Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SUSRETI – VLADAN ŠĆEPANOVIĆ, GRAĐANIN: Nijesmo ćutali

Objavljeno prije

na

Vladan Šćepanović dosta vremena, kao radnik, provodi u Švedskoj. Kada se vrati u Crnu Goru onda, kaže,  ima problem koji ljudima  u Švedskoj nije moguće  objasniti. ,,Mene tamo pitaju pa kakve veze ima posao i politika, a kako im objasniti da je ovdje politika posao, svaki iskorak, hljeb, voda, vazduh…”

 

,,Glavni motiv protesta je šta ću sjutra djeci reći kada me budu pitali – a šta ste vi radili dok su oni radili to 30. godina. E možemo iz punih usta da kažemo – nijesmo ćutali. Ta borba za budućnost i djecu je u pravom planu, u odnosu na borbu za narod koji je i dozvolio ovo što nam se dešava. Posebno kada vidim kome smo dozvolili da uradi od zemlje i života to što je urađeno”, kaže Vladan Šćepanović na početku razgovora za Monitor.

On je na posljednjem, subotnjem protestu grupe Odupri se 97000 svojim govorom podigao energiju, građana, kako reče, drugova i drugarica, gospode i gospođa, braće i sestara. Besjedio je ono što većina misli, plijeneći neposrednošču i uvjerljivošću.  ,,Kada se obraćam narodu trudim se da me razumiju. Moj vokabular ne sadrži izraze tipa dubioze, ingerencije i ostale gluposti, hoću da me narod razumije. Nikada nisam govor napisao, niti ću, niti se ikada ograničavao, ovo smiješ ovo ne smiješ. Od koga – ne smijem. Na protestima dolaze ljudi koji se ne boje, pa zašto bih ja korigovao sebe. Govorim o onome što smo prošli i kroz  što prolazimo.  Nemam nikakav respekt prema ljudima iz vlasti, čak dotle da ih ne persiram i ne oslovljavam prefiksima koji bi trebali da stoje. To su ljudi koji su ugrozili život moje djece, mojih roditelja, moje braće, mojih drugova… i nemam respekt prema njima”.

 

Njegovi stavovi i prethodni govori na protestima donijelu su mu nevolje. Nakon govora na mitingu DF-a 2015. godine jedan član njegove familije dobio je otkaz, njega su privodili, slali mu svakodnevno plave koverte za sud… ,,Da ne nabrajam, a i ne krije nam se to po imovinskom stanju, po zaposlenosti, po svemu. To je slučaj hiljada porodica a ne samo naše”.

Šćepanović smatra da će ukoliko dođe do promjena biti potrebne godine  da se krene sa mrtve tačke imajući u vidu kakva je pljačka počinjena. ,,Čini mi se da je dio rješenja da se počne tako što će se vratiti društvu dio koji je opljačkan, bar onaj dio koji je pravnim putem moguće dobiti, jer ko zna  gdje je sve otišao taj novac koji je popljačkan. Sjetimo se samo koliko je iz Evrope bilo bespovratnih kredita, donacija, pomoći, mi smo od toga mogli da napravimo jednu malu Švajcarsku da taj novac nije kanalisan u privatne džepove. Da li ćemo uspjeti, to ne znam, ali bilo koja vlast da dođe mora  početi tako. Dužni smo da krenemo u promjene kako bismo imali pravo da kažemo djeci sad se možete vratiti u Crnu Goru ili možete  ostati u njoj”.

Vladan  bi i sam volio da ostane, ali je prinuđen da odlazi. ,,Nijesam krenuo u inostranstvo ni igrom slučaja ni sticajem okolnosti, nego silom prilika. Bio sam primoran. Zbog nezposlenosti ne samo moje, nego i moje braće i čitave familije, dopali smo u dužničko ropstvo. Kada dođete u dužničko ropstvo i nemaštinu,  uzdrman vam je i ugled porodice. Kada dođe do toga ne preostaje vam ništa drugo nego da se borite svim silama, osim za budućnost svoje djece, i da povratite taj ugled. Da li će se to uspjeti vidjećemo. Odlasci su konstrantni”.

Odlasci imaju onu tešku stranu koju nije lako nositi. ,,Mračni dio te priče je to što  sam se svaki put kada sam otišao u inostranstvo osjećao kao prognanik. Nisam mogao da se pomirim s tim da moram da napuštim porodicu i ognjište da bih im obezbijedio egzistenciju, pored ovako bogate zemlje. No bez obzira na mučninu, odlasci su i dalje prioritet mnogih i biće, dok god  se ovo ne promjeni”.

Na gradilištima srijeće ljude iz cijele bivše Jugoslavije koji su otišli iz svojih krajeva. ,,I to je dokaz dokle smo dovedeni od tih grupacija koje su na vlasti, a koje su povezane i  politički i iza kulisa”.

Šćepanović već godinama odlazi u Švedsku. U toj sjevernoj zemlji doživio je sve najteže i najljepše: ,,Sve najteže zbog odvajanja, posla… A sve najljepše zato što sam tamo vidio šta je normalan život i koliko smo mi daleko od toga – od normalne svakodnevice, normalnih razmišljanja, koliko je zamrla naša kreativnost, koliko je sve to stavljeno po strani, zbog gole  borbe za egzistenciju i opstanak, koliko je malo prostora za neke aktivnosti, na primjer, za ekologiju, za bilo šta što je sastavni dio normalnog društva”.

Prvo što mu je zapalo za oko kolika je zaštita čovjeka od strane države, zaštita radnika. ,,A kada se vratite u Crnu Goru onda imate problem koji ljudima  u Švedskoj ne možete objasniti. Mene tamo pitaju pa kakve veze ima posao i politika, a kako im objasniti da je ovdje politika posao, svaki iskorak, hljeb, voda, vazduh..”

Šćepanović je Jugosloven, član Radničke partije, kaže da Švedsku vidi kao modernu Jugoslaviju: ,,Iznenadilo me da tamo i dan danas imaju metode preuzete iz našeg bivšeg sistema, koje su tamo provedene i koje su se ukorijenile”.

Pored engleskog, sada govori i švedski jezik. Rad ga sve više veže za tu državu, ali bi volio da ostane u domovini.  ,,Želio bih da napravimo od ove zemlje  evropsko mjesto dostojno čovjeka i života, što trenutno nije ni u kom pogledu. Sada je ovo privatizovana zemlja koja, zajedno sa nama, opslužuje  grupu ljudi, koja napokon mora da ode”.

Vladan Šćepanović s ponosom ističe da ima složnu porodicu i život  ispunjen emocijama. ,,Imam to veliko bogatstvo i jedino mi je žao što moramo da prolazimo kroz sve ovo. Znam da hiljade porodica koje kao i moja  nijesu zaslužile da dožive sve ovo. Oni nam nameću  ekonomsko iscrpljivanje i žele da nam nametnu poniženje kao način života. Tragedija  ovog vremena je što je normalna porodica počela da odudara od okoline. U neku ruku i da smeta okolini, jer je sve više porodica koje imaju milione, a u stvari nemaju ništa drugo”.

Vladan Šćepanović, nepokoreni čovjek, ima svoje vrelo snage. ,,Ja sam srećan kada uđem u kuću, za razliku od mnogih kojima se kući ne ide”.

 

Propadanje grada pod Trebjesom

O stanju u Nikšiću, gradu iz kojeg je potekao veliki broj najviših zvaničnika, pa i Đukanović, Šćepanović kaže: ,,U Nikšiću je, prije dolaska ovih na vlasti, bilo 22.000 zaposlenih. To je podatak koji sada izgleda kao nelogičan, pa ispada da smo mi sve to sanjali. Grad je cvjetao u svakom pogledu – privrednom, kulturnom, sportskom… Zaboravlja se, što je posebna tragedija, podatak da je u Nikšiću za pet – šest godina vladavine DPS-a bilo 260 ubistava i samoubistava. Do danas je taj broj utrostručen. Došli smo u situaciju da se ruše porodice, gube pojedinci, u jeku je raseljavanje koje se broji na hiljade…

Govorimo o rivalitetu pozicije i opozicije, a ove stvari su ključne i ovo mora da nas zabrine. Nikšić je postao simbol tog nadgornjavanja i on jeste slika Crne Gore u malom. Sve je zapostavljeno u ovom gradu. Da ne govorimo o moralnom sunovratu, o beznađu.  Nikšićani ne vide perspektivu. Nije problem što Nikšićani idu u Podgoricu, za mene Titograd. Problem je i što se računa da je blizu 5.000 Nikšićana otišlo u inostranstvo. Znam desetine ljudi, imenom i prezimenom, koji su otišli. Čak i ljudi koji su ovdje imali posao, koji su bili uz vlast, otišli su posve. Eto postoje i ljudi koji nijesu srećni ako zajednica nije srećna.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo