Povežite se sa nama

OKO NAS

TRAJNE MUKE KOLAŠINSKIH STOČARA: Uništenim putevima do koliba bez struje

Objavljeno prije

na

Kolašinski stočari, koji provode ljeta na planinama, ni ove godine ne očekuju da će lakše stizati do svojih koliba. Izdig uništenim putevima, često, i po nekoliko desetina kilometara od sela do katuna, naporan je i skup. Iskustva iz minulih godina nijesu ih uvjerila da će lokalna uprava početi da brine o tim saobraćajnicama, ali ni o uslovima života na planini

 

Na margini interesovanja lokalne vlasti decenijama je putna infrastruktura do nekoliko katuna na kolašinskim planinama. Zbog toga će stočari i ove godine, ukoliko se ne desi čudo, teško do svojih koliba.  Komplikovan i skup transport stoke i  osnovnog, neophodnog za višemjesečni život u planini,  košta mnogo. Još su skuplji dolasci ljeti do grada, odnosno, pijaca. To je, tvrde stočari, glavni razlog što je broj domaćinstava na katunima ljeti desetkovan,  pa će se i ove gode samo rijetki upustiti u zahtjevnu avanturu polunomadskog života.

U kolibama na kolašinskom dijelu Bjelasice ove godine neće biti ni 10 stočara. Iako se zbog  novog Ski centra Kolašin 1600 do katuna Vranjak lakše stiže novim rekonstruisanim putem, upravo najave da će to skijalište imati i ljetnju turističku ponudu demotivisala je mnoge stočare da naredne mjesece izdignu na planinu. Kažu,  što više turista i građevinskih mašina,  to manje šanse za ozbiljno bavljenje stočarstvom.

„Ne  može stoka pored gradilišta. Gradi se tuel ispod Bjelsice k Beranama. Prošlog je ljeta građena žičara pored koliba. Biće još gradnje na Ski centru. Sve to možda donosi neku drugu korist, ali šteti poljoprivredi. Veliki probem su i organizovane turističke ture terenskim vozilima“, – kažu stočari koji su u katunu Vranjak provodili ljeta.

Do Sinjavine i Gornjomoračkih planina tradicionalno se stiže lošim putevima, a udaljenost i po nekoliko desetina kilometara od grada otežava dopremanje mliječnih proizvoda do tržišta. Teško im je i iz sela do koliba. Minulih godina na putevima su ih dočekivali odroni  i vododerine, preko kojih je i pješacima bilo teško preći.

„Prodaja mlijeka, sira i kajmaka u takvim uslovima, bude često po principu „prešla dara mjeru“. Mnogo novca i vremena treba da se stigne do kolašinske pijace. Skupo je i kad se ide svojim kolima, a mnogo je i onih koji plaćaju  taksi da bi stigli do grada“, tvrde  u domaćinstvu Puletića.

Priznanje da je na katunima loša situacija nijesu mogla biti izbjegnuta ni u zvaničnim opštinskim dokumentima. U planu podsticajnih mjera u poljoprivredi  za ovu godinu navodi se „da je loša infrastruktura na katunima karakteristična za mnoga planinska područja na teritoriji opštine“. Takvo stanje, ocjenjuju autori tog dokumenta, negativno utiče na razvoj kako planinskih tako i seoskih područja i u dobrom dijelu doprinosi depopulaciji seoskog stanovništva.

Lokalni čelnici su se više puta hvalili kako su ove godine višestruko uvećali izdvajanja za poljoprivredu. Međutim, kada se zna da je ovogodišnji kolašinski budžet „težak“ skoro četiri milona, iznos od 47.000 eura, namijenjen podsticaju te oblasti, ne izgleda impozantno.

Iz kabineta predsjednika Opštine Milosava Bata Bulatovića, tvrde, da će puteve popravljati pribavljajući sredstva na više načina.  Najviše nade polažu u saradnju s Vojskom Crne Gore, s kojom su, za razliku od minulih godina, dogovorili, tvrde, „konkretne aktivnosti“.

,,Sanacija nekih puteva počeće odmah nakon što okopni snijeg, ali svakako prije izdiga, koji obično počinje poslije 6. maja. Uzdamo se u relizaciju dogovora s Vojskom, pa se nadamo da će se do koliba na planinama ove godine stizati lakše i jeftinije. Dio puteva u Gornjomoračkim planinama biće popravljen u saradnji s Opštinom Šavnik, kako je to rađeno  i ranije“,  kaže Bualtović za Monitor.

On podsjeća da će pomoć stočarima dolaziti i na druge načine. Koliko su putevi važni, kaže, važna je i elektrifikacija, ali i stavranje uslova za kvalitetniju proizvodnju mliječnih proizvoda. Uz podsticajne mjere Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Opština će, tvrdi Bulatović, dati svoj „značajan doprinos“.

,,Oko 29.000 eura namijenjeno je unapređenju kvaliteta sirovog mlijeka, odnosno preradi u kućnom gazdinstvu i nabavci fotovoltažnih sisetama na katunima. Ciljevi su povećana proizvodnja mlijeka, unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka i  unapređenje kvaliteta mliječnih proizvoda. Lokalna uprava planira da kroz nabavku fotovoltažnih sistema, odnosno obezbjeđivanje struje na katunima poboljša životne uslove ali i prihode stočara“, kaže on.

Sve da se lokalna vlast i zaista posveti popravljanju situacije, do statistike iz  „zlatnih dana“ stočarstva  tog kraja teško će se stići. Krajem  osamdesetih, na području te opštine bilo je 33.000 ovaca. Prema nekim procjenama, sada ih je manje od 6.000. Prije nekoliko decanija, sjećaju se stariji mještani i nekadašnji rukovodioci poljoprivrednih preduzeča, samo na Sinjavini za samo jedan dan otkupljivano je po 1.500 jagnjadi.

„Teško da se to može dostići. Ipak, potrebno je učiniti sve kako bi svakodnevica na planinama stočarima bila što lakša. Neophodna je elektrifikacija, koja bi omogućila upotrebu muzilica i pravilnije čuvanje mlječnih proizvoda. Na mnogim katunima vodosnabdijevaje je još veliki problem. Putevi su naročito veliki izazov“, kažu zaduženi za poljoprivredu u Opštini.

Planom uređenja prostora za ovu godinu, istina, predviđena je sanacija nekoliko lokalnih i nekategorisanih puteva. Međutim, tim će planom biti obuhvaćeno svega nekoliko kilometara puteva koji vode ka katunima.

Među brojnim katunima koji umiru na području kolašinske opštine, ipak, ima i drugačijih primjera. Na tromeđi Podgorice, Kolašina i Šavnika, kao prirodni most između Sinjavine i Moračkih planina,  nalazi se Javorje.  Na pašnjacima te planine ljeti je slika drugačija nego na padinama daleko poznatije Bjelasice ili Sinjavine. Stada ovaca i  pjesme čobana u tom kraju ni narednih mjeseci neće faliti, tvrde mještani.

„Ponosni smo na ovu planinu, ali i na stočare. Ovdje možete i sada vidjeti ono što je odlikovalo Sinjavinu i Bjelasicu prije nekoliko decenija. Nijesu putevi idealani, ponakad fali i vode, ali to ne može da nam omrazi Javorje. Naš izbor  je poljoprivreda i mislimo, iako ponekad nije lako, da ljepšeg posla nema. Jeste mnogo toga do nadležnih iz vlasti, ali je velik problem i to što su se ljudi odvikli od rada“, kažu u domaćinstvu Bojića, koji se već polako pripremaju za izdig.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo