupljen, a kupljene su dva pašnjaka, livada, i dvije ,,ruševine  raznog objekta”.

Premijer Duško Marković uzeo je stambeni kredit u martu 2012. od 20.000 eura, rata 380 eura. To mu je bilo dovoljno, da uz platu od 2.000 eura, kupi. stan od 106 kvadrata i garažu od 14 m2. Njegova supruga Nata, koja u Agenciji za elektronske komunikacije prima 1.600 eura, kupila je kuću 61+40 m2 i zemljište 2.049 m2. Markovići su krajem 2017. prodali vikendicu i zemljište. Premijer je kolekcionar oružja – u imovinskom kartonu prijavio je šest pištolja, revolver i pušku, kao osnov sticanja naveo je ostalo.

Milutin Simović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem, ministar poljoprivrede opterećen je sa tri kredita: po 3.500 eura uzeo je 2013 i 2015, a treći, najveći, iz 2017. je 120.000 eura. Simović tako od 1.742 eura plate za vraćanje kredita izdvaja 970 eura, da mu nije dodatnih mjesečnih prihoda iz Savjeta za privatizaciju od 535 eura, ne znamo što bi činio. U imovinskom kartonu se navodi da je od para iz kredita Simović kupio – trosobni stan od 150 kvadrata i garažu od 32 kvadrata. Njegova supruga Ljiljana, takođe službenica Vlade, na kredit je kupila automobil cross golf.

Ministar pravde i potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zoran Pažin rekorder je po broju funkcija. Većinu od 20 funkcija ministar obavlja volonterski, a za one koje se plaćaju zaradi mjesečno preko 3.000 eura. Plaća dvije hipoteke od blizu 20.000 eura, i to u mjesečnim ratama od 46 i 35 eura.

Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj Rafet Husović nije dostavio podatke o kreditima, u imovinskom kartonu je navedena kupovina stana od 74 kvadrata. Mevludin Nuhodžić, ministar unutrašnji poslova krajem protekle godine uzeo je kredit od 15.000 eura, rata 452 eura. Njegova supruga Aida je 2016. podigla stambeni kredit od 50.000 eura, rata 380 eura. Ministar je kupio dvosoban stan, a njegova supruga kuću (160m2) sa dvorištem  (676m2).

Magistar Predrag Bošković, sada ministar odbrane, prima kao potpredsjednik Evropske rukometne federacije preko 2.000 eura mjesečno, kao član Izvršnog odbora Svjetske rukometne federacije još 727, a kao ministar 1.575 eura. Ima ušteđevinu od 56 hiljada. Njegova supruga Stela 2008. je podigla stambeni kredit od 100.000 eura, rata 750 eura.

Ministar finansija Darko Radunović još 2007. uzeo je stambeni kredit od 223.467 eura, rata 547 eura. U kartonu se navodi da su on i supruga Vesna jedan stan razmijenili, tri kupili i uz to još garažu, tri njive i vinograd, kao i dva automobila.

Damir Šehović, ministar prosvjete kupio 2015. mazdu 6, a krajem 2016. podigao stambeni kredit od 15.000 eura, rata 674 eura, prije toga 2015. potrošački kredit od 4.000 eura, rata 235, a 2010. isto stambeni kredit od 20.000 eura, rata 181. Šehović, koji mjesečno po raznim osnovima zaradi 2.600 eura, u imovinskom kartonu nije dostavio podatke o nepokretnostima.

Njegov partijski kolega ministar zdravlja dr Kenan Hrapović kupio je stan od 117 kvadrata, livadu od 1200, a u gradnji su dva objekta od 67 i 50 kvadrata. Njegova supruga Maida kupila je livadu od 1.619 kvadrata, u izgradnji je vikendica od 27 kvadrata. Ona je podigla 2012. dva kredita, stambeni od 30.000 eura, rata 260 eura, i kredit od Investiciono razvojnog fonda takođe 30.000 eura, rata 560 eura. Maida ima u svojini 36 kvadrata, a zakupljuje 21 m2 za potrebe svoje privatne stomatološke ambulante.

Osman Nurković, ministar saobraćaja i pomorstva, je 2014. podigao kredit od 20.000 eura, uz ratu od samo 70 eura, a 2007. potrošački kredit od 30.000 eura, rata 229 eura. Razmijenio je stan od 90 kvadrata, a kupio stan od 70, poslovni prostor od 29 i njivu od 381 kvadrata.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je početkom ove godine podigla kredit od 110.000 eura, rata 668. Kupovina-kredit došla je do vlasničkog udjela od 50 odsto u, kako se navodi u kartonu, kući od 72 kvadrata, garaža 25 i građevinsko zemljište 232 kvadrata. Auto kia sportage je kupljeno 2014, a gotovinski kredit iz 2015. od 11.100 eura je vraćen.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović ima hipotekarni kredit uzet krajem 2016. godine od 90.000 eura, rata 700, i 25.000 gotovine. Na kredit je 2005, kupio crajsler, i u imovinskom kartonu piše da je već van upotrebe. Naslijedio je kuću, livadu, njivu i garažu, sa malim vlasničkim udjelom od 16 do osam odsto.

Mehmed Zenka, ministar za ljudska i manjinska prava, 2007. je uzeo, kako se navodi, dugoročni kredit od 70.000 eura, rata 330 eura. Prijavio je  kupovinu oružja TOZ, model 34, kalibar 12, a nepokretnu imovinu nije prijavio.

Ima i ministara koji nijesu kreditno opterećeni. Kao ministarka bez portfelja Marija Vučinović. Ona je prijavila kupovinu stana od 59 kvadrata. Pisalo se o tome da joj je Vlada dodijelila 2017. dvosoban stan u Podgorici. Po  povoljnim uslovima za svega 6.500 eura. Stan je otkupljen od ušteđevine.

Bivši ambasador, sada ministar vanjskih poslova profesor dr Srđan Darmanović nema kredita, od ušteđevine je kupio stan od 61 kvadrat, a ostalo mu je još 82.500 ušteđevine. Ni ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović nema kredita, ima na računu 23.458 eura, i oročenih 11.973 eura. Kupio je 2014. BMW touring. O nepokretnostima u kartonu podataka nema.

Slično je i u drugim sektorima vlasti.  Predsjednik Skupštine Ivan Brajović ima platu od preko 1.900 eura, prije dvije godine uzeo je hipotekarni kredit od 85.000 eura, rata 775 eura. Njegova supruga Dragana, zaposlena u Aerodromima CG, prošle godine kredit od 30.000 eura, rata 501 euro. Brajović je kupio stan od 96 kvadrata, pa još jedan od 32, i tri šume od preko 2.000 kvadrata, sagradio je kuću od 89 kvadrata, a nasilijedio kuću i blizu 5.000 kvadrata šume.

Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda, prima mjesečno na ime osnovne plate sa specijalnim dodatkom preko 2.500 eura, uz bonuse od par stotina eura kao članica savjeta, komisija… Krajem prošle godine podigla je stambeni kredit od 40.000 eura, nije navedeno u kartonu koliko iznosi rata, piše 0,00. Naslijedila je kuću od 146 i građevinsko zemljište od 334 kvadrata. Naslijedila je džip grand čiroki 1998, a poklonjena su joj tri pištolja – unique, zastava i bereta.

Guverner CBCG Radoje Žugić ima jednu od najvećih plata među državnim funkcionerima oko 4.000 eura. Kredite nije prijavio, a na tekućim računima ima 90.500 eura. Kuću je naslijedio, vikendicu gradi, kupio 2009. tojotu rav 4, supruga zemljište.

Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor Investiciono razvojnog fonda, plata 2.800. Uzeo dva stambena kredita 2014. – 80.000, rata 360; 2017. – 70.000, rata 120 eura. Kupio trosobni stan 89 kvadrata, jednosobni 37, gradi kuću i vinariju u izgradnji 400 kvadrata, naslijedio kuću 92 kvadrata, i kako u kartonu piše brojne njive od 400 do 28.000 kvadrata.

Poslanik i bivši ministar Petar Ivanović je jedan od onih koji nijesu dali saglasnost na pristup bankarskim računima. Prijavio je da ima 7.000 gotovog novca, a njegova supruga Olivija oročenih 18.000. Pored velikog broja hartija od vrijednosti, Ivanović je u kartonu naveo i da je kupovinom došao do 3.500 knjiga i da je kupio ili naslijedio 10 umjetničkih slika. Naslijedio je i staru porodičnu kuću 200 i plac 3.948 m2, a kupio stan od 56 kvadrata, i kako je naveo u kartonu – ostalo 1.300 kvadrata. Njegova supruga naslijedila je stan od 76, kupila jedan od 56 kvadrata i zemljište od 5.194 kvadrata.

Poslanik Obrad Mišo Stanišić je 2016. podigao kredit od 35.000 eura za rješavanje stambenog pitanja. U kartonu piše da je kupio 1.870 kvadrata šume, razmjenio stan, a da gradi vikendicu od 54 kvadrata. Njegov partijski kolega, poslanik Luiđ Škrelja nije dao uvid u bankarske račune. Gradi kuću od 118 kvadrata, plus garaža 90, vlasništvo 50 odsto. U kartonu je naveo da je 2000. kupio lovačku pušku bereta, lovački karabin i poluautomatsko repetirajuće oružje, a prošle godine glock 9 mm luger.

Onaj koji bi sve ovo trebao da kontroliše, direktor Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić, pored plate od blizu 1.800, prima i penziju od 950 eura. Otplatio je prije dvije godine kredit od 2.000 eura, još otplaćuje 10.000 uzetih 2013, rata 161 euro. Njegova supruga Roksanda je 2014. podigla kredit od 8.000 eura, rata 96 eura. Radonjić na računu ima 7.000 eura. Otkupljuje stan od 86 kvadrata, a posjeduje još kuću 110 i pomoćni objekat 44 kvadrata.

Pa da neko kaže da i funkcioneri u Crnoj Gori ne žive na rate. U imovinskom kartonu funkcioneri nijesu dužni da navode dnevnice i ostale benificije. A mnogima od njih plata dođe kao džeparac.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo