Kolašinski stočari, koji provode ljeta na planinama, ni ove godine ne očekuju da će lakše stizati do svojih koliba. Izdig uništenim putevima, često, i po nekoliko desetina kilometara od sela do katuna, naporan je i skup. Iskustva iz minulih godina nijesu ih uvjerila da će lokalna uprava početi da brine o tim saobraćajnicama, ali ni o uslovima života na planini
Na margini interesovanja lokalne vlasti decenijama je putna infrastruktura do nekoliko katuna na kolašinskim planinama. Zbog toga će stočari i ove godine, ukoliko se ne desi čudo, teško do svojih koliba. Komplikovan i skup transport stoke i osnovnog, neophodnog za višemjesečni život u planini, košta mnogo. Još su skuplji dolasci ljeti do grada, odnosno, pijaca. To je, tvrde stočari, glavni razlog što je broj domaćinstava na katunima ljeti desetkovan, pa će se i ove gode samo rijetki upustiti u zahtjevnu avanturu polunomadskog života.
U kolibama na kolašinskom dijelu Bjelasice ove godine neće biti ni 10 stočara. Iako se zbog novog Ski centra Kolašin 1600 do katuna Vranjak lakše stiže novim rekonstruisanim putem, upravo najave da će to skijalište imati i ljetnju turističku ponudu demotivisala je mnoge stočare da naredne mjesece izdignu na planinu. Kažu, što više turista i građevinskih mašina, to manje šanse za ozbiljno bavljenje stočarstvom.
„Ne može stoka pored gradilišta. Gradi se tuel ispod Bjelsice k Beranama. Prošlog je ljeta građena žičara pored koliba. Biće još gradnje na Ski centru. Sve to možda donosi neku drugu korist, ali šteti poljoprivredi. Veliki probem su i organizovane turističke ture terenskim vozilima“, – kažu stočari koji su u katunu Vranjak provodili ljeta.
Do Sinjavine i Gornjomoračkih planina tradicionalno se stiže lošim putevima, a udaljenost i po nekoliko desetina kilometara od grada otežava dopremanje mliječnih proizvoda do tržišta. Teško im je i iz sela do koliba. Minulih godina na putevima su ih dočekivali odroni i vododerine, preko kojih je i pješacima bilo teško preći.
„Prodaja mlijeka, sira i kajmaka u takvim uslovima, bude često po principu „prešla dara mjeru“. Mnogo novca i vremena treba da se stigne do kolašinske pijace. Skupo je i kad se ide svojim kolima, a mnogo je i onih koji plaćaju taksi da bi stigli do grada“, tvrde u domaćinstvu Puletića.
Priznanje da je na katunima loša situacija nijesu mogla biti izbjegnuta ni u zvaničnim opštinskim dokumentima. U planu podsticajnih mjera u poljoprivredi za ovu godinu navodi se „da je loša infrastruktura na katunima karakteristična za mnoga planinska područja na teritoriji opštine“. Takvo stanje, ocjenjuju autori tog dokumenta, negativno utiče na razvoj kako planinskih tako i seoskih područja i u dobrom dijelu doprinosi depopulaciji seoskog stanovništva.
Lokalni čelnici su se više puta hvalili kako su ove godine višestruko uvećali izdvajanja za poljoprivredu. Međutim, kada se zna da je ovogodišnji kolašinski budžet „težak“ skoro četiri milona, iznos od 47.000 eura, namijenjen podsticaju te oblasti, ne izgleda impozantno.
Iz kabineta predsjednika Opštine Milosava Bata Bulatovića, tvrde, da će puteve popravljati pribavljajući sredstva na više načina. Najviše nade polažu u saradnju s Vojskom Crne Gore, s kojom su, za razliku od minulih godina, dogovorili, tvrde, „konkretne aktivnosti“.
,,Sanacija nekih puteva počeće odmah nakon što okopni snijeg, ali svakako prije izdiga, koji obično počinje poslije 6. maja. Uzdamo se u relizaciju dogovora s Vojskom, pa se nadamo da će se do koliba na planinama ove godine stizati lakše i jeftinije. Dio puteva u Gornjomoračkim planinama biće popravljen u saradnji s Opštinom Šavnik, kako je to rađeno i ranije“, kaže Bualtović za Monitor.
On podsjeća da će pomoć stočarima dolaziti i na druge načine. Koliko su putevi važni, kaže, važna je i elektrifikacija, ali i stavranje uslova za kvalitetniju proizvodnju mliječnih proizvoda. Uz podsticajne mjere Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Opština će, tvrdi Bulatović, dati svoj „značajan doprinos“.
,,Oko 29.000 eura namijenjeno je unapređenju kvaliteta sirovog mlijeka, odnosno preradi u kućnom gazdinstvu i nabavci fotovoltažnih sisetama na katunima. Ciljevi su povećana proizvodnja mlijeka, unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka i unapređenje kvaliteta mliječnih proizvoda. Lokalna uprava planira da kroz nabavku fotovoltažnih sistema, odnosno obezbjeđivanje struje na katunima poboljša životne uslove ali i prihode stočara“, kaže on.
Sve da se lokalna vlast i zaista posveti popravljanju situacije, do statistike iz „zlatnih dana“ stočarstva tog kraja teško će se stići. Krajem osamdesetih, na području te opštine bilo je 33.000 ovaca. Prema nekim procjenama, sada ih je manje od 6.000. Prije nekoliko decanija, sjećaju se stariji mještani i nekadašnji rukovodioci poljoprivrednih preduzeča, samo na Sinjavini za samo jedan dan otkupljivano je po 1.500 jagnjadi.
„Teško da se to može dostići. Ipak, potrebno je učiniti sve kako bi svakodnevica na planinama stočarima bila što lakša. Neophodna je elektrifikacija, koja bi omogućila upotrebu muzilica i pravilnije čuvanje mlječnih proizvoda. Na mnogim katunima vodosnabdijevaje je još veliki problem. Putevi su naročito veliki izazov“, kažu zaduženi za poljoprivredu u Opštini.
Planom uređenja prostora za ovu godinu, istina, predviđena je sanacija nekoliko lokalnih i nekategorisanih puteva. Međutim, tim će planom biti obuhvaćeno svega nekoliko kilometara puteva koji vode ka katunima.
Među brojnim katunima koji umiru na području kolašinske opštine, ipak, ima i drugačijih primjera. Na tromeđi Podgorice, Kolašina i Šavnika, kao prirodni most između Sinjavine i Moračkih planina, nalazi se Javorje. Na pašnjacima te planine ljeti je slika drugačija nego na padinama daleko poznatije Bjelasice ili Sinjavine. Stada ovaca i pjesme čobana u tom kraju ni narednih mjeseci neće faliti, tvrde mještani.
„Ponosni smo na ovu planinu, ali i na stočare. Ovdje možete i sada vidjeti ono što je odlikovalo Sinjavinu i Bjelasicu prije nekoliko decenija. Nijesu putevi idealani, ponakad fali i vode, ali to ne može da nam omrazi Javorje. Naš izbor je poljoprivreda i mislimo, iako ponekad nije lako, da ljepšeg posla nema. Jeste mnogo toga do nadležnih iz vlasti, ali je velik problem i to što su se ljudi odvikli od rada“, kažu u domaćinstvu Bojića, koji se već polako pripremaju za izdig.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ