Povežite se sa nama

MONITORING

OPŠTINA BUDVA ZABRANJUJE GRADNJU STANOVA U MILOČERU: Traže rušenje bespravno izgrađenih  zgrada

Objavljeno prije

na

Kako se nezvanično saznaje, u lokalnoj upravi Budve riješeni su da ispoštuju Deklaraciju o zaštiti Miločerskog parka i neposrednog zaleđa ostrva Sveti Stefan, koju su usvojili odbornici u SO Budva, 2016. U skladu sa smjernicama Deklaracije  iznijeće  zahtjev o stavljanju van snage urbanističkog projekta za ovaj turistički rizort. To bi značilo poništenje programskog zadatka koji je Vlada donijela 2014,  kao osnov za urbanizaciju prostora ljetovališta Sveti Stefan i Miločer

 

Opštinska administracija na čelu sa predsjednikom Markom Batom Carevićem  protivi se planovima Vlade za urbanizaciju prostora elitnog ljetovališta Sveti Stefan i Miločer prema usvojenom idejnom urbanističko-arhitektonskom rješenju hotelskog rizorta Miločer. Riječ je o projektu hotela Kraljičina plaža sa vilama i depandansom, koji je dobio drugu nagradu na međunarodnom pozivnom konkursu koji je organizovalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma u septembru 2015. godine. Idejno rješenje hotelskog rizorta Miločer stiglo je kod glavnog gradskog arhitekte, Ane Samardžić, za dobijanje saglasnosti, nakon dužeg lutanja oko dobijanja odobrenja za gradnju, od nadležnih službi Ministarstva do Glavnog državnog arhitekte Dušana Vuksanovića, koji je zahtjev preduzeća HTP Miločer i kompanije Adriatic Properties proslijedio lokalnoj upravi na dalje postupanje.

U međuvremenu Opština Budva dobila je status stranke u postupku izdavanja saglasnosti Glavnog gradskog arhitekte, koji je Ministarstvo održivog razvoja potvrdilo, odbijajući žalbu vladinog preduzeća HTP Miločer.

Kako se nezvanično saznaje, u lokalnoj upravi Budve riješeni su da ispoštuju Deklaraciju o zaštiti Miločerskog parka i neposrednog zaleđa ostrva Sveti Stefan, usvojenu glasovima  odbornika u SO Budva, u julu 2016. U skladu sa smjernicama Deklaracije koju su podržali odbornici svih političkih partija, vlast u Budvi saopštiće zakupcima elitnog crnogorskog ljetovališta, Svetog Stefana i Miločera, kompaniji Adriatic Prorperties kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis,  zahtjev o stavljanju van snage urbanističkog projekta za ovaj turistički rizort. To bi u praksi značilo poništenje programskog zadatka koji je Vlada donijela 2014. godine kao osnov za urbanizaciju prostora ljetovališta Sveti Stefan i Miločer, i vraćanje na početne pozicije.

Budvanska vlast želi da zaustavi megalomanske projekte na vrijednom neizgrađenom prostoru poznatog turističkog kompleksa. Želi zabraniti gradnju stanova u Miločeru.  Tražiće i da se poruše dvije bespravno izgrađene zgrade u maslinjacima pored hotela Sveti Stefan, koje je bivši ministar turizma Branimir Gvozdenović legalizovao kao privremene objekte.

U planu je i zahtjev za rušenje SPA centra izgrađenog na nekadašnjim teniskim terenima u zaleđu elitne Kraljičine plaže, jednog od najljepših prirodnih kupališta na Jadranu, izolovanog i rezervisanog za odabrane pripadnike crnogorske političke elite.Uslov za davanje saglasnosti za izgradnju novog hotela Kraljičina plaža biće i zabrana nadogradnje postojećih vila u Miločeru i izgradnja planiranog hotelskog kompleksa ispred hotela Sveti Stefan, na mjestu sadašnjeg poslovnog centra.Na lokaciji koja se nalazi neposredno ispred Sveca planirana je izgradnja novog hotelskog kompleksa sa oko 13.000 kvadrata.Osporava se i planirana izgradnja apartmana na mjestu postojeće garaže na ulazu hotela Sveti Stefan. Gotovo sve ono što je Vlada svojim programom za Miločer planirala kako bi izašla u susret zahtjevima zakupca, of-šor kompanije Aidwey Investments, nepoznate vlasničke strukture.

Na lokaciji porušenog hotela Kraljičina plaža može se graditi novi i veći hotel sa svim pratećim sadržajima ali bez depandansa sa 66 luksuznih stanova namijenjenih prodaji, kažu u lokalnoj upravi. Članom br. 2 Deklaracije o zaštiti Miločera lokalna samouprava se jasno odredila da u zahvatu ovog prostora ne podržava izgradnju stambeno-poslovnog objekta, već samo rekonstrukciju postojećih objekata u postojećim gabaritima.Podsjećamo kako su poslanici Skupštine Crne Gore, na predlog Vlade, usvojili 2 aneksa ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer. Poslanici su tada tijesnom većinom, obezbijeđenom glasovima poslanika bivše Pozitivne CG, usvojili predlog da se u Miločeru mogu graditi stanovi za tržište i poslovni prostori pa su u skladu sa tim usvojili i predlog Vlade o produženju  roka zakupa hotela Kraljičina plaža i zemljišta u Miločeru sa 30 na 90 godina. Voljom poslaničke većine Skupštine Crne Gore Miločer je zapravo prodat, Miločerski park je pretvoren u građevinsko zemljište i predat neimenovanim tajkunima za gradnju stanova i apartmana.

Neslaganja lokalne uprave u Budvi sa planovima za izgradnju novih objekata u ekskluzivnom turističkom kompleksu bila su tema o kojoj se  raspravljalo na više nivoa. Organizovani su sastanci u Ministarstvu održivog razvoja i turizma kojima su prisustvovali članovi delegacije predsjednika Carevića, Hotelske grupe Budvanska rivijera, vlasnika hotela Miločer i Sveti Stefan, Glavni državni arhitekta i pravni zastupnici kompanije Adriatic Properties. Očekuje se da predsjednik Carević uskoro konkretizuje stav Opštine u vezi Miločera.

Podsjećamo, Programskim zadatkom Vlade na osnovu kojeg je raspisan konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje turističkog rizorta Miločer, u zahvatu od 35 hektara, zajedno sa ostrvom Sveti Stefan, planirana je izgradnja novih kapaciteta u iznosu od 41.000 kvadrata izgrađene površine. Novi apartmani, vile, garaže, heliodrom i mnogi prateći sadržaji, predviđeni su na više lokacija, ali najviše u miločerskoj šumi, na mjestu porušenog hotela Kraljičina plaža, na postojećim vilama, svedo granice sa naseljem Pržno. Kompanija Adriatic Properties u ime investitora traži saglasnost samo za izgradnju hotela sa depandansom, na lokaciji br.1, od predviđenih 29. na kojima je planirana neka intervencija, gradnja, dogradnja ili nadogradnja novih kapaciteta. Nije pošteđen ni nekada popularni restoran Zverinjak, na kraju duge miločerske plaže. I na toj poziciji planira se gradnja nekoliko apartmana, označenih kao – smještajne jedinice hotela Miločer.

Novi hotel Kraljičina plaža prostire se preko cijele parcele, od lokacije bivšeg hotela do naselja Pržno. Predviđene su 4 podzemne i 4 nadzemne etaže hotela, poslovni prostori, garaže, bazeni i mnogi prateći sadržaji, ukupno 22.000 kvadratnih metara bruto izgrađene građevinske površine.

Navedene brojke o kvadratima betona planiranih za najvredniji prirodni resurs Crne Gore ukazuju na pravi urbanistički cunami u pripremi.

Ako se povuče paralela sa nedavnim događajima oko urbanizacije okoline Crnog jezera kada je ministar Pavle Radulović ustuknuo pred protestima građana odlučnim da istraju u odbrani jezera i povukao skandalozni Plan privremenih objekata, poštujući jasno izraženu volju odbornika SO Žabljak.  Za očekivati je da jednako postupi i u slučaju Miločera i ispoštuje Deklaraciju o zaštiti parka Miločer, koju su usvojili odbornici SO Budva. Oni su poručili da ne žele betoniranje Miločerskog parka i svetostefanskih maslinjaka. Ne žele nove zgrade, spratove, vile i bazene tamo gdje ih nikada nije bilo i gdje nikome nije padalo na pamet da gradi. Generacije su čuvale izuzetne prirodne vrijednosti elitnog ljetovališta sa kojim je Crna Gora bila prepoznata u svijetu. Odbornici SO Budva su se izjasnili za očuvanje postojećeg kulturnog i prirodnog dobra na svojoj teritoriji kao dobra od opšteg interesa, od značaja za sve građane Crne Gore i za razvoj turističke privrede.

Da li će Vlada primijeniti iste aršine za tajkunske nasrtaje na prirodnu i kulturnu baštinu na sjeveru i na jugu Crne Gore, saznaćemo uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

CRNA GORA BEZ KORONE: Opomene i pouke

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zvanično, Crna Gora je prva u Evropi pobijedila koronavirus. Za najzaslužnije – medicinare – nema povećanja plata

 

Dobra vijest. Od nedjelje, 24. maja, Crna Gora, zvanično, nema oboljelih od korona virusa. Prvi slučaj je zabilježen 17. marta. Za 68 dana od tada, pod nadzorom su bile 1.132 osobe, oboljelih  324; 315 se oporavilo, preminulo je devet osoba. Ukoliko ne bude novih slučajeva, kraj epidemije mogao bi biti proglašen 2. juna, 28 dana od posljednjeg registrovanog slučaja oboljevanja.

Crna Gora je posljednja u Evropi registrovala slučaj oboljenja od virusa, prva je bez oboljelih. Ona je i jedina evropska zemlja u čijim domovima za stare nije zabilježen nijedan slučaj infekcije novim virusom.

,,Kada smo već korona fri destinacija, da skinem masku”, gest je premijera Duška Markovića nakon što je proglasio pobjedu. Ipak naredba o nošenju maski u zatvorenom prostoru i dalje važi, kao i one o distanci i zabrani okupljanja većeg broja ljudi.

Premijer je najavio da će prvih dana juna biti otvorene  granice sa državama koje ispunjavaju epidemiološke uslove – imaju najmanje 25 zaraženih na 100.000 stanovnika. U tom trenutku to su bile:  Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Poljska, Češka, Mađarska, Albanija i Grčka. Situacija se mijenja iz dana u dan. U srijedu je potvrđeno da će granica biti otvorena i za građane BiH.

Neotvaranje granice sa Srbijom izazvalo je buru u javnosti dvije države, prije svega političko-predizbornu. U Srbiji je još aktivno 4.758 slučajeva oboljelih, a granice su 22. maja otvorene za ulazak u nije potrebno imati negativan test na korona virus, niti posebna dozvola za domaće i strane državljane. Kako je otvaranje granica preduslov da se spase bar nešto od turističke sezone, za očekivati je i da se tokom juna, ako se poboljša epidemiološka situacija u Srbiji otvori i ova granica.

Strancima, koji budu dolazili u Crnu Goru, se neće  tražiti posebna testiranja na ulasku, a dijeliće im se uputstva i pravila koja treba da poštuju tokom boravka. To što mi otvaramo granice, ne znači da će ih druge zemlje otvoriti prema nama. Iako su granice naše zemlje otvorene  za njemačke državljane, Crne Gore nema na spisku 31 države u kojoj će građani ove zemlje moći da putuju od 15. juna.

Da vlast želi da politički napalati uspješnu borbu sa virusom govori i posljedja besjeda premijera Markovića. Premijer  kaže da je Crna Gora bez uvođenja vanrednog stanja i bez policijskog časa imala najveći stepen slobode za građane. Predizborni marketing je jedno, a činjenica da je Vlada objavila, pa povukla, spisak ljudi u samoizolaciji i još javno pozvala građane da ih špijaju, nije nešto što je doprinijelo slobodama. Vanredno stanje zvanično nije uvedeno, ali kako ga god nazvali policijskog časa se još sjećamo. Zbog kršenja policijskog sata, zabrane kretanja ili drugih preventivnih mjera, do 14. maja podnijete su krivične prijave protiv 1.182 osobe. Mnogi od njih držani su u pritvorima bez osnovnih higijenskih uslova uz rizik od dobijanja virusa.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKON O AMNESTIJI ČEKA SKUPŠTINSKE ODBORE: Vlast nameće milost za svirepe ubice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od ukupno 1.084 zatvorenika prema evidencije Uprave za izvršenje sankcija, pravosnažno osuđeni za teška ubistva sa posebnim zanimanjem prate sudbinu novog predloga Zakona o amnestiji, oko kojeg se proteklih dana vodila burna rasprava u Skupštini  Da li će, kao sličan predlog iz 2017. godine, zbog nedovoljne većine, ostati u skupštinskoj proceduri, ili će biti izglasan i, nakon sedam godina, zatvorenici  dobiti pomilovanje zakonodavnog doma

 

Iako će djelovati negativno na društvo i ekonomiju, pandemija korona virusa mogla bi imati pozitivne posljedice po osuđene ubice u crnogorskim zatvorima.

Poslanici vladajuće koalicije su, tvrde, zbog opasnosti po zdravlje zatvorenika usljed pandemije virusa COVID-19, podnijeli prijedlog za amnestiju osoba koje su pravosnažno osuđene na kazne zatvora.

Od ukupno 1.084 zatvorenika prema evidenciji Uprave za izvršenje sankcija, pravosnažno osuđeni za teška ubistva sa najvećim iščekivanjem prate sudbinu novog predloga Zakona o amnestiji, oko kojeg se proteklih dana vodila burna rasprava u Skupštini Crne Gore. Da li će, kao sličan predlog iz 2017. godine, zbog nedovoljne većine, ostati u skupštinskoj proceduri, ili će biti izglasan i, nakon sedam godina, zatvorenici dobiti pomilovanje zakonodavnog doma?

Predlog zakona izuzima od amnestije silovatelje, osuđene za porodično nasilje, za korupciju, sprječavanje službenog lica u vršenju dužnosti… Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i koalicionih partnera, međutim, u izuzetke nijesu uvrstili one koji robijaju zbog teških ubistava.

Tekst ovog zakona, koji su podnijeli poslanici vladajuće koalicije, predviđa umanjivanje kazni za 15 odsto pravosnažno osuđenima koji su u zatvoru, a deset odsto onima koji još nijesu pošli na odsluženje kazne. Osobama koje su više puta pravosnažno osuđivane na bezuslovnu kaznu zatvora umanjiće se osuda za pet odsto.

S obzirom na to da su poslanici vladajuće partije „zaboravili“ da izuzmu ubice iz predloga zakona iz 2013. i 2017. godine, poslanici opozicije sumnjaju da je riječ o slučajnosti. Takav predlog im 2013. godine nije prošao, jer, tada koaliciona Socijaldemokratska partija (SDP), nije željela da prihvati, zbog čega je Skupština morala izuzeti ubice iz te amnestije. Međutim, oko 80 crnogorskih osuđenika tada je dobilo skraćenje kazne za četvrtinu.

Zbog toga će skupštinski odbori u narednom periodu raspravljati o više amandmana, od kojih se dva odnose na uskraćivanje milosti osuđenima za teška ubistva.

Jedan od podnosilaca takvog amandmana je i predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović (SD), koji je zajedno sa partijskim kolegom Borisom Mugošom i kolegama iz vladajuće koalicije Gencijem Nimanbeguom (FORCA) i Adrijanom Vuksanovićem (HGI) tražio da se ubice izuzmu od amnestije. Brajović je istakao da potpisnici tog dokumenta neće glasati za predloženi Zakon o amnestiji ukoliko se ne izglasa predloženi amandman.

„Imamo pravo da dajemo milost, ali moramo biti oprezni i osjetljivi kada to radimo“, kazao je Brajović.

Drugi amandman, gotovo iste sadržine, podnijeli su lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić, Milan Knežević, Nebojša Medojević i njihova koleginica Danijela Pavićević (SNP).

Zanimljivo je to što su Nimanmbegu i Vukasnović i među podnosiocima Zakona o amnestiji, zajedno sa poslanicima DPS-a Milošem Nikolićem, Danijelom Živkovićem, Jovankom Laličić, i manjim koalicionim partnerima Andrijom Popovićem (LP) i Ervinom Ibrahimovićem (BS).

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

TIHI JUNACI PROLJEĆA KORONE: Ni pomena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od početka su u  prvim  redovima borbe sa virusom. Ne nastupaju u medijima,  slabo ko zna kako su se osjećali, od čega su strahovali. Plate su im  jedva veće od minimalca. Ne očekuju povišice. Heroji  ovog proljeća,  o kojima se ne govori – komunalci

 

Mnogo smo puta  otkako je proglašena pandemija korona virusa,  čuli tu riječ. Heroji. Najčešće su tako nazivani ljekari,  prosvjetni radnici… Heroj su, kako to  biva,  tapšani  po ramenu, ali za njih,  bar u Crnoj Gori, nema povećanja plata. Neki su čašćeni  povišicama za dva mjeseca, a onda  po starom. Premijer Duško Marković pojasnio je da za suštinska povećanja zarada  nema para, iako se ogromni novci iz budžeta troše na čuvare režima i privilegovane.

Ima tih  heroja koji prolaze pokraj  nas da ih jedva i primijetimo. Postali su navika.  Od početka su  u prvim redovima borbe sa virusom. Ali o njima – ni pomena. Ne nastupaju u medijima,  slabo ko zna kako su se osjećali, od čega su strahovali svih ovih dana. Plate su im jedva više od minimalca. O povišicma i ne razmišljaju. Komunalci.

Prosječna zarada zaposlenih u u Javnom preduzeću Čistoća u Podgorici je oko 370 eura. Minimalna potrošačka korpa u 2020-oj u Crnoj Gori je, prema podacima Monstata – 645 eura. Od toga, računa državni statistički zavod, ide 370 eura za neprehrambene prozivode. To je to.

Ni o svom statusu oni ne žele da govore za medije.  „Ne dajemo ti mi nikakve izjave o politici“, odmahuje radnik Čistoće sa kojim smo pokušali da razgovaramo.

Nije  čudno, imajući u vidu, da su ti radnici uglavnom iz onih  slojeva društva  koji su bez alternative. Koji se plaše da ostanu i bez to  pola minimalne potrošačke korpe.

U Podgorici su to uglavnom Romi.  „Ne pričaju jer se plaše. Dobijaju posao preko kadrova DPS-a zaduženih za Konik i strahuju da bi i to  što imaju mogli da izgube ako se žale ili kritikuju vlast“, objašnjava sagovornik dobro upućen u tamošnje prilike. On kaže da su radnici Čistoće u Podgorici tokom pandemije čašćeni sa po 50 eura. I  ta je raspodjela obavljena selektivno. Neko je dobio, neko ne.

Početkom ovog mjeseca iz Gradske uprave stiglo je saopštenje da će se radnicima Čistoće „koji su ulagali nadljudske napore kako bi ulice održali čistim“, kada se okonča epidemija „posebno zahvaliti“. Da li je tih 50 eura posebna zahvalnica,  koju je neko dobio a neko ne, ne zna se. Sasvim sigurno –povišica se ne priprema.

Bili su posebno izloženi virusu, radeći danonoćno  na odlaganju otpada, pa i onog čiji su vlasnici zaraženi korona virusom,  i dezinfekciji grada. Ali  nije se mnogo govorilo ni o tome da li su  na pravi način zaštićeni od zaraze.  Lako se moglo primijetiti da ne nose nikakve specijalne maske, poput onih sa kojima su se tokom korone igrala djeca ministra zdravlja Kenana Hrapovića.

Elvis Beriša, aktivista  Građanskog pokreta UPRE upozorio je nedavno da se dešava da Romi i Egipćani zaposleni u Čistoći rade  i bez ikakve zaštite. Ukazao je i  na činjenicu da hirurše jednokratne maske nijesu dovoljne, pozivajući se na stav Svjetske zdravstvene organizacije.

,,Zaštitu ne daju čak ni kvalitetnije maske, tipa N95 i FFP. Tek maska FFP3 sa propusnošću između 0,025 mikrona i 20 nano-mikrona daje zaštitu od korona virusa. Ja takve maske rijetko vidim i na zdravstvenim radnicima, a kamoli na radnicima u javnim službama od kojih zavisi funkcionisanje države u ovom trenutku. Vidim ih na nekim gradskim tinejdžerima dok šetaju pse“, kazao je ovaj građanski aktivista.

„Ako pandemija pogodi Rome i Egipćane koji bez gotovo ikakve zaštite utovaraju i istovaraju smeće građana, da li je javnost svjesna da će od gomilanja smeća u roku od dva, tri dana izbiti epidemija tifusa, žutice, kolere i niza zaraznih bolesti koji se povezuju sa prljavštinom“, upozoravao je Beriša.

Ubrzo je stigao odgovor iz Glavnog grada: ,,Odgovorno tvrdimo da je gospodin Beriša jedini koji je iznio to zapažanje”.  Valjda u Glavnom gradu treba da se vjeruje zbog ovog ,,odgovorno”. Ili da misle da nešto nije istina samo zbog toga što je to zapažanje iznio aktivista UPRE.  Drugi su šutjeli, i okretali glavu.

UPRE-a je pripremila incijativu  kojom se traži da se zaposlenima na poslovima čistoće omogući beneficirani radni staž, a u pripremi je, objašnjava Beriša za Monitor i inicijativa za povišicu njihovih zarada. Po crnogorskim propisima, pravo na beneficirani staž imaju balerine i operski pjevači, a nemaju ljudi koji rade na utovaru i istovaru smeća. Da li je to logično i zdravom razumu prihvatljivo“, pita on. Sudeći po odgovorima Glavnog grada na izjave aktiviste UPRE, ali i dosadašnjih reakcija državne vlasti na inicijative o povećanju zarada nekim drugim herojima proljeća korone, inicijativa UPRE teško da može uroditi plodom.

Para za povišice naravno ima. Lažu časni odličnici sa visokih adresa kad kažu drugačije. Monitor je već pisao da su suštinska povećanja plate za zdravstvene i prosvjetne radnike moguća, ako bi se izvršila pravednija i racionalnija raspodjela novca iz budžeta. Ministri, tužioci, sudije, direktori direktorata, direktori javnih preduzeća primaju višestruko veće plate od ljekara i zaposlenih u obrazovanju.  Ti režimski stubovi  koštaju poreske obaveznike mjesečno  kao četiri do osam ljekara. Ne računajući privilegije koje  koriste. Službene automobile, plaćeno gorivo, hrana, dnevnice…Upoređenja sa herojima korone koji su zaposleni u komunalnim preduzećima su drastičnija. Gotovo neumjesna. Jedan ministar nas košta  kao deset komunalaca. I to ako se računa samo plata. U realnosti, sa privilegijama, to je mnogo, mnogo  više.  Kao četa komunalaca. Živko Banjević, doskorašnji direktor  Montenegro airlainsa, kompanije koja nas košta stotine miliona eura državne pomoći, vrijedi kao deset radnika Čistoće.  Pa i u doba korone, kad avioni ne lete, a Čistoća radi u tri smjene. Direktorica Plantaža Verica Maraš košta koliko 20 zaposlenih u Čistoći. Plata direktora Monteputa Jonuza Mujovića iznosi 2.200 eura. Desi  se da mjesečno od države zaradi još toliko. Zašto, u kartonu ne piše. Svakako nas košta kao deset komunalaca… I tako redom.

U JP Čistoća u Podgorici zapošljeno je oko 490 radnika. Mjesečno, ako se uzme  prosječna zarada, oni gradski budžet koštaju oko 180 hiljada eura.  Duplo više, oko 300 hiljada eura, grad godišnje troši na – hajdemo reći kako kako valja – na  komunikacione usluge. Bilo bi povišice za komunalce kad bi se samo malo manje telefoniralo. A šta bi tek bilo kad bi se malo smanjile zarade i privilegije lokalnih funkcionera.

Direktor JP Čistoća Podgorica, inače član opštinskog i glavnog odbora DPS-a, Andrija Čađenović, ima recimo platu oko 1.300 eura. To su četiri zarade njegovog zaposlenog. Opet ne računajući službeni auto, varijabile i ostale dodatke. Srđan Raičević, direktor Agencije za izgradnju Podgorice prima 1.450 eura, Daca Popović, direktorica Zelenila bivša direktorica Čistoće  – 1.270. Članovi porodice  sudeći prema imovinskim kartonima  u kojima su dužni da navedu i zarade svojih članova domaćinstva, nerijetko su takođe zaposleni u istim preduzećima.  Tako recimo suprug bivše direktorice Čistoće, Dace Popović, radi u Čistoći. Ćerka člana UO Čistoće Miodraga Kostića takođe radi u tom preduzeću, a supruga u JP Vodovod i kanalizacije. Trefilo se.

Iz ureda  ombudsmana nedavno su upozorili da su funkcioneri JP Čistoća u Podgorici privilegovani i kad je u pitanju dodjela stanova i kredita. Oni ih dobijaju pod povoljnijim uslovima od njihovih zaposlenih. Iako imaju zarade veće po nekoliko puta.

U fokusu javnosti svojevremeno je bila  afera oko dodjele stanova Isenu Gašiju, članu UO Čistoće. Gaši je aktivista DPS-a, zadužen za Konik. Opozicija je nerijetko označavala Gašija kao ,,neformalnog kralja na Koniku” koji DPS –u obezbjeđuje ogroman broj glasova zloupotrebljavajući svoju poziciju i siromaštvo stanovnika Konika.

Iako ima kuću u tom naselju, Gaši je dobio stan od Čistoće.  Kasnije je odlukom suda morao da ga vrati, ali je dobio 45 hiljada eura da riješi stambeno pitanje. Opozicija u loklanoj skupštini reagovala je kada se opet pojavio na listi za dodjelu stanova.  Mediji su nedavno objavili da Glavni grad namjerava da njegovoj NVO Udruženje Roma Crne Gore ustupi bez naknade na deset godina 6.064 kvadratna metra zemljišta na Vrelima ribničkim za izgradnju kulturnog centra za tu populaciju. Možda bi bilo para za njegove sunarodnike, zapošljene u Čistoći, kad Glavni grad samo ne bi Gašiju  džabe davao zemlju.

Zaboraviće se pregnuća komunalaca iz proljeća korone. Lako i brzo. Svi znamo,   za suštinsku  pravedniju raspodjelu novca  potrebna je  neka nova vlast. Drugačija. I dugačija opozcija.  I drugačiji mi.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo