Povežite se sa nama

OKO NAS

ODLIV NOVCA IZ JAVNOG ZDRAVSTVA: Privatnicima se sve više priliva

Objavljeno prije

na

Fond za zdravstveno osiguranje je posljednjih osam godina izdvojio 20 miliona eura za privatne zdravstvene ustanove. Za bolnicu u Meljinama od 2005. godine 24, a za Institut u Igalu 33 miliona. Liječenje u inostranstvu plaćeno je 70,5 miliona eura.  Kada treba uložiti manje od pet miliona eura za izgradnju neophodnih klinika u javnom zdravstvu, čeka se pomoć međunarodnih institucija

 

Fond za zdravstveno osiguranje platio je posljednjih osam godina  20 miliona eura  privatnim zdravstvenim ustanovama (PZU) za liječenje pacijenata, koji nijesu zbrinuti u javnom zdravstvu za koje svakog mjeseca poslodavci plaćaju osiguranje državi.

Zakonom o zdravstvenom osiguranju od 2011. godine Fond potpisuje ugovore sa zdravstvenim ustanovama kako bi se smanjilo čekanje na preglede ili za zdravstvene usluge koje nijesu dostupne u javnim zdravstvenim ustanovama.

Iznos koji se iz budžeta izdvaja za PZU, kako pokazuju dokumenta, stalno raste, pa je od početnih 777 hiljada iz 2011/12. godine porastao na 6,7 miliona u prošloj godini.

Najviše novca dobija Specijalna bolnica Codra, vlasnika Dragice Perović-Ivanović i Zorana Ivanovića, koja je posljednje dvije godine dobila blizu osam miliona eura.

Trend povećanja izdataka nastaviće se tokom ove i sljedeće godine. Iz Fonda zdravstva kažu da su za period od aprila ove do 2021. godine potpisali ugovore sa 15 PZU. Spisak Fonda pokazuje koje zdravstvene usluge se ne obavljaju na vrijeme, ili se ne obavljaju u javnom zdravstvu: ,,Ambulantne oftalmološke usluge, usluge bolničke oftalmološke zdravstvene zaštite, usluge magnetne rezonance, pato-histološke usluge, usluge vantjelesne oplodnje”.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović pohvalio se ranije da je  prvi put od 2010.  za ovu godinu odobren budžet za zdravstvo projektovan na osnovu realnih potreba i na nivou stvarne potrošnje. Za zdravstvo će se ove godine izdvojiti 32 miliona eura više nego lani, kada je bilo predviđeno 205 miliona. No, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, građani Crne Gore preko 40 odsto budžeta za zdravstvo, odnosno oko 100 miliona eura, daju za liječenje mimo sistema javnog zdravstva.

Definicija korupcije u zdravstvu obuhvata i namjerno slabljenje javnog zdravstva u korist privatnog i prelivanje novca građana u privatne džepove. Jedan od načina je i sve češći monopol privatnih ustanova u odnosu na javne, zbog nedostatka adekvatne opreme u javnom zdravstvu. Dešava se da se određeni testovi mogu uraditi samo kod privatnika, ili da pojedini aparati u KCCG ne rade. Kod privatnika neophodni  pregled, u zavisnosti od toga što se snima, košta od 150 do 450 eura.

,,Kako se u KCCG čeka duže od mjesec dana kod očnog, uputili su me kod privatnika. Kada sam nazvao privatnika, rekli su mi da mogu zakazati tek za mjesec i po – dva. Da li može prije, pitao sam. Može, ako platite pregled, rekli su mi”, jedna je od uobičajenih žalbi pacijenata. A sa tom praksom se suočavaju i doktori: ,,Zakazujemo pregled kod specijaliste u privatnoj ordinaciji i kompjuter izbaci termin tek za nekoliko mjeseci. Pacijent onda nazove tu ordinaciju, dogovori se da plati i zakaže pregled za par dana”.

Stručnjaci odavno izražavaju sumnju da PZU, čija je zarada uslovljena  brojem pacijenata i pruženih usluga, zbog profita ,,izmišljaju” bolesti, usluge ili rade nepotrebne dijagnostičke postupke. U Fondu tvrde da obavljaju kontrolu svih ispostavljenih faktura od strane privatnih zdravstvenih ustanova: ,,U informacionom sistemu su implementirani automatski kontrolni mehanizmi (da se može fakturisati samo ugovorena usluga po ugovorenoj cijeni i dr.),  kao i kroz kontrolu usaglašenosti ekonomsko finansijske dokumentacije sa medicinskom dokumentacijom”.

Ukoliko se kontrolom dokumentacije utvrdi da je fakturisana ugovorena usluga, a koja nije potkrijepljena odgovarajućom medicinskom dokumentacijom, navode iz Fonda, ona se ne priznaje,  već se umanjuje faktura za neopravdano fakturisani iznos.

Pored novca koji se posljednih osam godina daje za PZU, Fond liječenje osiguranika plaća i Opštoj bolnici u Meljinama i Institutu Simo Milošević Igalo.

Prema dostupnim podacima Fonda u periodu od 2005. do 2018. godine, OB Meljine je iz budžeta Fonda dobila 24 miliona eura. Od 2008, otkada Meljinama upravlja Atlas grupa Duška Kneževića, iz Fonda je ovoj bolnici do 2018, uplaćeno preko 19 miliona eura. Epilog ove privatizacije je uvođenje stečaja.

Bolnica u Meljinama kupljena je za 25 miliona eura. Iz Atlas grupe tvrde da su za prethodnih 10 godina uložili 32 miliona eura, te da su o svom trošku finansirali funkcionisanje bolnice: ,,Izdvajali smo ogromne sume za  plate osoblja i redovno funkcionisanje bolnice u proteklih 10 godina,  zato što od naplaćivanja medicinskih usluga od Fonda zdravstva nije bilo moguće pokriti ni polovinu izdataka’’.

Strateška opredijeljenost vlasti ka privatizaciji zdravstva potvrđena je i najavljenom prodajom Instituta Simo Milošević. Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim predsjedava premijer Duško Marković, je krajem marta ozvaničio početak pregovora o prodaji 56,4 odsto akcijskog kapitala Instituta, sa konzorcijumom koji čine češka kompanija Philibert.a.s. i crnogorska Vile Oliva d.o.o, biznismena Žarka Rakčevića. Oni su ponudili 10 miliona eura za kupovinu 56,48 odsto akcija i investicije od blizu 28 miliona eura.

Krajem ljeta ministarka ekonomije Dragica Sekulić izjavila je da je iz medija informisana da je blizu 26 odsto akcija Instituta, koje su bile u vlasništvu Vlade Srbije, kupio Žarko Rakčević. Pored prodatih akcija Vlade Srbije, koje su plaćene 2,9 miliona eura, crnogorski Investiciono-razvojni fond ima 23,65 odsto dionica, Vlada Crne Gore 19,19 odsto, Fond zdravstva 10,23 i Zavod za zapošljavanje 3,41 odsto…

Vlasnik akcija Fond za zdravstvo je u periodu od 2005. do 2018. Institutu na ime rehabilitacije osiguranika platio ukupno 33 miliona eura.

Dugoročni plan je privatizacija javnog zdravstva. Neposredno prije parlamentarnih  izbora 2016. tadašnji ministar zdravlja Budimir Šegrt, sada ambasador, obznanio je saradnju sa kompanijom sa Malte – Vitalis Global Healthcare (VGH). Ministar je tada najavio privatizaciju javnog zdravstva na period od 30 godina i ulaganje Maltežana od 375 miliona eura.

Ubrzo nakon toga, a pošto su izbori minuli, VGH se našla u središtu korupcionaške afere. Kada je buknula afera, u Ministarstvu zdravlja su rekli da o tome ne znaju ništa. Ministar Šegrt je izjavio da ,,svako o svom poslu ili obrazu treba da vodi računa”.
Po dolasku Kenana Hrapovića na čelo Ministarstva zdravlja, ugovor sa kompanijom VGH je stopiran. Razlog – nepoštovanje procedura.

Da se skroz nije odustalo, potvrda je memorandum o razumijevanju između Vlade Crne Gore i Steward Health Care International Limited iz maja prošle godine, opet neposredno prije lokalnih izbora u Podgorici. Potpisali su ga ministar zdravlja Kenan Hrapović i predstavnik kompanije Armin Ernst, koji je bio izvršni direktor Vitalis Global Healthcare. Mediji u Americi i na Malti kao reference ove američke kompanije navode i to što se ona našla u fokusu javnosti, nakon što je kupila bolnicu u gradu Kvinsu, u državi Masačusets, otpustila radnike, a zgradu i zemljište sa pogledom na okean prodala investitoru za izgradnju stanova za tržište, ostavljajući 100.000 žitelja bez zdravstvene zaštite.

,,Imajući u vidu da kompanija Steward do sada nije dostavila precizne analize niti konkretne projekte kao oblike saradnje, ranije potpisani memorandum do sada nije proizveo bilo koje pravno dejstvo, niti materijalna ili finansijska izdvajanja’’, kazali su iz Ministarstva zdravlja. Naglašavaju da čekaju da im se iz kompanije jave, pa će onda ,,opredjeliti dalje pravce djelovanja”.

Dosadašnje djelovanje rezultiralo je time da sadašnja vlast za 30 godina vladavine nije bila u stanju da igradi nijednu bolnicu. Ministar Hrapović za ovu godinu najavljuje izgradnju dvije klinike. Vrijednost  izgradnje i opremanja Klinike za infektologiju iznosi 8,3 miliona eura, finansiraće se iz granta sredstava Programa IPA 2018. u iznosu od 4,5 miliona, a dijelom iz budžetskih sredstava. Za Kliniku za mentalno zdravlje urađen je glavni projekat,  planirano je da košta 4,7 miliona eura, a ministar tvrdi da imaju pozitivne signale za gradnju iz međunarodnih institucija.

 

LIJEČENJE U INOSTRANSTVU (2010-2018): Plaćeno 70,5 miliona eura

 

Fond za zdravstveno osiguranje je za posljednjih devet godina platio 70,5 miliona eura liječenje osiguranika iz Crne Gore u inostranstvu. Najviše za liječenje u Srbiji, preko 50 miliona eura. Slijede Njemačka – 8,2 miliona; Turska 4,5 miliona; Hrvatska 1,8 miliona; Velika Britanija 1,4 miliona; Švajcarska milion eura; Francuska 792.555 eura, Italija 491.266; Slovenija 317.328 eura…

Predrag NIKOLIĆ

 

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Naš novac  DPNCG&Sindikata doktora medicine, koji je podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta, koji sprovodi Institut alternativa, u partnerstvu sa Institutom za javne financije iz Zagreba i NVO Novi horizont iz Ulcinja, a uz finansijsku podršku EU kroz Instrument za civilno društvo i kofinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.  Sadržaj teksta predstavlja isključivu odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora.

Komentari

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VRIJEME PRIPREMA ZA SEZONU POŽARA: Problemi notirani, rješenja se odlažu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Klimatske promjene, sve veći broj požara, opasnost od drugih nepogoda, prinudiće nas da ovom pitanju poklanjamo više pažnje, odgovornosti i solidarnosti. Ili da plaćamo sve veću cijenu zbog posljedica

 

Pošto su nas novembarske poplave zatekle nespremne, pravo je vrijeme da se počnemo pripremati za predstojeću sezonu požara. Da izbjegnemo nova „iznenađenja“. Tokom jula i avgusta vatrena stihija progutala je hektare šuma po Crnoj Gori. Šteta se još procjenjuje.

Oko 65 odsto teritorije Crne Gore pokriveno je šumom – 2019. izgorjelo je 113 km2 teritorije od toga 95 km2 šuma, 2020. čak 258 km2 šume od 400 km2 izgorjele teritorije. Prošle godine izgorjelo je 143 km2, što odgovara površini od 24.000 fudbalskih terena. Koristeći evropski model ,,ukupne štete” Organizacija KOD je izračunala da je štete od požara 2021. iznosila 280 miliona eura.

Državna računica se znatno razlikuje, pa prema njoj šteta za prošlu godinu iznosi samo 6,4 miliona. Prema procjenama Uprave za šume, 2020. kada je bilo najviše požara – 220,  ukupna šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila je svega 12 miliona. U svom izvještaju o požarima Državna revizorska institucija je istakla da je, prema evropskom modelu procjene štete, ta šteta najmanje desetostruko veća. Na to su upozorili i iz skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje ocijenivši da je potrebno unaprijediti metodologiju za procjenu štete prouzrokovane požarima, shodno EU standardima.

Od nevjerodostojne procjene štete, gore su slike koje se svako ljeto ponavljaju – neadekvatno opremljenih vatrogasaca koji, često rizikujući živote, pokušavaju da spriječe da se požari prošire do kuća uz slabu pomoć iz vazduha. Svake godine ponavljaju se isti, alarmantni, podaci – Crna Gora ima pet letilica, pojedinih sezona sve ne mogu da lete jer nemaju licence, a sa licencama kubure i piloti jer nemaju dovoljan broj letova.

,,Jedan od dva helikoptera je ‘72. godište, a drugi je ‘98. Već 24 godine nije nabavljen nijedan helikopter”, izjavio je ministar bez portfelja Zoran Miljanić na kontrolnom saslušanju koje je na temu požara održano početkom juna u Skupštini. On je kazao da je Vlada odlučila da kupi neophodni višenamjenski helikopter koji, bez opreme, košta 10 miliona eura, ali da na kraju ništa nije bilo od toga. ,,Gori nam pod nogama, a mi nemamo rješenja”, zaključio je Miljanić.

Crna Gora je, prije tri decenije, dok je bila u zajednici sa Srbijom, prodala četiri kanadera Grčkoj za 8,4 miliona eura, sa 13 rezervnih motora za te avione i preko 3.500 komada razne opreme i rezervnih djelova za njih. Od te 1993. do danas kanaderi, iako neophodni, su samo san.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

BIŠEVCI OPET HOĆE OTCJEPLJENJE OD ROŽAJA: Tvrde da opštinske vlasti namjerno urušavaju Biševo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao i prije dvije godine, mještani rožajske mjesne zajednice Biševo opet intenziviraju aktivnosti sa ciljem da izdejstvuju da njihov kraj postane opština. Taj status su, podsjećaju, imali sve do 1956, a razloga za „otcjepljenje” od Rožaja je, tvrde, previše

 

U Mjesnoj zajednici (MZ) Biševo tvrde da su ponestali svi razlozi da budu dio rožajske opštine. U tom kraju Odluku o osnivanju Incijativog odbora za sprovođenje postupka i formiranje nove opštine donijeli su poodavno. Kako je Monitoru kazao predsjednik odbora Mersudin Redžović izrađena je i Studija opravdanosti formiranja nove opštine. Pozivaju se na član 16 Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore. Formiranje Opštine, objašnjava Redžović, bilo bi „konačno vraćanje onog što pripada i mještanima i dijaspori”. On podsjeća da je opština Biševo formirana 1918. godine i da je funkcionisala sve do 1955. godine kada je ukinuta”. Početkom te godine, spajanjem opština Biševo i Ibara osniva se opština Rožaje.  U selu s ponosom podsjećaju na istorijsku činjenicu da je Biševo, u vrijeme Osmanske vladavine, imalo svog Pašu-Biševca koji je bio i zet Sultana Abdulah Hamida II.

„Biševo sa bogatom istorijom, gdje žive ljudi različitih vjera i nacija, kroz istoriju imalo je puno poznatih ličnosti. Svi oni su dali doprinos i Biševu i Crnoj Gori. Kroz istoriju, ovo mjesto je imalo revolucionare, narodne heroje, nosioce Partizanske spomenice. Pokret otpora protiv fašizma upravo je krenuo iz Biševa 1941. godine. Prvi magistralni put, put koji je spajao Crnu Gori i Srbiju, prošao je kroz Biševo početkom 30-ih god prošlog vijeka. Biševo je 1918. godine imalo i svoju poštu i telefon, krajem 40-ih godina prošlog vijeka Dom kulture i svoje kino, zemljoradničke zadruge, hotel, fabrike tekstila, bolnicu, osnovnu školu…”, kaže saogovornik Monitora.

Biševo se nalazi na tromeđi Crne Gore, Srbije i Kosova. Prema posljednjim zvaničnim podacima, ima 450 domaćinstava i oko 1.800 stanovnika. To je najveća rožajska MZ, koja je okružena vrhovima Hajle, Vršine, Čukara i Gospođinim vrhom. Prvi trag o naselju Biševo sreće se u popisu stanovništva iz 1453. godine. U srednjem vijeku taj kraj je poznat kao „konačište” trgovaca, jer je bio na karavanskom putu od Dubrovnika do Carigrada. Danas ima 13 zaselaka.

Mještani tvrde da je njihova MZ prije 70 godina imala oko 9.000 stanovnika, ali i da je je tokom minule dvije decenije „opštinska vlast u Rožajama namjerno i ciljano radila na urušavanju Biševa i njegovog stanovništa”. Za to vrijeme, objašnjavaju, iz Biševa se iselilo blizu 2.000 mještana. Takav odnos, kaže Redžović, razlog je i zbog čega brojna dijaspora ne želi da ulaže u svoje rodni kraj. Kad se formira opština, tvrde u toj MZ, biće drugačije.

„Skoro 1.800 Biševaca živi na području Zapadne Evrope. Oni žele da svoj kapital i svoje projekte ulože u svoje mjesto. Kako je sada stanje, niko od njih ne želi da ulaže, zato smo svi mi iz Biševa jednoglasni i odlučni da vratimo status opštine”, poručuju iz Incijativnog odbora.

Ne kriju razočarenje vladajućom Bošnjačkom strankom (BS), koja će vladati Rožajama i naredne četiri godine. Kažu da lokalna vlast „do sada nije marila za svoje građane”. Biševci ukazuju na, kako tvrde, očigledan nepotizam, luksuzne stanove lokalnih funkcionera, enormno bogaćenje… Kažu da je BS „obezvrijedila sve koji nisu članovi te partije”. Oštre kritike iz na račun rožajske vlasti sitzale su iz Biševa i minulih godina. Misle i da je incijativu trebalo pokrenuti mnogo ranije, jer su mještani tih prostora „žrtve nakaradne politike koju vodi vlast u Rožajama posljednjih godina”.

„Ta vlast ne čini ništa da zaustavi iseljavanje građana niti otvaraju radna mjesta. Da je sve manje stanovništva govore podaci iz OŠ „Milutin Ivanović“ u Biševu, koja je svojevremeno, brojala na stotine đaka. Sada se mogu izbrojati na prste jedne ruke. Ukoliko se pod hitno ne riješi status Biševa, na tim prostorima će ostati samo starci”, upozorava Redžović.

On podsjeća na podatak da je 125 porodica iz Biševa već kupilo grobna mjesta širom Njemačke i drugih zemalja. To, kako tvrdi, daje do znanja da se oni više nikad neće vratiti na svoja nekadašnja ognjišta. Biševci su uvjereni da će sa dobijanjem statusa opštine svom kraju vratiti nekadašnji sjaj.

Sagovornik Monitora tvrdi da su inicijativu podržali mještani zaselaka Bijele Crkve, Radetine, Razdolja, Paučine, Vuče, Bukovice, Malindubrave, Crnče, Baća, Jablanice, Čokrlija, Donjeg Biševa, Sinanovića Luka… Ideji da se Biševu vrati status opštine pridružilo se oko 470 Biševaca koji žive u Njemačkoj, Švajcarskoj, Švedskoj i drugim zapadnim zemljama. Povodom inicijative u Njemačkoj je već osnovan Fond za razvoj Biševa.

Iz Opštine Rožaje su, komentarišući incijativu iz te MZ, podsjetili da su „Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, definisani uslovi kao i sam postupak za teritorijalnu promjenu odnosno osnivanje, ukidanje i promjena teritorija opštine”. Objašnjavaju i da „mišljenje na inicijativu daje nadležno ministarstvo, uz procjenu organizacionih, kadrovskih i tehničkih mogućnosti”. Tvrde i da za incijativu Biševaca nema objektivnih razloga, a optužbe iz te MZ nazivaju zlonamjernim.

Prema Zakonu o teritorijalnoj organizaciji, nova opština se može osnovati na teritoriji „koja predstavlja prirodnu i geografsku cjelinu, kao i ekonomski povezan prostor sa sjedištem opštine kao gravitacionim centrom”.

Članom 16 tog zakona, kao jedan od načina za osnivanje opštine predviđeno je i izdvajanje dijela jedne opštine u novu opštinu.

„Teritorijalna promjena vrši se radi podsticanja ekonomskog razvoja određenog područja, pružanja višeg nivoa usluga, kao i efikasnijeg vršenja poslova u cilju zadovoljenja potreba lokalnog stanovništva i privrednih subjekata na području opštine. Teritorijalne promjene ne smiju ugroziti ekonomski razvoj nekog područja niti kapacitet opština da uspješno vrše svoje funkcije”, piše, između ostalog u Zakonu.

Prema istom aktu, inicijativu za teritorijalnu promjenu može podnijeti najmanje 30 odsto građana koji imaju biračko pravo sa područja za koje se zahtijeva teritorijalna promjena,  skupština opštine ili predsjednik Opštine. Inicijativu sa studijom podnosilac dostavlja Ministarstvu radi davanja mišljenja, koje se odnosi na ispunjavanje formalno-pravnih pretpostavki. Kad ocijeni da je to potrebno, Ministarstvo može od drugih organa državne uprave tražiti stav u vezi podnijete Inicijative i studije, koji će uzeti u obzir prilikom davanja mišljenja.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo