Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NELEGALNI OBJEKTI U NACIONALNIM PARKOVIMA: Divljom gradnjom na divlju ljepotu

Objavljeno prije

na

O broju divljih objekata u pet nacionalni parkova preciznih podataka nema. JU NPCG u posljednjih pet godina registrovala je 270 slučajeva nelegalne gradnje. Ekolozi tvrde da ovakvih objekata samo u NP Durmitor ima preko 1.500

 

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović najavio je,više puta protekle sedmice, povlačenje plana privremenih objekata u Nacionalnom parku Durmitor i obećao da se ništa neće graditi uz put od rampe ka Crnom jezeru.  Plan privremenih objekata, kazao je, nije „sveto pismo“ pa da se od njega ne može odustati. Čak se i
OO DPS-a zahvalio građanima što su zaštitili Crno jezero.

A krajem radne semice, u petak u tri sata, na sajtu ovog ministartsva objavljen je poziv za pripremu Programa privremenih objekata za NP Durmitor od 2019. do 2023:  ,,U cilju pripreme i izrade što kvalitetnijeg Programa, a polazeći od potrebe da se obezbijedi što veći stepen transparentnosti i omogući prethodno učešće zainteresovane javnosti, a posebno zainteresovanih korisnika prostora odnosno lokalnog stanovništva u opštinama Žabljak, Pljevlja, Mojkovac, Plužine i Šavnik, Ministarstvo je pripremilo odgovarajući Upitnik. Upitnik je potrebno popuniti u periodu od 12.04.2019. godine do 22.04.2019. godine i isti dostaviti na adresu javna.rasprava@mrt.gov.me’’.Toliko o javnim obećanjima.

Na pitanja Monitora ministarstvu o tome koliko je nelegalnih objekata u Nacionalnim parkovima podignuto u posljednjih pet godina, a koliko legalnih, iz ministarstva nijesmo dobili odgovore. Posljednji put iz ovog ministarstva su objavili da je tokom 2015. godine registrovano 57 slučajeva nelegalne gradnje u nacionalnim parkovima. Precizne statistike do danas nema.   Ažurniji su bili u JP Nacionalni parkovi CG. Po njihovim podacima u posljednjih pet godina služba zaštite ovog javnog preduzeća evidentirala je 270 slučajeva nelegalne gradnje i drugih nedozvoljenih promjena u prostoru zaštićenih područja (vidi boks). Svi slučajevi su, kažu, procesuirani Upravi za inspekcijski nadzor na dalje postupanje. U periodu od 2014. do 2018. najviše nelegalne gradnje je zabilježeno na Skadarskom jezeru- 170 slučajeva, slijede NP Durmitor 57, Lovćen 23, Prokletije 13 i Biogradska gora svega sedam registrovanih slučajeva.  Podaci nevladinih organizacija se drastično razlikuju, govore da je samo u NP Durmitor sagrađeno preko 1.500 divljih objekata.  Još 2014. Vlada je napravila plan kojim 12 kilometara kvadratnih treba izuzeti iz NP Durmitor jer je devastiran divljom gradnjom.  Darko Stijepović, direktor Centra za razvoj Durmitora, za Monitor kaže da su prvi slučajevi divlje gradnje unutar NP Durmitor zabilježeni početkom ‘90-ih. Međutim, tada su graditelji sankcionisani. Što nije bio slučaj kada je 2007. godine divlja gradnja na Durmitoru doživjela procvat, uz prećutno ohrabrivanje vrha vlasti.  Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon, smatra da je pored nelegalnih objekata veliki problem i povezane nelegalne uslužne djelatnosti koje nestručno  obavljaju nekompetentni ljudi: ,,Umjesto što se vodi besmislena priča o planu privremenih objeka, koja je prihvatljiva jedino onim krugovima koji ne samo da ne shvataju prirodu nacionalnih parkova, već ni očekivanja posjetilaca, u resornom Ministarstvu održivog razvoja i turizma bi trebalo da se skoncentrišu na uklanjanje svih divlje izgrađenih objekata i objasne javnosti kako je do toga došlo u ovolikom alarmantnom obimu a da Vlada nije zaštitila javni interes’’.

Koliko je Vladi kontinuiteta do javnog i ekološkog interesa, jasno je bilo 2015. kada su predložili da nacionalni parkovi iz javnog preduzeća prerastu u oblik privrednog društva. Tada je štampa objavila da se priprema odluka o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Nacionalni parkovi CG. Čija bi djelatnost, između ostalog, bila  izrada vazdušnih svemirskih letjelica, keramičkih pločica, pogrebne djelatnosti, proizvodnja borbenih vojnih vozila, popravka satova… Bila je to, kazali su nadležni, samo radna verzija.

,,Čini mi se da je cilj da se konačno vefirikuje to da ne važi više da su NP javno dobro i da tako treba da se ponašamo prema njima i čuvamo ih. Da i to može da se valorizuje i da se naplati i proda kao što su svojevremeno prodali pola trga na Žabljaku’’, kaže Stijepović.

Ekolozi, a i podaci institucija, govore da su divljom gradnjom ugroženi svi nacionalni parkovi. Stanje je najalarmantnije u NP Durmitor, iako je ovo jedini NP u Crnoj Gori koji je još 1980, zajedno sa Tarom, stavljen pod zaštitu UNESCO-a.

Da li je cilj da se Durmitor izbaci sa liste UNESCO da bi lakše mogli da grade, pita se Stijepović. On tvrdi da zvanična politika vodi uništenju nacionalnih parkova. ,,Država gradi puteve unutar NP, žičare, skijališta, staze, siječe se šuma, sve je to divlja gradnja – bez dozvole, elaborata, bez studija o uticaju na životnu sredinu. Mijenja se geomorfološka struktura,  a narušava ekološka ravnoteža’’.

Na početku pomenuti ministar je nedavno u debati na TV, na kritike za ,,razvojne” planove gradnje na Crnom jezeru, dobacio – Što je alternativa -Srednji vijek? A možda da prirodu, barem onu zaštićenu, ne diramo i oslobodimo je naše strategije razvoja?

 

NACIONALNI PARKOVI CG: I građani da prijave

Služba zaštite NP Durmitor 2018. godine je registrovala 7 slučajeva nelegalne gradnje objekata koji su upućeni nadležnim inspekcijskim organima. Služba zaštite NP Biogradska gora registrovala je 3 slučaja nelegalne gradnje. Za nelegalnu gradnju na prostoru NP Skadarsko jezero sačinjeno je 95 Zapisnika koji su proslijeđeni nadležnim inspekcijskim organima (građevinska inspekcija MORT). Služba zaštite NP Lovćen je registrovalajedanslučajnelegalnegradnje. Služba zaštite NP Prokletije 2018. godineobavila je sedamkontrola, tj. prijava nelegalne gradnje Urbanističko-građevinskoj ispekciji.

Tokom 2017. Upravi za inspekcijski nadzor procesuirano je 30 slučajeva u NP Durmitor, sedamnelegalnegradnjei drugih nedozvoljenih promjena u prostoru. U NP Lovćen evidentirano je sedam slučajevanelegalne gradnje i drugih nedozvoljenih promjena u prostoru, u NP Prokletije četiri i u NP Biogradskagora trislučajanelegalnegradnje i drugih nedozvoljenih promjena u prostoru.

Na prostoru petnacionalnihparkovatokom 2016. godine, Službe zaštite su registrovale slučajeve nelegalne gradnje – u NP Lovćen evidentirana su dva slučaja bespravne gradnje. Na području NP Skadarsko jezero evidentirano je ukupno 13, a na području NP Durmitor 10 slučajeva nelegalne gradnje i drugih nedozvoljenih promjena u prostoru.

U NP Durmitor, 2015. godine, registrovanasudvaslučajanelegalnegradnje. NP Skadarsko jezero je evidentiralo 50 slučajeva nelegalne gradnje. Služba zaštite NP Lovćen je uočila ievidentiraladevetslučajevadevastacijeprostora, a u NP Prokletije prijavljena su dva pokušaja.

Tokom 2014. godine NP Durmitor registrovano je osam slučajeva nelegalne gradnje, u NP Biogradskagorajedanslučajnelegalnegradnje, u NP Skadarsko jezero 12 slučajeva nelegalne gradnje i drugih oblika devastacije prostora. U NP Lovćen Služba zaštite je uočila i evidentirala 4 slučaja nelegalne gradnje i devastacije prostora.

U JP NPCG naglašavaju da su u okviru nove veb platforme (www.nparkovi.me) razvili aplikaciju na kojoj postoji opcija, da svaki savjesni građanin, Nacionalnim parkovima prijavi sve pojave koje spadaju u domen nelegalnih aktivnosti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati
Click to comment

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

DRUŠTVO

DODJELA DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA KOMPANIJI UNIPROM, MIJENJA RAČUNICU O PRODAJI KAP-A: Milioni kvadrata na poklon

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na pitanje CIN-CG, o tome koji je javni interes opredijelio da se 2,6 miliona kvadrata državnog zemljišta ustupi privatnom vlasniku, iz Vlade nije stigao precizan odgovor. Bez odjeka tužilaštva su i ranije prijave MANS-a, zahtjevi Foruma 2010 i izvještaji opštinske komisije

 

Bez objašnjenja o motivima i javnom interesu, pozivajući se samo na propise koji to omogućuju, Vlada Crne Gore je nikšićkoj kompaniji Uniprom, vlasniku Kombinata aluminijuma u Podgorici, praktično poklonila 2,65 miliona metara kvadratnih čija se vrijednost, s obzirom na nedavne transakcije na lokacijama u blizini, može mjeriti i stotinama miliona eura.

Štura pozivanja na paragrafe, nijesu bacila mnogo svjetla na odluku, koja podsjeća na nastavak politike, kada su u KAP, kao u rupu bez dna, vlasti usule više od 300 miliona eura nezaštićenih garancija i nepovratne državne pomoći, a tadašnji ruski partner Oleg Deripaska, je prema tvrdnjama čelnika Socijaldemokratske partije Crne Gore, dugogodišnjeg koalicionog partnera Demokratske partije socijalista, kroz razne mehanizme isisao bar još pola milijarde.

Prodaja onoga što je ostalo od KAP-a, koji je u međuvremenu utonuo u stečaj, kompaniji Veselina Pejovića početkom 2014, nakon šest godina tako dobija novu kalkulaciju. Uniprom je za kompaniju koja je bila samo korisnik zemljišta platio 25,7 miliona eura u četiri rate. Vrijednost  zemljišta, čiji je vlasnik sada postao, je prema najnižim procjenama 20 miliona eura. S obzirom na to da je Glavni grad susjedne parcele u sklopu Industrijske zone, na kojima su logistički centri kompanija Voli i Tehnomax, prodavao po 100 eura za kvadrat, potencijalna vrijednost je više stotina miliona.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 24. MAJA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZAKON O PLANIRANJU I IZGRADNJI NEEFIKASAN: Ekspanzija divlje  gradnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odrednice inoviranog Zakona  o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je ukinuo građevinske dozvole i propisao da investitor može započeti gradnju na osnovu prijave građenja i propisane projektne dokumentacije nadležnoj inspekcijskoj službi, išle su naruku onima koji više vole graditi „na divlje“

 

Novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata nije  spriječio nelegalnu gradnju objekata. Naprotiv, bespravna, odnosno divlja gradnja, doživljava procvat u svim dijelovima Crne Gore, u svim gradovima na primorju, u glavnom gradu, u naseljima na sjeveru države. Odrednice inoviranog zakona koji je ukinuo građevinske dozvole i propisao da investitor može započeti gradnju na osnovu prijave građenja i propisane projektne dokumentacije nadležnoj inspekcijskoj službi, išle su naruku onima koji više vole graditi „na divlje“, što je daleko isplativije. Ne moraju se pridržavati nikavog ovjerenog projekta niti zadatih urbanističkih parametara. Znaju takođe da su inspekcijske službe Ministarstva održivog razvoja i turizma najslabija karika u sistemu kontrole izgradnje objekata i da prođe dovoljno vremena prije nego malobrojni inspektori posjete neko nelegalno gradilište.

Vlasnici nelegalnih objekata koji se uveliko grade nakon isteka roka za legalizaciju, koja je okončana 16. jula 2018, nadaju se novoj legalizaciji, odnosno produženju roka za legalizaciju do 2020. godine. Dodatni rok se očekuje jer je od oko 100.000 nelegalno izgrađenih objekata u Crnoj Gori, za legalizaciju pristiglo oko 51.000 hiljada zahtjeva, od kojih je do danas obrađeno oko 30.000.

Očekuje se da Ministarstvo održivog razvoja i turizma završi evidenciju nelegalnih objekata na području Crne Gore na osnovu završenog orto-foto snimanja stanja u prostoru. Ovaj obiman posao još nije počeo, a tek nakon preciznije analize stanja razmatraće se mogućnost propisivanja novog roka i uslova za legalizaciju objekata za koje nije podnijet zahtjev. U tom međuprostoru nastao je raj za nelegalne graditelje, pa divlja gradnja prosto cvjeta. Podižu se nelegalne stambene zgrade, hoteli, vile, ponte, seoske kuće, vjerski i svakojaki objekti diljem države. Iskustvo im kazuje da će povoljnije proći prilikom legalizacije divlje podignutog objekta od građana koji su poštovali zakone.

Iako je divlja gradnja krivično djelo za koje su kazne pooštrene izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, niko do sada za ovo djelo nije odgovarao. Za gradnju objekta bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije ili suprotno revidovanom glavnom projektu ili odluci nadležnog organa o zabrani građenja predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do pet godina. Dok se za nelegalnu gradnju složenih inženjerskih projekata kazna povećava na period od jedne do osam godina.

Da ove zakonske smjernice nemaju primjenu u praksi pokazuje najsvježiji primejr nelegalne gadnje na hotelu Budva u Budvi. Vlasnik hotela, poznati biznismen Veselin Pejović, dogradio je čitavo jedno krilo hotela koji se nalazi na glavnom šetalištu u Budvi. Geneza postupaka oko ove bespravne gradnje u centru Budve, pokazala je svu nemoć nadležnih u MORT-u i njihovu prećutnu podršku. U slučaju nelegalne gradnje dijela hotela Budva, ministar Pavle Radulović javno je demonstrirao selektivan  pristup u primjeni mjera zabrane gradnje i rušenja nelegalno sagrađenih objekata. I dok inspektori uz podršku kordona policije jurišaju na rušenje one krstionice Srpske pravoslavne crkve u Tivtu, odlučnost u slučaju hotela Budva je izostala. Crnogorski tranzicioni bogatun, vlasnik KAP-a i Rudnika boksita, najvećih kompanija u državi i mnogih drugih firmi i hotela čija se vrijednost  cijeni na više od 100 miliona eura, uprkos protivljenju lokalnih vlasti u Budvi, bespravno dograđuje nedavno sagrađeni hotel.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 24. MAJA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVIJET FINANSIJA: Izuzetak kao pravilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

CBCG je konačno odobrila CKB da otkupi akcije SGMN banke. SDT je, istovremeno, formirala predmet povodom mogućih zloupotreba depozita tokom prinudne uprave u Atlas banci. Guverner Žugić se u prvom od pomenutih slučajeva izuzeo a o drugom, navodno, nema podataka. Da li je to dobro ili loše za sistem

 

Crnogorska komercijalna banka (CKB) dobila je odobrenje Centralne banke (CBCG) za preuzimanje Societe generale banke Montenegro (SGMN). Tako je, nakon višemjesečnog iščekivanja, postala izvjesna realizacija posla iz  februara ove godine, kada je objelodanjeno da je ovdašnja podružnica OTP banke ugovorila kupovinu 90,56 odsto akcijskog kapitala SGMN za 40,46 miliona eura.

Nakon realizacije ugovorenog posla francuska SGB će se povući sa crnogorskog tržišta, dok će mađarska  OTP  biti vlasnik dvije ovdašnje banke. Prema dostupnim informacijama, CKB nastavlja rad pod sadašnjim imenom dok će SGMN vratiti predprivatizacioni naziv – Podgorička banka i pod njim će poslovati do konačnog spajanja sa CKB.

Istovremeno sa ovim vijestima do javnosti  je stigla i informacija da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo predmet o načinu na koji je privremena uprava Atlas banke tokom svog mandata umanjila zatečene depozite  za 21,8 miliona eura.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 24. MAJA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo