Povežite se sa nama

MONITORING

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM: Niske kazne za počinioce, neefikasna zaštita žrtava

Objavljeno prije

na

Tokom posljednjih pet godina u Crnoj Gori registrovano je 37 djece, žrtava seksualnog zlostavljanja. Brojne nevladine organizacije ističu da je poražavajuće da  ima slučajeva da okrivljeni prođu sa kaznama od četiri mjeseca do godine zatvora, ali i novčano

 

U posljednjih pet godina Centri za socijalni rad registrovali su 37 djece, koja su bila žrtve seksualnog zlostavljanja:  2014 – devet slučajeva, 2015 – četiri, 2016 – sedam, 2017 – devet, i prošle godine osam. U odgovorima, koje smo dobili od Ministarstva rada i socijalnog staranja, navodi se da su počinioci ,,osobe iz svih socio-ekonomskih klasa, razne životne dobi. Obično su to  starije osobe van porodice, srodnici, komšije, nastavnici, strani državljani, srodnici u prvoj pravoj liniji srodstva-otac, očuh….”.

Međunarodna istraživanja, koja obuhvataju i Balkan, pokazuju da seksualno  nasilje trpi između 12 i 15 odsto djevojčica i osam do deset odsto dječaka. Iz UNICEF-a upozoravaju da se rasvijetli tek svaki deseti slučaj seksualnog zlostavljanja djece.

Za krivično djelo obljuba nad djetetom predviđena je kazna od tri do 12 godina. Brojne nevladine organizacije ističu da je poražavajuće da maksimalna kazna za pedofiliju od 12 godina zatvora dosad nije izrečena u Crnoj Gori, te da ima slučajeva da okrivljeni prođu sa kaznama od četiri mjeseca do godine zatvora, ali i novčano.

Na sjeveru Crne Gore je sredinom prošle  godine 46-godišnjak silovao  desetogodišnjakinju. On je potom pustio djevojčicu da se vrati roditeljima uz prijetnju da će je, ukoliko im se bude požalila, ubiti – navodi se u presudi Osnovnog suda u Rožajama, koji je predofila osudio na godinu dana zatvora.

Prema podacima koje je Monitor dobio iz ministarstva 11 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, u posljednjih pet godina, je dobilo sudski epilog: ,,Međutim, u više navrata nakon sprovedenog postupka, prijave seksualnog nasilja nijesu potvrđene”, navode iz ministarstva na čijem je čelu Kemal Purišić.

Aida Muzurović, samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda u Podgorici, kazala nam je da su pred ovim sudom u posljednjih pet godina pravosnažno okončana tri postupka zbog krivičnog djela obljuba nad djetetom. Osuđeni su dobili kazne zatvora od sedam godina, četiri i po godine i jednu godinu.

U Višem sudu u Bijelom Polju u posljednjih pet godina procesuirano je sedam osoba zbog krivičnog djela obljuba nad djetetom, od toga je protiv tri osobe  donijeta osuđujuća presuda (kazne zatvora od osam, pet, četiri  i po godine), protiv tri osobe  je donesena oslobađajuća presuda, a protiv jedne  predmet još  nije riješen,  kazao je za Monitor Radoslav Konatar, zamjenik predsjednika u ovog suda.

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva nam nijesu precizno odgovorili na pitanje, već su nas uputili na njihove izvještaje o radu, objavljene na sajtu ove institucije. Posljednji je iz 2017. U njemu se navodi da je smanjen broj prijavljenih osoba  zbog krivičnog djela protiv polne slobode za 3,84 odsto: ,,obljuba sa djetetom 1 lice (u 2016. godini protiv 1 lica, u 2015.godini 1 lice, a u 2014. godini 3 lica), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje 7 lica (u 2016. godini 12 lica, u 2015. godini 8 lica, a u 2014. godini 8 lica…”.

Pravosudni anali bilježe da je posljednja smrtna kazna u Crnoj Gori izvršena nad D. R. On je u januaru 1982. silovao i ubio četvorogodišnju djevojčicu, a potom njeno tijelo spalio u podrumu zgrade.

Udruženje Roditelji, sa još nekoliko NVO, godinama upozorava na minimalne kazne za počinioce seksualnog nasilja nad djecom. Kristina Mihailović, izvršna direktorica ovog udruženja, za Monitor kaže da su postigli dogovor sa Ministarstvom pravde, Vrhovnim sudom, Državnim tužilaštvom što treba raditi, da bi se djeca bolje zaštitila od ovih djela.

,,Kako nas je informisalo Ministarstvo pravde, izmjene Krivičnog zakona su planirane za 2020, a na osnovu podataka koji se vode u registar kaznene evidencije za sva krivična djela, uspostavljena je posebna elektronska evidencija lica osuđenih za krivična djela protiv polne slobode djece i  maloljetnih lica”, navodi Mihailović i dodaje da je najavljeno da će u toku ove godine za sudije i tužioce organizovati obuka na temu Lanzarot konvencija, kako bi se i na taj način obezbijedio senzibilisani pristup ovim djelima.

Lanzarot konvencija  o zaštiti od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja Savjeta Evrope iz 2009. godine, čija je Crna Gora potpisnica, obavezuje Crnu Gori na pooštravanje kaznene politike.

,,Nema pouzdanih podataka i relevantnih istraživanja ni o jednom segmentu koji se odnosi na problematiku seksualnog zlostavljanja djece: rasprostranjenost, prevencija, zaštita, procesuiranje”, kaže Mirjana Vuksanović iz SOS Nikšić. Samo u poslednjih godinu dana ovoj organizaciji je prijavljeno pet slučajeva seksualnog zlostavljanja djece – četiri slučaja su bila djeca ženskog pola, a u jednom muškog”.

,,Prijave se nerijetko odbacuju zbog nedostatka dokaza. Zato je veoma važno da sudije u rijetkim slučajevima koji za ishod imaju osuđujuću presudu izriču kazne koje nijesu zakonski minimum kao što je to sada najčešće slučaj. Veće kazne bi mogle da pošalju snažnu poruku i seksualno zlostavljanoj djeci i zlostavljačima”, ističe Vuksanović.

Kristina Mihailović pojašnava: .,,Imali smo nekoliko situacija kada su nas roditelji kontaktirali, jer su njihova djeca bila suočena sa takvim djelima. Bili su razočarani kada su shvatili ne samo koliko su male kazne koje mogu da dobiju počinioci ili koje su već dobijali oni koji su osuđeni, nego i zbog toga što njihova djeca nijesu imala kome da se obrate za pomoć i podršku nakon svega”.

U SOS Nikšić ističu kao problem to što nema specijalizovanog osoblja u institucijama specijalizovanim za rad sa djecom koja su preživjela seksualno nasilje, a koje bi sa djecom radilo na prevazilaženju traume. ,,Ozbiljnost situacije najbolje ilustruje podatak da u Crnoj Gori nemamo vještake koji će za potrebe sudskog postupka dati mišljenje o sumnji na seksualno zlostavljanje djece, već se traži mišljenje eksperata iz regiona. Iskustvo SOS telefona Nikšić je da troškove vještačenja koji iznose nekoliko hiljada eura snosi roditelj/majka koji je prijavio sumnju na seksualno nasilje nad djetetom”, navodi Vuksanović.

I Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković za Monitor kaže da su u ,,određenim slučajevima zapazili da postoje poteškoće u radu državnih organa u nastojanju da pruže djeci efikasnu i blagovremenu zaštitu i pomoć”.

Ombudsman je u svom izvještaju još 2011. preporučio da je neophodno  sačiniti bazu podataka o žrtvama i počiniocima seksualnog iskorišćavanja djece. ,,Nažalost i pored preduzimanja određenih radnji i mjera, još uvijek nisu zapažene značajnije sistemski organizovane akcije od strane nadležnih, usmjerene na stvaranje uslova za adekvatnu prevenciju, pravovremenu reakciju i neophodnu reintegraciju i resocijalizaciju žrtve i njene porodice”, kaže Baković.

On navodi da i pored određenih pomaka, kao što su formiranja stručnih službi, reforme socijalne i dječje zaštite, te obukama sudija, Crna Gora još ne ispunjava preporučene standarde u ovoj oblasti – posebno imajući u vidu obaveze koje smo prihvatili Konvencijom SE o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja (Lanzarot konvencija), kao i standarda koji nameće UN Konvencija o pravima djeteta.

Baković ističe da iako je zakonodavstvo harmonizovano sa međunarodnim standardima, postoji neophodnost određivanja državnog organa za prikupljanje i čuvanje podataka o identitetu i genetskom profilu lica osuđenih za krivična djela seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja djece i neophodnost pooštravanja kaznene politike.

,,Smatramo veoma važnim obezbjeđivanje jednakog kvaliteta zaštite sve djece u Crnoj Gori, kao i dostupnost različitih servisa, od psihološko-socijalne podrške i zaštite do edukacije – na isti način i za svu djecu, bez izuzetka da li ona žive u Mojkovcu, Pljevljima ili Podgorici i dr.”, zaključuje Baković.

 

TABU TEMA: Incest

 

,,Od svih krivičnih djela, seksualno zlostavljanje  se najmanje prijavljuje, teško ga je prepoznati i teško se otkriva”, kaže za Monitor Aida Petrović, izvršna direktorica Crnogorskog ženskog lobija.

U posljednjih 15 godina pomoć ove organizacije zatražile su 32 osobe. Petrović navodi da su zabilježili osam slučajeva rođenja beba iz incestnih ,,veza”:  oca i kćerke u pet slučajeva, strica i bratanične u jednom slučaju i brata i sestre u dva slučaja.

,,Djevojka koje su rodile bebe iz incesta bile su  uzrasta od 16. do 24. godine. Skrivale su trudnoću i ni sa kim nisu imale  hrabrosti da o tome razgovaraju. Ćutale su o  silovanju koje im se desilo od najbližih srodnike. Bebe su date na usvajanje u inostranstvo”, priča Petrović.

Najnoviji slučaj incesta iz koga se rodila beba, desio se  sredinom 2018. a otkrio ga je brat djevojke koja je žrtva incesta. Dijete je zbrinuto, a djevojka-žrtva incesta ponovo vraćena pod okrilje doma kod oca incestnika.

Petrović navodi i slučaj kada je 16-godišnja djevojčica ubila oca zbog dugogodišnjeg silovanja nje i starije sestre. U Crnoj Gori nema  baze podataka ili istraživanja  povodom ove vrste nasilja, ističe Petrović.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

CRNA GORA BEZ KORONE: Opomene i pouke

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zvanično, Crna Gora je prva u Evropi pobijedila koronavirus. Za najzaslužnije – medicinare – nema povećanja plata

 

Dobra vijest. Od nedjelje, 24. maja, Crna Gora, zvanično, nema oboljelih od korona virusa. Prvi slučaj je zabilježen 17. marta. Za 68 dana od tada, pod nadzorom su bile 1.132 osobe, oboljelih  324; 315 se oporavilo, preminulo je devet osoba. Ukoliko ne bude novih slučajeva, kraj epidemije mogao bi biti proglašen 2. juna, 28 dana od posljednjeg registrovanog slučaja oboljevanja.

Crna Gora je posljednja u Evropi registrovala slučaj oboljenja od virusa, prva je bez oboljelih. Ona je i jedina evropska zemlja u čijim domovima za stare nije zabilježen nijedan slučaj infekcije novim virusom.

,,Kada smo već korona fri destinacija, da skinem masku”, gest je premijera Duška Markovića nakon što je proglasio pobjedu. Ipak naredba o nošenju maski u zatvorenom prostoru i dalje važi, kao i one o distanci i zabrani okupljanja većeg broja ljudi.

Premijer je najavio da će prvih dana juna biti otvorene  granice sa državama koje ispunjavaju epidemiološke uslove – imaju najmanje 25 zaraženih na 100.000 stanovnika. U tom trenutku to su bile:  Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Poljska, Češka, Mađarska, Albanija i Grčka. Situacija se mijenja iz dana u dan. U srijedu je potvrđeno da će granica biti otvorena i za građane BiH.

Neotvaranje granice sa Srbijom izazvalo je buru u javnosti dvije države, prije svega političko-predizbornu. U Srbiji je još aktivno 4.758 slučajeva oboljelih, a granice su 22. maja otvorene za ulazak u nije potrebno imati negativan test na korona virus, niti posebna dozvola za domaće i strane državljane. Kako je otvaranje granica preduslov da se spase bar nešto od turističke sezone, za očekivati je i da se tokom juna, ako se poboljša epidemiološka situacija u Srbiji otvori i ova granica.

Strancima, koji budu dolazili u Crnu Goru, se neće  tražiti posebna testiranja na ulasku, a dijeliće im se uputstva i pravila koja treba da poštuju tokom boravka. To što mi otvaramo granice, ne znači da će ih druge zemlje otvoriti prema nama. Iako su granice naše zemlje otvorene  za njemačke državljane, Crne Gore nema na spisku 31 države u kojoj će građani ove zemlje moći da putuju od 15. juna.

Da vlast želi da politički napalati uspješnu borbu sa virusom govori i posljedja besjeda premijera Markovića. Premijer  kaže da je Crna Gora bez uvođenja vanrednog stanja i bez policijskog časa imala najveći stepen slobode za građane. Predizborni marketing je jedno, a činjenica da je Vlada objavila, pa povukla, spisak ljudi u samoizolaciji i još javno pozvala građane da ih špijaju, nije nešto što je doprinijelo slobodama. Vanredno stanje zvanično nije uvedeno, ali kako ga god nazvali policijskog časa se još sjećamo. Zbog kršenja policijskog sata, zabrane kretanja ili drugih preventivnih mjera, do 14. maja podnijete su krivične prijave protiv 1.182 osobe. Mnogi od njih držani su u pritvorima bez osnovnih higijenskih uslova uz rizik od dobijanja virusa.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKON O AMNESTIJI ČEKA SKUPŠTINSKE ODBORE: Vlast nameće milost za svirepe ubice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od ukupno 1.084 zatvorenika prema evidencije Uprave za izvršenje sankcija, pravosnažno osuđeni za teška ubistva sa posebnim zanimanjem prate sudbinu novog predloga Zakona o amnestiji, oko kojeg se proteklih dana vodila burna rasprava u Skupštini  Da li će, kao sličan predlog iz 2017. godine, zbog nedovoljne većine, ostati u skupštinskoj proceduri, ili će biti izglasan i, nakon sedam godina, zatvorenici  dobiti pomilovanje zakonodavnog doma

 

Iako će djelovati negativno na društvo i ekonomiju, pandemija korona virusa mogla bi imati pozitivne posljedice po osuđene ubice u crnogorskim zatvorima.

Poslanici vladajuće koalicije su, tvrde, zbog opasnosti po zdravlje zatvorenika usljed pandemije virusa COVID-19, podnijeli prijedlog za amnestiju osoba koje su pravosnažno osuđene na kazne zatvora.

Od ukupno 1.084 zatvorenika prema evidenciji Uprave za izvršenje sankcija, pravosnažno osuđeni za teška ubistva sa najvećim iščekivanjem prate sudbinu novog predloga Zakona o amnestiji, oko kojeg se proteklih dana vodila burna rasprava u Skupštini Crne Gore. Da li će, kao sličan predlog iz 2017. godine, zbog nedovoljne većine, ostati u skupštinskoj proceduri, ili će biti izglasan i, nakon sedam godina, zatvorenici dobiti pomilovanje zakonodavnog doma?

Predlog zakona izuzima od amnestije silovatelje, osuđene za porodično nasilje, za korupciju, sprječavanje službenog lica u vršenju dužnosti… Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i koalicionih partnera, međutim, u izuzetke nijesu uvrstili one koji robijaju zbog teških ubistava.

Tekst ovog zakona, koji su podnijeli poslanici vladajuće koalicije, predviđa umanjivanje kazni za 15 odsto pravosnažno osuđenima koji su u zatvoru, a deset odsto onima koji još nijesu pošli na odsluženje kazne. Osobama koje su više puta pravosnažno osuđivane na bezuslovnu kaznu zatvora umanjiće se osuda za pet odsto.

S obzirom na to da su poslanici vladajuće partije „zaboravili“ da izuzmu ubice iz predloga zakona iz 2013. i 2017. godine, poslanici opozicije sumnjaju da je riječ o slučajnosti. Takav predlog im 2013. godine nije prošao, jer, tada koaliciona Socijaldemokratska partija (SDP), nije željela da prihvati, zbog čega je Skupština morala izuzeti ubice iz te amnestije. Međutim, oko 80 crnogorskih osuđenika tada je dobilo skraćenje kazne za četvrtinu.

Zbog toga će skupštinski odbori u narednom periodu raspravljati o više amandmana, od kojih se dva odnose na uskraćivanje milosti osuđenima za teška ubistva.

Jedan od podnosilaca takvog amandmana je i predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović (SD), koji je zajedno sa partijskim kolegom Borisom Mugošom i kolegama iz vladajuće koalicije Gencijem Nimanbeguom (FORCA) i Adrijanom Vuksanovićem (HGI) tražio da se ubice izuzmu od amnestije. Brajović je istakao da potpisnici tog dokumenta neće glasati za predloženi Zakon o amnestiji ukoliko se ne izglasa predloženi amandman.

„Imamo pravo da dajemo milost, ali moramo biti oprezni i osjetljivi kada to radimo“, kazao je Brajović.

Drugi amandman, gotovo iste sadržine, podnijeli su lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić, Milan Knežević, Nebojša Medojević i njihova koleginica Danijela Pavićević (SNP).

Zanimljivo je to što su Nimanmbegu i Vukasnović i među podnosiocima Zakona o amnestiji, zajedno sa poslanicima DPS-a Milošem Nikolićem, Danijelom Živkovićem, Jovankom Laličić, i manjim koalicionim partnerima Andrijom Popovićem (LP) i Ervinom Ibrahimovićem (BS).

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

TIHI JUNACI PROLJEĆA KORONE: Ni pomena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od početka su u  prvim  redovima borbe sa virusom. Ne nastupaju u medijima,  slabo ko zna kako su se osjećali, od čega su strahovali. Plate su im  jedva veće od minimalca. Ne očekuju povišice. Heroji  ovog proljeća,  o kojima se ne govori – komunalci

 

Mnogo smo puta  otkako je proglašena pandemija korona virusa,  čuli tu riječ. Heroji. Najčešće su tako nazivani ljekari,  prosvjetni radnici… Heroj su, kako to  biva,  tapšani  po ramenu, ali za njih,  bar u Crnoj Gori, nema povećanja plata. Neki su čašćeni  povišicama za dva mjeseca, a onda  po starom. Premijer Duško Marković pojasnio je da za suštinska povećanja zarada  nema para, iako se ogromni novci iz budžeta troše na čuvare režima i privilegovane.

Ima tih  heroja koji prolaze pokraj  nas da ih jedva i primijetimo. Postali su navika.  Od početka su  u prvim redovima borbe sa virusom. Ali o njima – ni pomena. Ne nastupaju u medijima,  slabo ko zna kako su se osjećali, od čega su strahovali svih ovih dana. Plate su im jedva više od minimalca. O povišicma i ne razmišljaju. Komunalci.

Prosječna zarada zaposlenih u u Javnom preduzeću Čistoća u Podgorici je oko 370 eura. Minimalna potrošačka korpa u 2020-oj u Crnoj Gori je, prema podacima Monstata – 645 eura. Od toga, računa državni statistički zavod, ide 370 eura za neprehrambene prozivode. To je to.

Ni o svom statusu oni ne žele da govore za medije.  „Ne dajemo ti mi nikakve izjave o politici“, odmahuje radnik Čistoće sa kojim smo pokušali da razgovaramo.

Nije  čudno, imajući u vidu, da su ti radnici uglavnom iz onih  slojeva društva  koji su bez alternative. Koji se plaše da ostanu i bez to  pola minimalne potrošačke korpe.

U Podgorici su to uglavnom Romi.  „Ne pričaju jer se plaše. Dobijaju posao preko kadrova DPS-a zaduženih za Konik i strahuju da bi i to  što imaju mogli da izgube ako se žale ili kritikuju vlast“, objašnjava sagovornik dobro upućen u tamošnje prilike. On kaže da su radnici Čistoće u Podgorici tokom pandemije čašćeni sa po 50 eura. I  ta je raspodjela obavljena selektivno. Neko je dobio, neko ne.

Početkom ovog mjeseca iz Gradske uprave stiglo je saopštenje da će se radnicima Čistoće „koji su ulagali nadljudske napore kako bi ulice održali čistim“, kada se okonča epidemija „posebno zahvaliti“. Da li je tih 50 eura posebna zahvalnica,  koju je neko dobio a neko ne, ne zna se. Sasvim sigurno –povišica se ne priprema.

Bili su posebno izloženi virusu, radeći danonoćno  na odlaganju otpada, pa i onog čiji su vlasnici zaraženi korona virusom,  i dezinfekciji grada. Ali  nije se mnogo govorilo ni o tome da li su  na pravi način zaštićeni od zaraze.  Lako se moglo primijetiti da ne nose nikakve specijalne maske, poput onih sa kojima su se tokom korone igrala djeca ministra zdravlja Kenana Hrapovića.

Elvis Beriša, aktivista  Građanskog pokreta UPRE upozorio je nedavno da se dešava da Romi i Egipćani zaposleni u Čistoći rade  i bez ikakve zaštite. Ukazao je i  na činjenicu da hirurše jednokratne maske nijesu dovoljne, pozivajući se na stav Svjetske zdravstvene organizacije.

,,Zaštitu ne daju čak ni kvalitetnije maske, tipa N95 i FFP. Tek maska FFP3 sa propusnošću između 0,025 mikrona i 20 nano-mikrona daje zaštitu od korona virusa. Ja takve maske rijetko vidim i na zdravstvenim radnicima, a kamoli na radnicima u javnim službama od kojih zavisi funkcionisanje države u ovom trenutku. Vidim ih na nekim gradskim tinejdžerima dok šetaju pse“, kazao je ovaj građanski aktivista.

„Ako pandemija pogodi Rome i Egipćane koji bez gotovo ikakve zaštite utovaraju i istovaraju smeće građana, da li je javnost svjesna da će od gomilanja smeća u roku od dva, tri dana izbiti epidemija tifusa, žutice, kolere i niza zaraznih bolesti koji se povezuju sa prljavštinom“, upozoravao je Beriša.

Ubrzo je stigao odgovor iz Glavnog grada: ,,Odgovorno tvrdimo da je gospodin Beriša jedini koji je iznio to zapažanje”.  Valjda u Glavnom gradu treba da se vjeruje zbog ovog ,,odgovorno”. Ili da misle da nešto nije istina samo zbog toga što je to zapažanje iznio aktivista UPRE.  Drugi su šutjeli, i okretali glavu.

UPRE-a je pripremila incijativu  kojom se traži da se zaposlenima na poslovima čistoće omogući beneficirani radni staž, a u pripremi je, objašnjava Beriša za Monitor i inicijativa za povišicu njihovih zarada. Po crnogorskim propisima, pravo na beneficirani staž imaju balerine i operski pjevači, a nemaju ljudi koji rade na utovaru i istovaru smeća. Da li je to logično i zdravom razumu prihvatljivo“, pita on. Sudeći po odgovorima Glavnog grada na izjave aktiviste UPRE, ali i dosadašnjih reakcija državne vlasti na inicijative o povećanju zarada nekim drugim herojima proljeća korone, inicijativa UPRE teško da može uroditi plodom.

Para za povišice naravno ima. Lažu časni odličnici sa visokih adresa kad kažu drugačije. Monitor je već pisao da su suštinska povećanja plate za zdravstvene i prosvjetne radnike moguća, ako bi se izvršila pravednija i racionalnija raspodjela novca iz budžeta. Ministri, tužioci, sudije, direktori direktorata, direktori javnih preduzeća primaju višestruko veće plate od ljekara i zaposlenih u obrazovanju.  Ti režimski stubovi  koštaju poreske obaveznike mjesečno  kao četiri do osam ljekara. Ne računajući privilegije koje  koriste. Službene automobile, plaćeno gorivo, hrana, dnevnice…Upoređenja sa herojima korone koji su zaposleni u komunalnim preduzećima su drastičnija. Gotovo neumjesna. Jedan ministar nas košta  kao deset komunalaca. I to ako se računa samo plata. U realnosti, sa privilegijama, to je mnogo, mnogo  više.  Kao četa komunalaca. Živko Banjević, doskorašnji direktor  Montenegro airlainsa, kompanije koja nas košta stotine miliona eura državne pomoći, vrijedi kao deset radnika Čistoće.  Pa i u doba korone, kad avioni ne lete, a Čistoća radi u tri smjene. Direktorica Plantaža Verica Maraš košta koliko 20 zaposlenih u Čistoći. Plata direktora Monteputa Jonuza Mujovića iznosi 2.200 eura. Desi  se da mjesečno od države zaradi još toliko. Zašto, u kartonu ne piše. Svakako nas košta kao deset komunalaca… I tako redom.

U JP Čistoća u Podgorici zapošljeno je oko 490 radnika. Mjesečno, ako se uzme  prosječna zarada, oni gradski budžet koštaju oko 180 hiljada eura.  Duplo više, oko 300 hiljada eura, grad godišnje troši na – hajdemo reći kako kako valja – na  komunikacione usluge. Bilo bi povišice za komunalce kad bi se samo malo manje telefoniralo. A šta bi tek bilo kad bi se malo smanjile zarade i privilegije lokalnih funkcionera.

Direktor JP Čistoća Podgorica, inače član opštinskog i glavnog odbora DPS-a, Andrija Čađenović, ima recimo platu oko 1.300 eura. To su četiri zarade njegovog zaposlenog. Opet ne računajući službeni auto, varijabile i ostale dodatke. Srđan Raičević, direktor Agencije za izgradnju Podgorice prima 1.450 eura, Daca Popović, direktorica Zelenila bivša direktorica Čistoće  – 1.270. Članovi porodice  sudeći prema imovinskim kartonima  u kojima su dužni da navedu i zarade svojih članova domaćinstva, nerijetko su takođe zaposleni u istim preduzećima.  Tako recimo suprug bivše direktorice Čistoće, Dace Popović, radi u Čistoći. Ćerka člana UO Čistoće Miodraga Kostića takođe radi u tom preduzeću, a supruga u JP Vodovod i kanalizacije. Trefilo se.

Iz ureda  ombudsmana nedavno su upozorili da su funkcioneri JP Čistoća u Podgorici privilegovani i kad je u pitanju dodjela stanova i kredita. Oni ih dobijaju pod povoljnijim uslovima od njihovih zaposlenih. Iako imaju zarade veće po nekoliko puta.

U fokusu javnosti svojevremeno je bila  afera oko dodjele stanova Isenu Gašiju, članu UO Čistoće. Gaši je aktivista DPS-a, zadužen za Konik. Opozicija je nerijetko označavala Gašija kao ,,neformalnog kralja na Koniku” koji DPS –u obezbjeđuje ogroman broj glasova zloupotrebljavajući svoju poziciju i siromaštvo stanovnika Konika.

Iako ima kuću u tom naselju, Gaši je dobio stan od Čistoće.  Kasnije je odlukom suda morao da ga vrati, ali je dobio 45 hiljada eura da riješi stambeno pitanje. Opozicija u loklanoj skupštini reagovala je kada se opet pojavio na listi za dodjelu stanova.  Mediji su nedavno objavili da Glavni grad namjerava da njegovoj NVO Udruženje Roma Crne Gore ustupi bez naknade na deset godina 6.064 kvadratna metra zemljišta na Vrelima ribničkim za izgradnju kulturnog centra za tu populaciju. Možda bi bilo para za njegove sunarodnike, zapošljene u Čistoći, kad Glavni grad samo ne bi Gašiju  džabe davao zemlju.

Zaboraviće se pregnuća komunalaca iz proljeća korone. Lako i brzo. Svi znamo,   za suštinsku  pravedniju raspodjelu novca  potrebna je  neka nova vlast. Drugačija. I dugačija opozcija.  I drugačiji mi.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo