Povežite se sa nama

OKO NAS

TRAJNE MUKE KOLAŠINSKIH STOČARA: Uništenim putevima do koliba bez struje

Objavljeno prije

na

Kolašinski stočari, koji provode ljeta na planinama, ni ove godine ne očekuju da će lakše stizati do svojih koliba. Izdig uništenim putevima, često, i po nekoliko desetina kilometara od sela do katuna, naporan je i skup. Iskustva iz minulih godina nijesu ih uvjerila da će lokalna uprava početi da brine o tim saobraćajnicama, ali ni o uslovima života na planini

 

Na margini interesovanja lokalne vlasti decenijama je putna infrastruktura do nekoliko katuna na kolašinskim planinama. Zbog toga će stočari i ove godine, ukoliko se ne desi čudo, teško do svojih koliba.  Komplikovan i skup transport stoke i  osnovnog, neophodnog za višemjesečni život u planini,  košta mnogo. Još su skuplji dolasci ljeti do grada, odnosno, pijaca. To je, tvrde stočari, glavni razlog što je broj domaćinstava na katunima ljeti desetkovan,  pa će se i ove gode samo rijetki upustiti u zahtjevnu avanturu polunomadskog života.

U kolibama na kolašinskom dijelu Bjelasice ove godine neće biti ni 10 stočara. Iako se zbog  novog Ski centra Kolašin 1600 do katuna Vranjak lakše stiže novim rekonstruisanim putem, upravo najave da će to skijalište imati i ljetnju turističku ponudu demotivisala je mnoge stočare da naredne mjesece izdignu na planinu. Kažu,  što više turista i građevinskih mašina,  to manje šanse za ozbiljno bavljenje stočarstvom.

„Ne  može stoka pored gradilišta. Gradi se tuel ispod Bjelsice k Beranama. Prošlog je ljeta građena žičara pored koliba. Biće još gradnje na Ski centru. Sve to možda donosi neku drugu korist, ali šteti poljoprivredi. Veliki probem su i organizovane turističke ture terenskim vozilima“, – kažu stočari koji su u katunu Vranjak provodili ljeta.

Do Sinjavine i Gornjomoračkih planina tradicionalno se stiže lošim putevima, a udaljenost i po nekoliko desetina kilometara od grada otežava dopremanje mliječnih proizvoda do tržišta. Teško im je i iz sela do koliba. Minulih godina na putevima su ih dočekivali odroni  i vododerine, preko kojih je i pješacima bilo teško preći.

„Prodaja mlijeka, sira i kajmaka u takvim uslovima, bude često po principu „prešla dara mjeru“. Mnogo novca i vremena treba da se stigne do kolašinske pijace. Skupo je i kad se ide svojim kolima, a mnogo je i onih koji plaćaju  taksi da bi stigli do grada“, tvrde  u domaćinstvu Puletića.

Priznanje da je na katunima loša situacija nijesu mogla biti izbjegnuta ni u zvaničnim opštinskim dokumentima. U planu podsticajnih mjera u poljoprivredi  za ovu godinu navodi se „da je loša infrastruktura na katunima karakteristična za mnoga planinska područja na teritoriji opštine“. Takvo stanje, ocjenjuju autori tog dokumenta, negativno utiče na razvoj kako planinskih tako i seoskih područja i u dobrom dijelu doprinosi depopulaciji seoskog stanovništva.

Lokalni čelnici su se više puta hvalili kako su ove godine višestruko uvećali izdvajanja za poljoprivredu. Međutim, kada se zna da je ovogodišnji kolašinski budžet „težak“ skoro četiri milona, iznos od 47.000 eura, namijenjen podsticaju te oblasti, ne izgleda impozantno.

Iz kabineta predsjednika Opštine Milosava Bata Bulatovića, tvrde, da će puteve popravljati pribavljajući sredstva na više načina.  Najviše nade polažu u saradnju s Vojskom Crne Gore, s kojom su, za razliku od minulih godina, dogovorili, tvrde, „konkretne aktivnosti“.

,,Sanacija nekih puteva počeće odmah nakon što okopni snijeg, ali svakako prije izdiga, koji obično počinje poslije 6. maja. Uzdamo se u relizaciju dogovora s Vojskom, pa se nadamo da će se do koliba na planinama ove godine stizati lakše i jeftinije. Dio puteva u Gornjomoračkim planinama biće popravljen u saradnji s Opštinom Šavnik, kako je to rađeno  i ranije“,  kaže Bualtović za Monitor.

On podsjeća da će pomoć stočarima dolaziti i na druge načine. Koliko su putevi važni, kaže, važna je i elektrifikacija, ali i stavranje uslova za kvalitetniju proizvodnju mliječnih proizvoda. Uz podsticajne mjere Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Opština će, tvrdi Bulatović, dati svoj „značajan doprinos“.

,,Oko 29.000 eura namijenjeno je unapređenju kvaliteta sirovog mlijeka, odnosno preradi u kućnom gazdinstvu i nabavci fotovoltažnih sisetama na katunima. Ciljevi su povećana proizvodnja mlijeka, unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka i  unapređenje kvaliteta mliječnih proizvoda. Lokalna uprava planira da kroz nabavku fotovoltažnih sistema, odnosno obezbjeđivanje struje na katunima poboljša životne uslove ali i prihode stočara“, kaže on.

Sve da se lokalna vlast i zaista posveti popravljanju situacije, do statistike iz  „zlatnih dana“ stočarstva  tog kraja teško će se stići. Krajem  osamdesetih, na području te opštine bilo je 33.000 ovaca. Prema nekim procjenama, sada ih je manje od 6.000. Prije nekoliko decanija, sjećaju se stariji mještani i nekadašnji rukovodioci poljoprivrednih preduzeča, samo na Sinjavini za samo jedan dan otkupljivano je po 1.500 jagnjadi.

„Teško da se to može dostići. Ipak, potrebno je učiniti sve kako bi svakodnevica na planinama stočarima bila što lakša. Neophodna je elektrifikacija, koja bi omogućila upotrebu muzilica i pravilnije čuvanje mlječnih proizvoda. Na mnogim katunima vodosnabdijevaje je još veliki problem. Putevi su naročito veliki izazov“, kažu zaduženi za poljoprivredu u Opštini.

Planom uređenja prostora za ovu godinu, istina, predviđena je sanacija nekoliko lokalnih i nekategorisanih puteva. Međutim, tim će planom biti obuhvaćeno svega nekoliko kilometara puteva koji vode ka katunima.

Među brojnim katunima koji umiru na području kolašinske opštine, ipak, ima i drugačijih primjera. Na tromeđi Podgorice, Kolašina i Šavnika, kao prirodni most između Sinjavine i Moračkih planina,  nalazi se Javorje.  Na pašnjacima te planine ljeti je slika drugačija nego na padinama daleko poznatije Bjelasice ili Sinjavine. Stada ovaca i  pjesme čobana u tom kraju ni narednih mjeseci neće faliti, tvrde mještani.

„Ponosni smo na ovu planinu, ali i na stočare. Ovdje možete i sada vidjeti ono što je odlikovalo Sinjavinu i Bjelasicu prije nekoliko decenija. Nijesu putevi idealani, ponakad fali i vode, ali to ne može da nam omrazi Javorje. Naš izbor  je poljoprivreda i mislimo, iako ponekad nije lako, da ljepšeg posla nema. Jeste mnogo toga do nadležnih iz vlasti, ali je velik problem i to što su se ljudi odvikli od rada“, kažu u domaćinstvu Bojića, koji se već polako pripremaju za izdig.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo