Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SUSRETI – VLADAN ŠĆEPANOVIĆ, GRAĐANIN: Nijesmo ćutali

Objavljeno prije

na

Vladan Šćepanović dosta vremena, kao radnik, provodi u Švedskoj. Kada se vrati u Crnu Goru onda, kaže,  ima problem koji ljudima  u Švedskoj nije moguće  objasniti. ,,Mene tamo pitaju pa kakve veze ima posao i politika, a kako im objasniti da je ovdje politika posao, svaki iskorak, hljeb, voda, vazduh…”

 

,,Glavni motiv protesta je šta ću sjutra djeci reći kada me budu pitali – a šta ste vi radili dok su oni radili to 30. godina. E možemo iz punih usta da kažemo – nijesmo ćutali. Ta borba za budućnost i djecu je u pravom planu, u odnosu na borbu za narod koji je i dozvolio ovo što nam se dešava. Posebno kada vidim kome smo dozvolili da uradi od zemlje i života to što je urađeno”, kaže Vladan Šćepanović na početku razgovora za Monitor.

On je na posljednjem, subotnjem protestu grupe Odupri se 97000 svojim govorom podigao energiju, građana, kako reče, drugova i drugarica, gospode i gospođa, braće i sestara. Besjedio je ono što većina misli, plijeneći neposrednošču i uvjerljivošću.  ,,Kada se obraćam narodu trudim se da me razumiju. Moj vokabular ne sadrži izraze tipa dubioze, ingerencije i ostale gluposti, hoću da me narod razumije. Nikada nisam govor napisao, niti ću, niti se ikada ograničavao, ovo smiješ ovo ne smiješ. Od koga – ne smijem. Na protestima dolaze ljudi koji se ne boje, pa zašto bih ja korigovao sebe. Govorim o onome što smo prošli i kroz  što prolazimo.  Nemam nikakav respekt prema ljudima iz vlasti, čak dotle da ih ne persiram i ne oslovljavam prefiksima koji bi trebali da stoje. To su ljudi koji su ugrozili život moje djece, mojih roditelja, moje braće, mojih drugova… i nemam respekt prema njima”.

 

Njegovi stavovi i prethodni govori na protestima donijelu su mu nevolje. Nakon govora na mitingu DF-a 2015. godine jedan član njegove familije dobio je otkaz, njega su privodili, slali mu svakodnevno plave koverte za sud… ,,Da ne nabrajam, a i ne krije nam se to po imovinskom stanju, po zaposlenosti, po svemu. To je slučaj hiljada porodica a ne samo naše”.

Šćepanović smatra da će ukoliko dođe do promjena biti potrebne godine  da se krene sa mrtve tačke imajući u vidu kakva je pljačka počinjena. ,,Čini mi se da je dio rješenja da se počne tako što će se vratiti društvu dio koji je opljačkan, bar onaj dio koji je pravnim putem moguće dobiti, jer ko zna  gdje je sve otišao taj novac koji je popljačkan. Sjetimo se samo koliko je iz Evrope bilo bespovratnih kredita, donacija, pomoći, mi smo od toga mogli da napravimo jednu malu Švajcarsku da taj novac nije kanalisan u privatne džepove. Da li ćemo uspjeti, to ne znam, ali bilo koja vlast da dođe mora  početi tako. Dužni smo da krenemo u promjene kako bismo imali pravo da kažemo djeci sad se možete vratiti u Crnu Goru ili možete  ostati u njoj”.

Vladan  bi i sam volio da ostane, ali je prinuđen da odlazi. ,,Nijesam krenuo u inostranstvo ni igrom slučaja ni sticajem okolnosti, nego silom prilika. Bio sam primoran. Zbog nezposlenosti ne samo moje, nego i moje braće i čitave familije, dopali smo u dužničko ropstvo. Kada dođete u dužničko ropstvo i nemaštinu,  uzdrman vam je i ugled porodice. Kada dođe do toga ne preostaje vam ništa drugo nego da se borite svim silama, osim za budućnost svoje djece, i da povratite taj ugled. Da li će se to uspjeti vidjećemo. Odlasci su konstrantni”.

Odlasci imaju onu tešku stranu koju nije lako nositi. ,,Mračni dio te priče je to što  sam se svaki put kada sam otišao u inostranstvo osjećao kao prognanik. Nisam mogao da se pomirim s tim da moram da napuštim porodicu i ognjište da bih im obezbijedio egzistenciju, pored ovako bogate zemlje. No bez obzira na mučninu, odlasci su i dalje prioritet mnogih i biće, dok god  se ovo ne promjeni”.

Na gradilištima srijeće ljude iz cijele bivše Jugoslavije koji su otišli iz svojih krajeva. ,,I to je dokaz dokle smo dovedeni od tih grupacija koje su na vlasti, a koje su povezane i  politički i iza kulisa”.

Šćepanović već godinama odlazi u Švedsku. U toj sjevernoj zemlji doživio je sve najteže i najljepše: ,,Sve najteže zbog odvajanja, posla… A sve najljepše zato što sam tamo vidio šta je normalan život i koliko smo mi daleko od toga – od normalne svakodnevice, normalnih razmišljanja, koliko je zamrla naša kreativnost, koliko je sve to stavljeno po strani, zbog gole  borbe za egzistenciju i opstanak, koliko je malo prostora za neke aktivnosti, na primjer, za ekologiju, za bilo šta što je sastavni dio normalnog društva”.

Prvo što mu je zapalo za oko kolika je zaštita čovjeka od strane države, zaštita radnika. ,,A kada se vratite u Crnu Goru onda imate problem koji ljudima  u Švedskoj ne možete objasniti. Mene tamo pitaju pa kakve veze ima posao i politika, a kako im objasniti da je ovdje politika posao, svaki iskorak, hljeb, voda, vazduh..”

Šćepanović je Jugosloven, član Radničke partije, kaže da Švedsku vidi kao modernu Jugoslaviju: ,,Iznenadilo me da tamo i dan danas imaju metode preuzete iz našeg bivšeg sistema, koje su tamo provedene i koje su se ukorijenile”.

Pored engleskog, sada govori i švedski jezik. Rad ga sve više veže za tu državu, ali bi volio da ostane u domovini.  ,,Želio bih da napravimo od ove zemlje  evropsko mjesto dostojno čovjeka i života, što trenutno nije ni u kom pogledu. Sada je ovo privatizovana zemlja koja, zajedno sa nama, opslužuje  grupu ljudi, koja napokon mora da ode”.

Vladan Šćepanović s ponosom ističe da ima složnu porodicu i život  ispunjen emocijama. ,,Imam to veliko bogatstvo i jedino mi je žao što moramo da prolazimo kroz sve ovo. Znam da hiljade porodica koje kao i moja  nijesu zaslužile da dožive sve ovo. Oni nam nameću  ekonomsko iscrpljivanje i žele da nam nametnu poniženje kao način života. Tragedija  ovog vremena je što je normalna porodica počela da odudara od okoline. U neku ruku i da smeta okolini, jer je sve više porodica koje imaju milione, a u stvari nemaju ništa drugo”.

Vladan Šćepanović, nepokoreni čovjek, ima svoje vrelo snage. ,,Ja sam srećan kada uđem u kuću, za razliku od mnogih kojima se kući ne ide”.

 

Propadanje grada pod Trebjesom

O stanju u Nikšiću, gradu iz kojeg je potekao veliki broj najviših zvaničnika, pa i Đukanović, Šćepanović kaže: ,,U Nikšiću je, prije dolaska ovih na vlasti, bilo 22.000 zaposlenih. To je podatak koji sada izgleda kao nelogičan, pa ispada da smo mi sve to sanjali. Grad je cvjetao u svakom pogledu – privrednom, kulturnom, sportskom… Zaboravlja se, što je posebna tragedija, podatak da je u Nikšiću za pet – šest godina vladavine DPS-a bilo 260 ubistava i samoubistava. Do danas je taj broj utrostručen. Došli smo u situaciju da se ruše porodice, gube pojedinci, u jeku je raseljavanje koje se broji na hiljade…

Govorimo o rivalitetu pozicije i opozicije, a ove stvari su ključne i ovo mora da nas zabrine. Nikšić je postao simbol tog nadgornjavanja i on jeste slika Crne Gore u malom. Sve je zapostavljeno u ovom gradu. Da ne govorimo o moralnom sunovratu, o beznađu.  Nikšićani ne vide perspektivu. Nije problem što Nikšićani idu u Podgoricu, za mene Titograd. Problem je i što se računa da je blizu 5.000 Nikšićana otišlo u inostranstvo. Znam desetine ljudi, imenom i prezimenom, koji su otišli. Čak i ljudi koji su ovdje imali posao, koji su bili uz vlast, otišli su posve. Eto postoje i ljudi koji nijesu srećni ako zajednica nije srećna.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati
Click to comment

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

DRUŠTVO

DODJELA DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA KOMPANIJI UNIPROM, MIJENJA RAČUNICU O PRODAJI KAP-A: Milioni kvadrata na poklon

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na pitanje CIN-CG, o tome koji je javni interes opredijelio da se 2,6 miliona kvadrata državnog zemljišta ustupi privatnom vlasniku, iz Vlade nije stigao precizan odgovor. Bez odjeka tužilaštva su i ranije prijave MANS-a, zahtjevi Foruma 2010 i izvještaji opštinske komisije

 

Bez objašnjenja o motivima i javnom interesu, pozivajući se samo na propise koji to omogućuju, Vlada Crne Gore je nikšićkoj kompaniji Uniprom, vlasniku Kombinata aluminijuma u Podgorici, praktično poklonila 2,65 miliona metara kvadratnih čija se vrijednost, s obzirom na nedavne transakcije na lokacijama u blizini, može mjeriti i stotinama miliona eura.

Štura pozivanja na paragrafe, nijesu bacila mnogo svjetla na odluku, koja podsjeća na nastavak politike, kada su u KAP, kao u rupu bez dna, vlasti usule više od 300 miliona eura nezaštićenih garancija i nepovratne državne pomoći, a tadašnji ruski partner Oleg Deripaska, je prema tvrdnjama čelnika Socijaldemokratske partije Crne Gore, dugogodišnjeg koalicionog partnera Demokratske partije socijalista, kroz razne mehanizme isisao bar još pola milijarde.

Prodaja onoga što je ostalo od KAP-a, koji je u međuvremenu utonuo u stečaj, kompaniji Veselina Pejovića početkom 2014, nakon šest godina tako dobija novu kalkulaciju. Uniprom je za kompaniju koja je bila samo korisnik zemljišta platio 25,7 miliona eura u četiri rate. Vrijednost  zemljišta, čiji je vlasnik sada postao, je prema najnižim procjenama 20 miliona eura. S obzirom na to da je Glavni grad susjedne parcele u sklopu Industrijske zone, na kojima su logistički centri kompanija Voli i Tehnomax, prodavao po 100 eura za kvadrat, potencijalna vrijednost je više stotina miliona.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 24. MAJA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZAKON O PLANIRANJU I IZGRADNJI NEEFIKASAN: Ekspanzija divlje  gradnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odrednice inoviranog Zakona  o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je ukinuo građevinske dozvole i propisao da investitor može započeti gradnju na osnovu prijave građenja i propisane projektne dokumentacije nadležnoj inspekcijskoj službi, išle su naruku onima koji više vole graditi „na divlje“

 

Novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata nije  spriječio nelegalnu gradnju objekata. Naprotiv, bespravna, odnosno divlja gradnja, doživljava procvat u svim dijelovima Crne Gore, u svim gradovima na primorju, u glavnom gradu, u naseljima na sjeveru države. Odrednice inoviranog zakona koji je ukinuo građevinske dozvole i propisao da investitor može započeti gradnju na osnovu prijave građenja i propisane projektne dokumentacije nadležnoj inspekcijskoj službi, išle su naruku onima koji više vole graditi „na divlje“, što je daleko isplativije. Ne moraju se pridržavati nikavog ovjerenog projekta niti zadatih urbanističkih parametara. Znaju takođe da su inspekcijske službe Ministarstva održivog razvoja i turizma najslabija karika u sistemu kontrole izgradnje objekata i da prođe dovoljno vremena prije nego malobrojni inspektori posjete neko nelegalno gradilište.

Vlasnici nelegalnih objekata koji se uveliko grade nakon isteka roka za legalizaciju, koja je okončana 16. jula 2018, nadaju se novoj legalizaciji, odnosno produženju roka za legalizaciju do 2020. godine. Dodatni rok se očekuje jer je od oko 100.000 nelegalno izgrađenih objekata u Crnoj Gori, za legalizaciju pristiglo oko 51.000 hiljada zahtjeva, od kojih je do danas obrađeno oko 30.000.

Očekuje se da Ministarstvo održivog razvoja i turizma završi evidenciju nelegalnih objekata na području Crne Gore na osnovu završenog orto-foto snimanja stanja u prostoru. Ovaj obiman posao još nije počeo, a tek nakon preciznije analize stanja razmatraće se mogućnost propisivanja novog roka i uslova za legalizaciju objekata za koje nije podnijet zahtjev. U tom međuprostoru nastao je raj za nelegalne graditelje, pa divlja gradnja prosto cvjeta. Podižu se nelegalne stambene zgrade, hoteli, vile, ponte, seoske kuće, vjerski i svakojaki objekti diljem države. Iskustvo im kazuje da će povoljnije proći prilikom legalizacije divlje podignutog objekta od građana koji su poštovali zakone.

Iako je divlja gradnja krivično djelo za koje su kazne pooštrene izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, niko do sada za ovo djelo nije odgovarao. Za gradnju objekta bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije ili suprotno revidovanom glavnom projektu ili odluci nadležnog organa o zabrani građenja predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do pet godina. Dok se za nelegalnu gradnju složenih inženjerskih projekata kazna povećava na period od jedne do osam godina.

Da ove zakonske smjernice nemaju primjenu u praksi pokazuje najsvježiji primejr nelegalne gadnje na hotelu Budva u Budvi. Vlasnik hotela, poznati biznismen Veselin Pejović, dogradio je čitavo jedno krilo hotela koji se nalazi na glavnom šetalištu u Budvi. Geneza postupaka oko ove bespravne gradnje u centru Budve, pokazala je svu nemoć nadležnih u MORT-u i njihovu prećutnu podršku. U slučaju nelegalne gradnje dijela hotela Budva, ministar Pavle Radulović javno je demonstrirao selektivan  pristup u primjeni mjera zabrane gradnje i rušenja nelegalno sagrađenih objekata. I dok inspektori uz podršku kordona policije jurišaju na rušenje one krstionice Srpske pravoslavne crkve u Tivtu, odlučnost u slučaju hotela Budva je izostala. Crnogorski tranzicioni bogatun, vlasnik KAP-a i Rudnika boksita, najvećih kompanija u državi i mnogih drugih firmi i hotela čija se vrijednost  cijeni na više od 100 miliona eura, uprkos protivljenju lokalnih vlasti u Budvi, bespravno dograđuje nedavno sagrađeni hotel.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 24. MAJA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVIJET FINANSIJA: Izuzetak kao pravilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

CBCG je konačno odobrila CKB da otkupi akcije SGMN banke. SDT je, istovremeno, formirala predmet povodom mogućih zloupotreba depozita tokom prinudne uprave u Atlas banci. Guverner Žugić se u prvom od pomenutih slučajeva izuzeo a o drugom, navodno, nema podataka. Da li je to dobro ili loše za sistem

 

Crnogorska komercijalna banka (CKB) dobila je odobrenje Centralne banke (CBCG) za preuzimanje Societe generale banke Montenegro (SGMN). Tako je, nakon višemjesečnog iščekivanja, postala izvjesna realizacija posla iz  februara ove godine, kada je objelodanjeno da je ovdašnja podružnica OTP banke ugovorila kupovinu 90,56 odsto akcijskog kapitala SGMN za 40,46 miliona eura.

Nakon realizacije ugovorenog posla francuska SGB će se povući sa crnogorskog tržišta, dok će mađarska  OTP  biti vlasnik dvije ovdašnje banke. Prema dostupnim informacijama, CKB nastavlja rad pod sadašnjim imenom dok će SGMN vratiti predprivatizacioni naziv – Podgorička banka i pod njim će poslovati do konačnog spajanja sa CKB.

Istovremeno sa ovim vijestima do javnosti  je stigla i informacija da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo predmet o načinu na koji je privremena uprava Atlas banke tokom svog mandata umanjila zatečene depozite  za 21,8 miliona eura.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 24. MAJA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo