Povežite se sa nama

OKO NAS

PREDSEZONSKI ULCINJ: Da je sve kao do Sukobina 

Objavljeno prije

na

U novu sezonu put od Ulcinja prema graničnom prelazu Sukobin biće kvalitetniji. Ali, stižu upozorenja da je  Ulcinj  u velikoj opasnosti da padne na saobraćajnoj i drugoj infrastrukturi, upravo kada se obnavljaju i modernizuju hoteli u zoni Velike plaže i kada je povećana pažnja velikih evropskih turoperatora. Za njih  je nepojmljivo da let od nekog aerodroma u Njemačkoj do Tivta ili Podgorice traje dva sata, a toliko ili duže vožnja autobusom ili kombijem do Ulcinja

 

„ Za našu opštinu, njezin budući razvoj i ukupne turističke tokove na čitavom Primorju je ovaj pravac od sudbinskog značaja i veoma je važno da će rekonstrukcija treće dionice magistralnog puta prema granici sa Albanijom uskoro biti završena“, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.

Kako ističe, najveći broj gostiju na ulcinjsku rivijeru upravo stiže tom saobraćajnicom, što potvrđuju i zvanični podaci. Naime, prvi zajednički prelaz na jugoistoku Evrope, Sukobin-Muriqan, je tokom prošle godine prešlo 2.359.655 putnika, ili dva odsto više nego u 2017., dok je broj registrovanih putničkih vozila iznosio 619.497 ili za 2,75 odsto više nego godinu ranije.

Sukobin je tako postao najfrekventniji granični prelaz u Crnoj Gori, ali i problem za turistički imidž ne samo Ulcinja, već i cijele države. Jer, kada je otvoren, 2002. godine, bilo je predviđeno da će njime prelaziti oko pola miliona putnika godišnje. Sada je taj broj gotovo pet puta veći.

U Turističkoj organizaciji Ulcinja (TOU) smatraju da će ove godine broj prelazaka putnika i vozila biti veći  jer su najavljeni  dolasci  gostiju sa tržišta Kosova, Albanije, južne Srbije i Makedonije veoma dobre. ,,Očekujemo da ćemo već za 1. maj, kada zvanično kod nas kreće turistička sezona, imati nekoliko hiljada gostiju sa tih regionalnih tržišta. Pripremili smo  dosta događaja, hoteli, plaže i svi ostali sadržaji su spremni”, tvrde u TOU.

Ti gosti će, dakle, dolaziti kvalitetnijom saobraćajnicom, koja je počela da se gradi u oktobru 2017. godine, ali još  je mnogo otvorenih pitanja. Projektom je bilo predviđeno da 13,5 km puta od Ulcinja do Vladimirskih Kruta bude završeno za 360 radnih dana, što znači da je rok za okončanje radova nekoliko puta probijen. Saobraćajni stručnjaci su osim zbog dinamike nezadovoljni i načinom izvođenja radova, koje obavlja firma „MET&ALU Plast“ iz Danilovgrada. Vrijednost radova je nešto manje od šest miliona eura, a finansira ih Direkcija za saobraćaj Crne Gore.

Napominjući da je niz radnji na rekonstrukciji ovog puta urađeno loše, samostalni savjetnik u Opštini Ulcinj Đorđe Dabović je rekao da su u Ulcinju ,,bili zadovoljni projektom, ali da se sada osjećaju poniženim da se on paušalno odrađuje”. ,,Zato sam uvjeren da projekat neće proći tehnički prijem”, istakao je on.

I u ulcinjskoj opoziciji navode da se oteglo sa rekonstrukcijom puta „koja se, redovno, već decenijama, najavljuje u svakoj izbornoj kampanji“. ,,U situaciji kada nemamo vazdušnu i pomorsku luku, značaj ovog puta za Ulcinj je vanredno veliki. Zato je važno da rekonstrukcija bude kvalitetno obavljena, što ovdje nije slučaj”, kaže odbornik Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.

Prema njegovim riječima, Ulcinj je u velikoj opasnosti da padne na saobraćajnoj, ali i drugoj infrastrukturi, upravo u trenutku kada se obnavljaju i modernizuju hoteli u zoni Velike plaže i kada je povećana pažnja velikih evropskih turoperatora.

U lokalnoj upravi se nadaju da će tek nakon sezone početi nastavak gradnje bulevara prema Velikoj plaži i Adi, te rekonstrukcija kanalizacione i vodovodne mreže. A to znači da će opšta infrastruktura, posebno saobraćajna i komunalna, i ovog ljeta biti usko grlo u Ulcinju.

Inače, Strateškim planom razvoja te opštine predviđeno je da se do 2020. godine pristupi izradi plana i planske dokumentacije za izgradnju sportskog i putničkog aerodroma.

U ovom dokumentu se ističe da ,,Aerodrom – letilište Ulcinj”, koji se nalazi u Štoju, odnosno u neposrednom zaleđu Velike plaže, ima travnatu stazu dužine 760 metara i da se ono koristi za sportske aktivnosti i poljoprivrednu avijaciju.

Planskim i strateškim dokumentima Crne Gore predviđeno je da se lokacija za vazdušnu luku nalazi u Gorani, a sportski aerodrom upravo u Štoju, što je i zahtjev najvećeg svjetskog turoperatora “TUI”, koji je, kao strateški partner, zainteresovan za dugoročan zakup ostrva Ade Bojane.

Za čelnike te njemačke kompanije je nepojmljivo da let gostiju od, na primjer, nekog aerodroma u Njemačkoj do Tivta ili Podgorice traje dva sata, a toliko ili duže vožnja autobusom ili kombijem do Ulcinja. Protok saobraćaja je prespor duž cijelog Crnogorskog primorja, a posebno je, kako navode, ,,zabrinjavajući saobraćajni čep u Sutomoru koji promet često zadržava u sezoni po više sati”.

Ništa nije učinjeno da tako ne bude i ove sezone, baš kao ni na planu da Ulcinj bar tokom ljeta ima granični prelaz na moru, kao što je to slučaj u svim primorskim opštinama.

,,Ulcinj je pomorski grad, prva luka u Crnoj Gori poslije Otrantskih vrata, pa su strani nautičari, vlasnici malih brodova ili jedrilica koji žele posjetiti Ulcinj primorani ići u 12 nautičkih milja (oko 20 km) udaljen Bar da bi prijavili ulazak u teritorijalne vode Crne Gore”, kaže Harasani. On  napominje da bi, kao što je to slučaj u Budvi, taj granični prelaz mogao biti bar sezonskog karaktera, otvoren od 1. maja do 31. oktobra.

Ulcinjani se  sa čežnjom sjećaju vremena, do sredine 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je njihovo mjesto trajektno bilo povezano sa svim većim gradovima na istočnoj obali Jadrana. Već pola vijeka ne dolaze trajekti ni veći brodovi, sve je manje onih koji se otiskuju na more, a projekti za gradnju marine sveli su se na jednu malu nefunkcionalnu luku, te u očekivanju početka radova na gradnji ribarske luke sa 50-ak vezova.

Prije 85 godina, odnosno u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, na potezu od Ade do Skadarskog jezera, postojalo je čak pet graničnih prelaza. Tek prije nekoliko mjeseci najavljeno je da će do kraja naredne godine, na osnovu sporazuma između vlada Crne Gore i Albanije, biti otvoren zajednički prelaz Ckla-Zogaj za međunarodni drumski i jezerski putnički saobraćaj.

,,Mi smatramo da za lokalno stanovništvo treba da postoji više alternativnih, malograničnih prelaza, kako bi se rasteretio Sukobin. A on konačno mora da postane otvoren i za promet roba, jer je to velika potreba privrednika s obje strane granice“, zaključuje Harasani.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo