Povežite se sa nama

MONITORING

PRVI SOLITERI U HOTELSKOM KOMPLEKSU BEČIĆKA PLAŽA: Tri kule umjesto Akva parka

Objavljeno prije

na

Prvi soliteri u hotelskoj zoni nekadašnjeg kompleksa Bečićka plaža, biće izgrađeni na lokaciji Hotela Mediteran. Na mjestu sadašnjeg hotelskog Akva parka planirane su tri kule koje broje i do 15 spratova. Kompanija Spencer&Hill Doo iz Budve, dostavila je službi Glavnog gradskog arhitekte idejno rješenje gabaritnog hotelsko-apartmanskog kompleksa za dobijanje saglasnosti.

 

Kada je Turističko preduzeće Avala-Budva prije pola vijeka počelo izgradnju velikog turističkog kompleksa u Bečićima pod nazivom – Hotelski kompleks Bečićka plaža, uz uvažavanje urbanističkih pravila i normi za izgradnju objekata u pojasu pored mora, nisu mogli ni pretpostaviti da će 51 godinu kasnije, hotele zamijeniti neka nova zdanja koja kao da su pala sa neke druge planete, od kojih se neće vidjeti ni obala ni more.

Period od 1968. do 1972. godine bio je period procvata turističke privrede u Budvi kada su sagrađena četiri hotela u Bečićima, Hotel Belvi sa svoja tri dijela, zatim dva hotela Montenegro I i II, Hotel Mediteran i Hotel Splendid, koji je preduzeće Avala kupilo od prethodnog vlasnika te je preuređen i dograđen. Čini se nevjerovatnim  podatak da je jedna hotelska kuća, preduzeće Avala, bila u mogućnosti da realizuje jednu takvu investiciju.

Bečićki hoteli izgrađeni su uz maksimalno uvažavanje prirodnih vrijednosti ovog naselja pozicioniranog uz dugačku prirodnu bečićku plažu. Obilje slobodnih površina, parkova, sportskih terena, šetališta bilo je sastavni dio tadašnjeg kompleksa. Hoteli su uspješno poslovali, turistička sezona trajala je osam mjeseci, gosti su bili uglavnom sa tržišta evropskih zemalja, takozvanog zapadnog tržišta, što današnjim hotelijerima postaje nedostižan san.

Svi hoteli koje je Avala izgradila privatizovani su. Svakome je neophodna rekonstrukcija i modernizacija, ali ono što rade pojedini vlasnici prevazilazi sve do sada viđeno. U skladu sa nakaradnim planom DUP Bečići, kojim je za naselje Bečići predviđena izgradnja 3,3 miliona kvadrata, betonizacija ovog dijela budvanske opštine u punom je zamahu. Zajedno sa naslijeđenim stanjem i izgrađenim novim zgradama, do sada je u Bečićima realizovano oko 600.000 m2. Ostalo je da se izgradi još 2,7 miliona kvadrata prema planu kojem je istekla važnost, ali je odlukom Ministarstva održivog razvoja i turizma, rok trajanja produžen do daljnjeg. Zahtjevi za izgradnju objekata među kojima dominiraju kule i soliteri pristižu gotovo svakoga dana nadležnim službama Opštine Budva. U pitanju su megalomanski projekti, objekti od kojih pojedini imaju i do 40.000 kvadrata pod kojima nestaju sve sačuvane slobodne površine.

Pvi soliteri u hotelskoj zoni nekadašnjeg kompleksa Bečićka plaža, biće izgrađeni na lokaciji Hotela Mediteran. Na mjestu sadašnjeg hotelskog Akva parka planirane su tri kule koje broje I do 15 spratova. Kompanija Spencer&Hill Doo iz Budve, dostavila je službi Glavnog gradskog arhitekte idejno rješenje gabaritnog hotelsko-apartmanskog kompleksa za dobijanje saglasnosti. Projekat je vraćen na doradu, koja neće mnogo promijeniti planirane gabarite.

Planom DUP – Bečići na toj urbanističkoj parceli površine 8.930 m2 dozvoljena je izgradnja oko 40.000 kvadrata uz indeks izgrađenosti od 4,50. Preporučena spratnost je P+10, iako investitor moze graditi više ili manje od toga, zavisno od njegove volje i sredstava. Prema projektu koji je izradio biro Ing Invest Doo iz Danilovgrada, na mjestu sadašnjeg Akva parka podići će se tri zastrašujuće kule, neposredno uz glavnu magistralnu saobraćajnicu kroz Bečiće, u vidu visokih betonskih kulisa koje u potpunosti zaklanjaju vizure ka moru svima čije su se zgrade našle iza ovih grdosija.

Ista firma, Spencer&Hill, dobila je saglasnost Glavnog gradskog arhitekte Ane Samardžić na idejno rješenje rekonstrukcije i dogradnje hotela Mediteran, koje je izradio Studio arhitekture Tetraktis Doo iz Podgorice.

Planskim dokumentom na parceli Hotela Mediteran dozvoljena je izgradnja više od 33.000 kvadrata i spratnost P+7. Predloženim projektom rekonstrukcije postojeći hotel imaće nešto više od 20.000 kvadrata, ali se broj smještajnih jedinica nije znatno povećao kako bi se postojeće sobe adaptirale u nove luksuzne apartmane. Ako se saberu kvadrati budućeg kompleksa Mediteran, negdje oko 60.000 kvadrata korisne površine, ukoliko se planirano realizuje, biće to skup zgrada sa kvadraturom  veći od  Starog  grada Budva, naselja Zavala ili Grada – hotela Sveti Stefan.

Ali to nije ništa pri planiranim projektima koji tek treba da se realizuju u zaleđu bečićke plaže. Pojedinačno najveći investitor u Bečićima je companija Capital Estate iz Budve, odnosno novoimenovana Adriatic Estate Investment, koja je vlasnik parcele površine oko 6 hektara, smještene uz obalu mora od kojeg je razdvaja bečićko šetalište. Za ovu lokaciju Ministarstvo održivog razvoja I turizma raspisalo je međunarodni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog rizorta Capital Estate. Odabrano je rješenje biroa, Mixixty Design LTD iz Londona, prema kojem je planirana izgradnja luksuznog rizorta sa 117.000 m2 bruto građevinske površine.

U neposrednom komšiluku  Capital Estate, budvanska firma Stabilis Investments Doo započela je izgradnju hotela visoke kategorije, solitera na obali, površine 16.000 kvadrata.

Saglasnost na proširenje od 31.000 m2 traži i Hotel Tara sa kulama od 10 spratova na lokaciji sadašnjih vila. Izdata je saglasnost i hotelskoj kompaniji Belvi za dogradnju oko 6.500 kvadrata na postojećim objektima.

Soliteri su stigli i u sada već bivše ribarsko naselje Rafailovići. Tamo kompanija Sunraf Beach Properties podiže kulu od 13 etaža na mjestu nekadašnjeg turističkog objekta Lahor. Umjesto Lahora u Rafailoviće slijeće kondo hotel sa više od 10.000 kvadrata. Gradiće se i pored crkve Sv.Tome i na svakoj slobodnoj lokaciji koja je preostala.

Međutim, građevine koje i bukvalno ,,jedu” prostor Bečića jesu mnogobrojni stambeni, odnosno famozni apartmanski objekti, betonski aglomerati koji se grade u pojasu iznad magistrale. Prosječna izgrađena površina svake zgrade iznosi oko 20.000 kvadrata. Dok je spratnost ujednačena na oko 14-15 etaža. To je gornja linija ispod koje se više i ne ulazi u posao. Kao investitori pojavljuju se poznate građevinske firme koje su uzurpirale primorje, poput Fab Live, Cijevne comerc, Nivel invest, pojedinci, strani državljani, mještani, čije su građevine razbacane po dolini i pitomim bečićkim brdima.

Svi samo grade bez respekta i mjere prema okolini i graditeljskom nasljeđu. Bečići idu u visinu, o kapacitetima već prebukirane plaže  niko i ne razmišlja. Moć kapitala jača je od zdravog razuma. Da li će milioni izgrađenih kvadrata dovesti nove turiste i produžiti sve kraću sezonu, pitanje je na koje niko, pa ni državne strategije razvoja turizma, ne daju suvisle odgovore.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo