Povežite se sa nama

OKO NAS

RJEŠENJE KADROVSKOG  DEFICITA NA KOLAŠINSKI NAČIN: Čiji su ljekarski stanovi

Objavljeno prije

na

Čak deceniju nakon što su nekolicini ljekara kolašinskog Doma zdravlja podijeljeni ključevi stanova u zgradi pored hrama sv. Dimitrija, iz Opštine najavljuju moguću legalizaciju tog objekta. Sve do sada ljekari  nijesu imali zakonsku mogućnost da svoje stanove uknjiže na svoje ime, jer je objekat bez osnovne urbanističke dokumentacije

 

Iako  skoro deceniju stanuju u zgradi ispod hrana sv. Dimitrija, nekolicina zaposlenih u kolašinskom Domu zdravlja  još nijesu stanove uknjižili na svoje ime. Oni godinama čekaju legalizaciju objekata, čija je izgradnja počela pod vrlo problematičnim okolnostima. Zbog toga je objekat, koji je trebalo da riješi deficit medicinskog kadra u gradu, još „divlja gradnja“.  Nekoliko puta do sada pojedini  ljekari, koji su dobili stanove u toj zgradi, prijetili su napuštanjem Kolašina jer, kako su saopštavali, još ne znaju čiji su stanovi, koji su odavno trebalo da budu njihovi.

Prvobitno je planirano da u objektu bude 10 stanova za ljekare i tri za zaposlene u pravosuđu. Investitori su bili Direkcija javnih radova, Ministarstvo zdravlja, i Opština Kolašin, a naknadno se uključilo i Ministarstvo pravde. Navodno,  tom su Ministarstvu dodijeljena četiri stana, u koje se ni do danas niko nije uselio.

Nije bilo načina da Opština ljekarima izda  bilo kakav papir, koji bi bio validan za uknjižbu. Malo kome je bilo jasno šta se sve od početka izgradnje pa do podjele stanova dešavalo oko tog objekta. Iz lokalne uprave nijesu mogli reći ni kada će se moći ozvaničiti vlasništvo nad stanovima.

Sekretarka za urbanizam Ljiljana Rakočević šturo je odgovarala na brojna  pitanja Monitora, koja su se odnosila na građevinske i upotrebne dozvole za taj obejkat, kao i načine na koje će biti riješeni 10 godina stari problemi i nedoumice.

Dok su ranije iz tog Sekretarijata saopštavali da zgrada nema  potrebne dozvole, niti je formalno opštinsko vlasništvo, Rakočevićeva sada kaže da građevinska dozvola postoji, ali nije odgovorila u čijem je vlasništvu taj objekat.

„Predat je zahtjev za legalizaciju. Postupak je u toku i sva pitanja će biti riješena kroz proces legalizacije“, sve je što su bili spremni da kažu iz Opštine o objektu, koji zadaje višegodišnju glavobolju onima koji su njoj dobili ili kupili stanove.

Prema informacijama koje su saopštavali prethodnici Ljiljane Rakočević, objekat nije bio uklopljen ni u plansku dokumentaciju.

Bivša sekretarka za urbanizam Ivana Grujić rekla je da se u službenoj evidenciji nalazi ,,glavni projekat poslovno-stambenog objekta, u kojem su sadržani urbanističko-tehnički uslovi br.05-216/up od aprila 2007. godine.” Sve to, tvrdi ona, za lokaciju koja zahvata katastarsku parcelu br.475/1 KO Kolašin. Prema njenim riječima, ,,objekat je izgrađen na drugoj lokaciji i kao takav ne odogovara uslovima važećeg planskog dokumenta”.

Ni Vladan Bulatović, koji je bio na čelu Sekreterijata do 2014. godine, nikada nije mogao da potvrdi da „ljekarska zgrada“ ima građevinsku i ostale dozvole.

Jedan od vlasnika stanova u potkrovlju objekata Dejan Pešterac, prije dvije godine najavio je tužbu protiv kolašinske oštine, kako je rekao, zbog grubih manipulacija. On i još nekolicina stanara kupili su stanove od izvođača radova Lipa Cetinje i bili uvjerni da je sve u skladu sa zakonom.

„Opština nas je dovela u zabludu da kupujemo  stanove u zgradi, koja je uknjižena i ima svu potrebnu dokumentaciju. Tražićemo i odštetu zbog nemogućnosti korištenja svoje imovine svih ovih godina“, rekao je tada Pešterac. Između ostalog, on je podsjetio i da Opština, „pored svih, navodnih  teškoća s uknjižbom, 10 godina koristi svoj poslovni prostor u prizemlju“.

Tužbe, ipak, nije bilo. Možda i zbog činjenice što se, iz dokumentacije,  koju je Pešterac smatrao adutom u sporu s Opštinom,  vidi da je građevinska dozvola izdata za parcela 662, 663 i 672/1, koje su u drugom dijelu grada, bar 200 metara dalje od mjesta na kojem se nalazi sporna zgrada. Urbanističko tehnički uslovi za objekat, koje je 5. aprila 2007. godine, potpisao tadašnji sekretar za urbanizam Dragoljub Mišović izdati su za urbanističku parcelu 475/1 KO Kolašin.

Na optužbe Pešterca Grujićeva je tada odgovorila da za uknjižbu objekta ne postoje ni minimalni zakonski uslovi, te da niko od službenika Sekretarijata ne želi da bude uvučen u nezakonite radnje.

Teškoće oko uknjižbe tog objekta nastale su i zbog imovinskih odnosa Opštine i Mitropolije crnogorsko-primorske, na čijem je zemljištu većim dijelom taj objekat i podignut. Tadašnja izvršna vlast potpisala je sporazum s Mitropolijom,  kojim je zemljište iznajmljeno na 100 godina. Zauzvrat, Opština je obnovila crkvu u mjestu Blatina u Lipovu i finansirala pokrivanje  hrama  sv. Dimitrija. Takođe, kao svoju obavezu lokalna uprava je tada prihvatila da jedan stan u zgradi namijenjenoj zdravstvenim radnicima dodijeli kolašinskom sveštenstvu. Prema  nezvaničnim informacijama, nesporazumi su nastali jer su u Opštini  odlučili da se stan svešteniku dodijeli u još neuseljenoj zgradi u Mojkovačkoj ulici, takozvanoj Holandskoj kući. No, i taj objekat je dugo bio  opterećen brojnim problemima i neregularnostima.

Izgradnja  zgrade staajala je 609. 000 eura.  Na otvaranju objekta bili su tadašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović, direktor Fonda zdravstva Kenan Hrapović, predsjednik Opštine Mileta Bulatović… Niko od njih, naravno, nije spomenuo da su ispred nelagalnog objekta. Ljekari, koji su tada srećni držali ključeve u rukama, nijesu mogli ni da pretpostave da  ni narednih deset godina neće postati zakoniti vlasnici onoga što im je dodijeljeno.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati
2 Comments

2 Comments

  1. ace 333

    April 26, 2019 at 04:42

    I to be able to working on SEO to find a good 1 1/2 to
    2 years. For use on your all in the time I spend with it involves content creation. This is
    really way to push business opportunity leads for a web site for the home based
    business. That is, if are generally posting to quality article submission sites with fairly good pagerank.

    There are many sites for that Internet that actively pay
    guest bloggers to post their content on their sites. These websites are typically part for this niche
    areas competitive. The chance to to keep new and unique content flowing on an every day basis
    is often a key element in remaining both relevant and
    profitable. Guest blogging permits this content flow stay fresh and different due to the varying writing styles and consider points with the authors.

    Flowers offer endless vary. Look for patterns in your daughter's
    clothes that pick up on a floral design. Use a rose
    print paper and include quotes about roses.
    Buy tiny artificial flowers to use in your event.

    Press a petal or a flower and laminate it before attaching to the page.
    Floral themes work efficiently with colors; vibrant orange and
    yellow, pastel pink and green, moody violet and fast.
    The options are endless.

    The truth is, doable ! but it will last you more time
    to build a good page ranking and begin seeing revenue may.
    Working your online business for only and hour or two in your spare time
    every day does help, but it does take you months if not years to
    obtain where anything to wind up.

    Without a successful page, might find it difficult to make quick
    money online. The landing page is put in making you money.

    Don't give poor effort in completing this step.

    It is a true reason for that downfall many Internet
    marketing campaigns.

    Your web based business should be built around a particular niche.

    Many people will go to exhaustive. For example, “NFL Football”
    is too broad. Many people are fighting of those keywords, sure it's being searched
    tons but nobody will find your website amongst the audience.
    You would use something like “NFL Football Team Jerseys”.

    But how to do the On page Optimisation november 23? That's a tough question grow to
    be is no definite rule for this and undoubtedly are a many check points
    for every page good meal each keyword and key phrase. https://joker.vin/index.php/other-games/ace333

  2. Caitlin

    Maj 25, 2019 at 05:35

    http://www.seopojie.com – Jarvee是目前国外最火的一款综合社交营销软件(支持instagram facebook twitter linkedin youtube等),外贸推广必备啊,前身是massplanner ,由于massplanner太出名,被封杀转入地下,官方又重新开发了这款jarvee软件,两个软件的界面,使用都基本上一样的,都是按月出售,适合专业团队。目前的主要区别是,jarvee直接对外销售,支持的账号最多500个社交账号(1台电脑69美金每月).massplanner只能老客户邀请,最高支持500个账号使用(1台电脑99美金每月),所有你可以根据你的账号情况选择购买对应的软件,如果你只是少量账号,另外只使用部分功能,也可以购买我们本站的其他对应社交平台的营销软件,性价比更高。

    软件销售网:https://www.seopojie.com/jarvee/

    软件只支持windows操作系统,推荐国外vps服务器使用24小时运行,效果更好,每10个账号推荐1G内存(最最低2G内存以上),按账号量依次增加。多帐号需要购买私人代理IP,总体费用比较高。

    主界面:

    JARVEE正在完成整个社交媒体团队的工作,以确保您的在线品牌的成功。如果你需要24/7小时全天自动运行。JARVEE绝对适合您:

    自动化您的所有 Instagram,Facebook,Twitter,Google +,LinkedIn,Pinterest, Tumblr和Youtube帐户
    快速和安全地扩展您的所有社交媒体帐户
    获得更多网站流量,更多关注者和点击次数
    通过社交媒体营销为您的企业获得更多潜在客户

    JARVEE只添加真实的粉丝到你的账号下面:

    定时发帖
    在所有重要的社交媒体平台上安排JARVEE支持发帖:Instagram,Facebook,Twitter,Google +,Pinterest,Tumblr和LinkedIn。

    您的帖子将在最佳时间生效,以便最大程度地参与。这就是我们JARVEE成为头号社交营销软件的原因。

    Instagram自动化
    使用这些聪明的工具将Instagram的增长和销售额提升10倍:

    – 关注,跟进,取消关注真正有针对性的用户
    – 自动重新发布,自动播放,评论,删除帖子
    – 标签和用户研究
    – 管理直接消息

    Facebook自动化
    与您的受众群体联系,增加您对增长黑客工具的参与度,例如:

    – 寻找,加入和取消加入利基群体
    – 寻找和联系潜在客户
    – 发布内容到您的Facebook页面

    Twitter自动化
    使用JARVEE的工具获取自动驾驶的Twitter帐户并加速其增长:

    – 自动关注,关注后退和取消关注
    – 自动收藏和重新发推
    – Twitter提到
    – 来自RSS的推文

    Google+自动化
    通过持续活跃并与您的利基中的每个人互动来支持Google+营销:

    – 自动查找,加入和UnJoin组
    – 自动关注和取消关注
    – 将所有操作作为品牌帐户

    Pinterest自动化
    通过更好的参与度和投资回报率,将您的Pinterest帐户增长10倍:

    – AutoFollow,Follow Back和Unfollow
    – 自动定位和评论
    – 为你的别针添加水印

    LinkedIn自动化
    扩展您的专业网络,并通过LinkedIn自动化获得新客户或合作伙伴:

    – 自动查找,加入和UnJoin利基组
    – 自动查看配置文件
    – 邀请朋友加入群组

    Tumblr自动化
    您的Tumblr帐户将在JARVEE的帮助下蓬勃发展:

    – AutoFollow和取消关注
    – Auto-Like和Reblog
    – 在子博客上发布

    Youtube自动化
    在Youtube上取得成功所需的一切:

    – AutoFollow
    – 取消关注
    – AutoLike
    – 评论
    – 看视频

    其他工具
    – 通过RSS导入内容
    – 使用Spin Syntax仅发布唯一帖子
    – 使用高级Scraping工具发现新内容
    – 您的图像帖子将始终显示为唯一
    – 帖子中的自动标签关键字
    – 增长指标和统计数据
    中文图文教程

    功能非常强大,需要的朋友可以具体了解。

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

OKO NAS

PRIMORSKI TRENDOVI: Maslinarska područja postaju građevinska

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori ima oko pola miliona stabala masline, od kojih je većina stara nekoliko vjekova. Umjesto snažne zaštite te autentičnosti, koja može donositi profit, u toku je opasan proces devastacije maslinjaka na našem Primorju

 

“Mi u Ulcinju kažemo da su Ulcinj, maslina i more sinonimi i sa ljubavlju goste vodimo u Maslinadu. U Baru ističu da je maslina ime Bara i diče se Starom maslinom. U Budvi imaju Velju maslinu. U Boki se sve više vraćaju maslinarstvu. Ali, opasnost koja se nadvila nad ovim područjima je danas veća nego ikada ”, kaže za Monitor ulcinjski maslinar i dugogodišnji turistički radnik Ismet Karamanaga.

On tvrdi da je  neophodno zaštititi područja na kojima vjekovima opstaju maslinova stabla kao temelj našeg identiteta, autentičnosti i autohtonosti. “Ulcinjska Maslinada sa 86.000 starih stabala je, na primjer, najveći živi spomenik maslinarstva i jedan od najljepših ambijenata na Jadranu. Naučno je potvrđeno da su pojedina stabla posađena još u antička vremena. Jedan naš prijatelj iz Njemačke je govorio da svako staro stablo masline vrijedi koliko jedan hotel. Ona su blago ovog grada i to mora da nas čini srećnim i ponosnim, ali i obaveznim da taj prostor kao jedinstveno maslinarsko područje predstavimo svijetu i gostima koji posjećuju ulcinjsku rivijeru”, kaže Karamanaga.

Konstatujući da Maslinada pred našim očima postaje gradsko-građevinsko područje, ekološka aktivistkinja Zenepa Lika je zatražila od Opštine Ulcinj da odmah zaštiti čitav taj prostor. “Mora se staviti moratorijum na bilo kakvu izgradnju na tom području, kao i da se urgentno izradi studija stanja maslinjaka”, kaže ona.

Sudbinu agrokulturnih pejzaža Boke Aleksandra Kapetanović iz kotorskog Expeditia slika na primjeru Dobrote. Sredinom prošlog stoljeća potpuno kultivisan teren, do samog podnožja brda okićen terasastim vrtovima, s kamenim naseljem uz samu obalu, industrijalizacijom je lagano prepuštan makijskom rastinju, da bi, posebno u posljednjih nekoliko godina, postao jedna od najvećih „rana“ Boke, prostor bespovratno devastiranog pejzaža.

Veliki dio ulcinjske Maslinade, onaj u Valdanosu, sa oko 18.000 stoljetnih stabala, već više od četiri decenije propada, jer je “radi izgradnje vojnog objekta trajnog karaktera” taj prostor nasilno oduzet od građana Ulcinja. Ona su zarasla u makiju i žbunje, a zbog nebrige države na tom lokalitetu, u prosjeku, svake godine propadne više od 100.000 litara ulja, odnosno milion eura. Valdanos je u nadležnosti Ministarstva odbrane Crne Gore koje brine isključivo o fizičkom obezbjeđenju uvale, što poreske obveznike godišnje košta oko 70 hiljada eura.

Prema odredbama Zakona o maslinarstvu iz 2014. godine Maslinada Valdanos, barska Stara maslina i budvanska Velja maslina “uživaju zaštitu u skladu sa programom posebne zaštite masline koji donosi Ministarstvo”.

“Uprkos takvoj ‘posebnoj’ zaštiti Valdanos je napadnut divljom gradnjom”, kaže izvršni direktor Monitoring grupe Ulcinj Džemal Perović i ističe: “Svi nadležni na lokalnom i nacionalnom nivou sliježu ramenima i izjavljuju: zabranili smo to zakonom! Ako ovaj vandalizam zaustavimo, bićemo dostojni evropske budućnosti. Odbrojavamo posljednje doba u kojem je još uvijek moguće da se Valdanos, taj dragulj ne samo ulcinjskog kraja, već cijele Crne Gore, kao jedinstvena cjelina, zaštiti, sačuva i valorizuje na adekvatan način”.

Karamanaga napominje  da Maslinada Valdanos mora da uživa poseban stepen zaštite, odnosno mora na svim turističkim kartama da bude navedena kao „maslinarska regija“, gdje se gaji autohtona sorta maslina „žutica“.

Naučno je dokazano da je ulje koje se dobija od starijih stabala  različito od svih drugih ulja, tim prije što se radi o još netoksificiranom zemljištu. Maslina pokriva trećinu ukupne površine pod voćnjacima u Crnoj Gori. Potrošnja  i cijena maslinovog ulja rastu, što znači da maslinarstvo postaje profitabilna djelatnost.

Stoga će, smatra Vesna Đukić iz Maslinarskog društva “Boka”, tradicionalni poljoprivredni pejzaži, koji su danas uslijed brojnih faktora zanemareni, predstavljati vrijednu osnovu za budući održivi razvoj uz očuvanje kulturnog pejzaža kao preduslova opstanka kulture života lokalnog stanovništva.

Na tom polju Crna Gora može mnogo da nauči od susjeda, posebno od Hrvatske. Tako je, na primjer, ugledni vodič ekstradjevičanskih maslinovih ulja “Flos Olei 2017”, dva puta zaredom Istru proglasio najboljom maslinarskom regijom svijeta.

Na krilima tog uspjeha Istra se brendira kao gastronomska destinacija, dok sve veći broj restorana uvodi standard kojim se uz specijalitete servira bar jedna bočica ekstradjevičanskoga maslinovog ulja sa tog područja.

Iz tog primjera zaključuje se da je brendiranje jedne regije, jednog proizvodnog područja, dugoročan posao koji se mora konstantno sprovoditi na više nivoa, a proizvođačima treba institucionalna pomoć i saradnja.

Dokazuje to i primjer Španije, najpoznatije maslinarske sile na planeti. Ta država je ove godine krenula u veliku kampanju promocije svojih maslinovih ulja pod nazivom Olive Oil World Tour, koju podržava i Evropska komisija.

“To je put kojim i mi moramo da idemo ukoliko želimo izboriti svoje mjesto na svjetskoj mapi proizvođača vrhunskog maslinovog ulja. Dakle, sa mediteranskim zemljama se ne trebamo takmičiti po količini proizvedenog ulja, nego, zahvaljujući onome što su nam preci ostavili, po kvalitetu“, kaže Karamanaga napominjući da segment ekološki certifikovanih proizvoda raste puno brže od konvencionalne proizvodnje, pa zato treba podsticati proizvođače da krenu tim putem.

Uostalom, uređeni maslinjaci su prva linija odbrane od požara, u kojima je, samo u prošloj godini na našem Primorju, stradalo preko 1.500 stoljetnih stabala.

 

Barski maslinjaci biće zaštićeno dobro

Iako Zakon o zaštiti kulturnih dobara iz 2010. godine prepoznaje pojam kulturnog pejzaža, čiji segmenat predstavljaju i poljoprivredni pejzaži, za sada ni jedan predio u Crnoj Gori ne uživa status zaštićenog dobra.

Nedavno je Uprava za zaštitu kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture prihvatila inicijativu za zaštitu maslinjaka na području barske opštine.

Iz te institucije su saopštili da će biti postupljeno po inicijativi.

 

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SARA PRELEVIĆ I NJENE ĆERKE: Boje ljubavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Do rođenja njenih bliznakinja Sara nije nailazila na djecu sa Daunovim sindromom. Nije ni znala šta je očekuje. Nerazumijevanje okoline, pogledi, „prijateljski“ savjeti da djecu treba da ostavi u dom za nezbrinute, bili su samo motivacija za ovu mladu majku.  Njene  Irma i Ilda su dokaz kako prepreke padaju pred snagom ljubavi

 

Sara Prelević iz Podgorice, majka je dvije djevojčice sa Daunovim sindromom. Njena životna priča svjedoči o borbi protiv predrasuda i izolacije sa kojima se suočavaju njene ćerke.

Danas tridesetogodišnjakinja, Sara je ostala u drugom stanju sa samo devetnaest godina. Bliznakinje Irma i Ilda stigle su na svijet u sedmom mjesecu trudnoće. Svi uredno odrađeni testovi nisu ukazivali na smetnje u razvoju. Kariotip je odmah po rođenju dao dijagnozu – Daunov sindrom.

Iza ove samohrane majke su teške godine provedene u bolnicama i rehabilitacijskim centrima.  Sa kćerkama je, nemilim povodom, proputovala pola Evrope.

„Osim u Igalo i Kotor, odlazila sam u Srbiju, Italiju, Albaniju i Tursku na liječenja. Kada vas snađe muka, čujete svašta, hvatate se za svaku slamku spasa, da sjutra ne biste žalili za propuštenom prilikom“, kaže ona.

U Crnoj Gori ne postoji registar osoba sa Daunovim sindromom.  Sara ih poznaje oko dvadeset, ali ih, kaže, vjerovatno ima i više. „Djeca sa smetnjama u razvoju nemaju nikakve prednosti u bolnicama a liječe se uglavnom mimo države. U državnim ustanovama je prevelika gužva i teško se dolazi na tretmane “.

Doktori u Crnoj Gori su Saru Prelević  odmah po rođenju djevojčica upozorili da one neće moći da obavljaju osnovne životne radnje – da neće moći da se hrane, umiju ili obuku same. „Medicinski radnici često roditeljima preporučuju prekid trudnoće i zastrašuju ih informacijama o nekvalitetnom načinu života osoba sa Daunovim sindromom“, objašnjava  Sara.

Irma i Ilda su dokaz da se sve može kad se hoće. Djevojčice pohađaju dvije škole: Resursni centar za djecu i mlade „1. jun“ u Podgorici, kao i redovnu školu.

„Iako se zalažem  za inkluziju, moram da kažem kako škola za djecu sa posebnim potrebama „1. jun“ ima vrsne stručnjake koji sa djecom rade na specifičan način. Veoma sam zadovoljna rezultatima“, poručuje Sara Prelević.

Do rođenja bliznakinja Sara nije nailazila na djecu sa Daunovim sindromom. Nije ni znala šta je očekuje.  Nerazumijevanje okoline, pogledi, „prijateljski“ savjeti da djecu treba da ostavi u dom za nezbrinute, bili su samo motivacija za ovu mladu majku.

Ilda je prva djevojčica na svijetu sa Daunovim sindromom koja je kao model prošetala modnom pistom. Bavi se manekenstvom i učestvovala je na raznim modnim revijama. Voli slikanje, šminku, komunikativna je i sve je zanima. Irma je drugačija, obožava da se igra sama. I pored surovih prognoza doktora, obje su naučile i da plivaju.

„Djevojčice su jako aktivne. Sa njima stalno radi defektolog-logoped. Uvijek su u kontaktu sa svijetom, a trudim se da im dani budu što organizovaniji. Puno drugara su stekle i u redovnoj školi, gdje im se pruža neizmjerna pažnja i ljubav“, ističe Sara.

Ona je iz svog iskustva shvatila da djeca sa smetnjama u razvoju najviše nauče kroz igru i svakodnevne obaveze, uz strpljenje i ljubav.

Sjeća se i  teških trenutaka: „Ilda je 2016. godine učestvovala na prvom izboru Miss and Mister Montenegro Kids i dobila veliku podršku. Međutim, dok je bila na bini, čula sam komentar: ’Šta će ova sa bolesnom djecom ovdje?’.  Odgovorila sam da pod ovim nebom ima mjesta za sve. Uvijek poručujem svima – borite se, uspjeh će doći. Nikad nisam izgubila vjeru u ljude. Veliki si koliko možeš da oprostiš i razumiješ. I treba oprostiti. Mnogo je ljepše i lakše.”

Sara kaže da se svijest ljudi u Crnoj Gori o ljudima sa smetnjama u razvoju dosta promijenila, ali da treba još mnogo da se radi na njihovom uključivanju u društvo. „Takvim osobama treba da se pruži prilika da rade i da se osjećaju korisno. Iako smo različiti, svi imamo u osnovi iste potrebe. Svima su neophodni ljubav i podrška, glavni pokretači za napredak“.

Sara kaže da se za socijalnu integraciju djece i mladih sa posebnim potrebama, najviše zalažu roditelji. „Ja sam inicirala da se napravi i neka vrsta zabave za djecu sa smetnjama u razvoju, koja će im biti prilagođena.  U tu svrhu sam, zajedno sa drugim roditeljima i prijateljima počela da organizujem i žurke“, priča ona.

Sara je više puta učestovala na događajima, ali i sama bila organizator različitih manifestacija. Od Fashion Kids Montenegro kada su djeca sa Daunovim sindromom nastupila na reviji u Hotelu Hilton, do Dana djece sa Daunovim sindromom na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Zajedno sa bliznakinjama pokrenula je i modni brend I&I namijenjen djevojčicama, koji je prikazan i na Crnogorskoj nedjelji mode.

Postoje i državni projekti za ovakvu djecu, ali je, kaže,  vrlo teško ispuniti uslove za učešće u njima. „Jako je teško doći do  podrške, sve se svodi na ono – nađite sponzora. Mi još kao država ne pružamo ni mali dio onog što Evropa daje djeci sa posebnim potrebama“, ističe Sara.

Sara Prelević je predstavnik Crne Gore i članica Internacionalne federacije Daunovog sindroma kojoj pripada još 11 zemalja Evropske unije koje su podržale prvi međunarodni projekat namijenjen radnom osposobljavanju djece sa smetnjama u razvoju. Riječ je o projektu koji obučava djecu sa Daunovim sindromom za profesionalne šminkere.

Djevojčice sa Daunovim sindromom Aleksandra Ivaštanin i Ana Gazivoda su nedavno na takmičenju u Istanbulu prošle ovu obuku i osvojile nagrade. Ovim podovom Sara kaže: „ Jako sam srećna zbog našeg uspjeha. Aleksandra i Ana su na najbolji način pokazale šta su sve naučile o mejk apu, pri tom poštujući sve standarde u radu na kojima insistira Internacionalna federacija Daunovog sindroma. Ovim smo pokazali da pomjeramo granice i rušimo predrasude o osobama sa Daunovim sindromom“.

Sara napominje da je ovaj događaj izazvao veliku medijsku pažnju i da su djevojčice već tražene u svijetu mode.

Irmina i Ildina majka naglašava da u Crnoj Gori ne postoji centar za djecu sa Daunovim sindromom, ali da je u Istanbulu upoznala ljude koji su spremni da pomognu i budu sponzori projekta čiji je cilj osnivanje ovakve ustanove. Međutim, neophodna je pomoć države. Ona se nada da će institucije prepoznati značaj ovakvog projekta kako bi djeca, poslije toliko godina, dobila ono što zaslužuju.

Ova majka, koja se godinama zalaže za bolji kvalitet života djece sa Daunovim sindromom, dobila je i treću kćerku 2018. godine. Ina je zdrava djevojčica. Ona joj je i nagrada i nada da će Irma i Ilda u budućnosti imati još veću podršku.

Sara je u regionu poznata i kao majka hrabrost. Ali, ona objašnjava:  ,,Ne radim ništa drugo osim što volim svoju djecu“.

Zaključuje: „Kao i svaka majka imala sam teške trenutke. Odgajati djecu nije lako, posebno dvoje, a ako tu postoji neki zdravstveni problem onda je još teže. Kćerke su me naučile da budem hrabra i nasmijana bez obzira na to kakve izazove život donosi”.

Majka koja u srcu nosi sve boje ljubavi.

 

        Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

JADRAN SE GUŠI U SMEĆU: More, plavi kontejner

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najveća prijetnja biodiverzitetu poslije klimatskih promjena je zagađenje plastikom. Tom fenomenu svjedočimo i u našem moru. Sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku

 

Ulcinjski ribar Ivo Knežević bio je u utorak zapanjen količinom otpada koji je vidio na otvorenom moru, nekoliko kilometara od ušća rijeke Bojane. „Ovo već postaje veoma ozbiljan problem, jer je Jadransko more poluzatvoreni zaliv. Ranije smo bili svjedoci da raznog vrsta otpada bude poslije jakog juga. Ali u utorak je bilo mirno more“, kaže on.

Sudeći po ambalaži, većina otpada je došla iz Albanije, rijekom Bojanom. Naravno, bilo je tu i domaćeg otpada, jer Bojana otiče iz Skadarskog jezera, koje većim dijelom pripada Crnoj Gori. Prosječan stanovnik Crne Gore godišnje iskoristi i odbaci više od 600 plastičnih kesa koje se ne recikliraju, pa završe ili u prirodi ili na deponijama.

Prema riječima ekološke aktivistkinje Azre Vuković, oko polovine otpada u moru čini plastični otpad: plastične slamčice, štapići za uši, plastični pribor za jelo, plastične kese i čaše.

„Vijek korišćenja jednokratne plastike je 20 minuta, dok je tom istom otpadu potrebno mnogo duže da se razgradi, ukoliko se uopšte i razgradi. Tu prije svega govorimo o plastičnim kesama, čašama, flašama, opušcima od cigareta, ribolovnim mrežama i različitom ribolovnom priboru koji na različite načine dođe do mora, stvarajući izuzetno veliki problem živim organizmima koji se tamo nalaze“, kaže Vuković.

Pored štete koju plastični otpad pričinjava organizmima u moru, kako navodi, taj otpad neposredno ugrožava i ljudsko zdravlje i ekonomiju zemlje.

„U samom zaleđu Velike plaže nalaze se velike količine otpada, uglavnom plastika, koja se potom širi po ostalim plažama i taj otpad napraviće trajnu štetu po razvoj turizma ovog područja. To nije pitanje samo Ulcinja, već ono ima mnogo širi karakter i predstavlja problem na većem nivou“, ističe Vuković.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 17. MAJA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo