Povežite se sa nama

MONITORING

PRVI SOLITERI U HOTELSKOM KOMPLEKSU BEČIĆKA PLAŽA: Tri kule umjesto Akva parka

Objavljeno prije

na

Prvi soliteri u hotelskoj zoni nekadašnjeg kompleksa Bečićka plaža, biće izgrađeni na lokaciji Hotela Mediteran. Na mjestu sadašnjeg hotelskog Akva parka planirane su tri kule koje broje i do 15 spratova. Kompanija Spencer&Hill Doo iz Budve, dostavila je službi Glavnog gradskog arhitekte idejno rješenje gabaritnog hotelsko-apartmanskog kompleksa za dobijanje saglasnosti.

 

Kada je Turističko preduzeće Avala-Budva prije pola vijeka počelo izgradnju velikog turističkog kompleksa u Bečićima pod nazivom – Hotelski kompleks Bečićka plaža, uz uvažavanje urbanističkih pravila i normi za izgradnju objekata u pojasu pored mora, nisu mogli ni pretpostaviti da će 51 godinu kasnije, hotele zamijeniti neka nova zdanja koja kao da su pala sa neke druge planete, od kojih se neće vidjeti ni obala ni more.

Period od 1968. do 1972. godine bio je period procvata turističke privrede u Budvi kada su sagrađena četiri hotela u Bečićima, Hotel Belvi sa svoja tri dijela, zatim dva hotela Montenegro I i II, Hotel Mediteran i Hotel Splendid, koji je preduzeće Avala kupilo od prethodnog vlasnika te je preuređen i dograđen. Čini se nevjerovatnim  podatak da je jedna hotelska kuća, preduzeće Avala, bila u mogućnosti da realizuje jednu takvu investiciju.

Bečićki hoteli izgrađeni su uz maksimalno uvažavanje prirodnih vrijednosti ovog naselja pozicioniranog uz dugačku prirodnu bečićku plažu. Obilje slobodnih površina, parkova, sportskih terena, šetališta bilo je sastavni dio tadašnjeg kompleksa. Hoteli su uspješno poslovali, turistička sezona trajala je osam mjeseci, gosti su bili uglavnom sa tržišta evropskih zemalja, takozvanog zapadnog tržišta, što današnjim hotelijerima postaje nedostižan san.

Svi hoteli koje je Avala izgradila privatizovani su. Svakome je neophodna rekonstrukcija i modernizacija, ali ono što rade pojedini vlasnici prevazilazi sve do sada viđeno. U skladu sa nakaradnim planom DUP Bečići, kojim je za naselje Bečići predviđena izgradnja 3,3 miliona kvadrata, betonizacija ovog dijela budvanske opštine u punom je zamahu. Zajedno sa naslijeđenim stanjem i izgrađenim novim zgradama, do sada je u Bečićima realizovano oko 600.000 m2. Ostalo je da se izgradi još 2,7 miliona kvadrata prema planu kojem je istekla važnost, ali je odlukom Ministarstva održivog razvoja i turizma, rok trajanja produžen do daljnjeg. Zahtjevi za izgradnju objekata među kojima dominiraju kule i soliteri pristižu gotovo svakoga dana nadležnim službama Opštine Budva. U pitanju su megalomanski projekti, objekti od kojih pojedini imaju i do 40.000 kvadrata pod kojima nestaju sve sačuvane slobodne površine.

Pvi soliteri u hotelskoj zoni nekadašnjeg kompleksa Bečićka plaža, biće izgrađeni na lokaciji Hotela Mediteran. Na mjestu sadašnjeg hotelskog Akva parka planirane su tri kule koje broje I do 15 spratova. Kompanija Spencer&Hill Doo iz Budve, dostavila je službi Glavnog gradskog arhitekte idejno rješenje gabaritnog hotelsko-apartmanskog kompleksa za dobijanje saglasnosti. Projekat je vraćen na doradu, koja neće mnogo promijeniti planirane gabarite.

Planom DUP – Bečići na toj urbanističkoj parceli površine 8.930 m2 dozvoljena je izgradnja oko 40.000 kvadrata uz indeks izgrađenosti od 4,50. Preporučena spratnost je P+10, iako investitor moze graditi više ili manje od toga, zavisno od njegove volje i sredstava. Prema projektu koji je izradio biro Ing Invest Doo iz Danilovgrada, na mjestu sadašnjeg Akva parka podići će se tri zastrašujuće kule, neposredno uz glavnu magistralnu saobraćajnicu kroz Bečiće, u vidu visokih betonskih kulisa koje u potpunosti zaklanjaju vizure ka moru svima čije su se zgrade našle iza ovih grdosija.

Ista firma, Spencer&Hill, dobila je saglasnost Glavnog gradskog arhitekte Ane Samardžić na idejno rješenje rekonstrukcije i dogradnje hotela Mediteran, koje je izradio Studio arhitekture Tetraktis Doo iz Podgorice.

Planskim dokumentom na parceli Hotela Mediteran dozvoljena je izgradnja više od 33.000 kvadrata i spratnost P+7. Predloženim projektom rekonstrukcije postojeći hotel imaće nešto više od 20.000 kvadrata, ali se broj smještajnih jedinica nije znatno povećao kako bi se postojeće sobe adaptirale u nove luksuzne apartmane. Ako se saberu kvadrati budućeg kompleksa Mediteran, negdje oko 60.000 kvadrata korisne površine, ukoliko se planirano realizuje, biće to skup zgrada sa kvadraturom  veći od  Starog  grada Budva, naselja Zavala ili Grada – hotela Sveti Stefan.

Ali to nije ništa pri planiranim projektima koji tek treba da se realizuju u zaleđu bečićke plaže. Pojedinačno najveći investitor u Bečićima je companija Capital Estate iz Budve, odnosno novoimenovana Adriatic Estate Investment, koja je vlasnik parcele površine oko 6 hektara, smještene uz obalu mora od kojeg je razdvaja bečićko šetalište. Za ovu lokaciju Ministarstvo održivog razvoja I turizma raspisalo je međunarodni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog rizorta Capital Estate. Odabrano je rješenje biroa, Mixixty Design LTD iz Londona, prema kojem je planirana izgradnja luksuznog rizorta sa 117.000 m2 bruto građevinske površine.

U neposrednom komšiluku  Capital Estate, budvanska firma Stabilis Investments Doo započela je izgradnju hotela visoke kategorije, solitera na obali, površine 16.000 kvadrata.

Saglasnost na proširenje od 31.000 m2 traži i Hotel Tara sa kulama od 10 spratova na lokaciji sadašnjih vila. Izdata je saglasnost i hotelskoj kompaniji Belvi za dogradnju oko 6.500 kvadrata na postojećim objektima.

Soliteri su stigli i u sada već bivše ribarsko naselje Rafailovići. Tamo kompanija Sunraf Beach Properties podiže kulu od 13 etaža na mjestu nekadašnjeg turističkog objekta Lahor. Umjesto Lahora u Rafailoviće slijeće kondo hotel sa više od 10.000 kvadrata. Gradiće se i pored crkve Sv.Tome i na svakoj slobodnoj lokaciji koja je preostala.

Međutim, građevine koje i bukvalno ,,jedu” prostor Bečića jesu mnogobrojni stambeni, odnosno famozni apartmanski objekti, betonski aglomerati koji se grade u pojasu iznad magistrale. Prosječna izgrađena površina svake zgrade iznosi oko 20.000 kvadrata. Dok je spratnost ujednačena na oko 14-15 etaža. To je gornja linija ispod koje se više i ne ulazi u posao. Kao investitori pojavljuju se poznate građevinske firme koje su uzurpirale primorje, poput Fab Live, Cijevne comerc, Nivel invest, pojedinci, strani državljani, mještani, čije su građevine razbacane po dolini i pitomim bečićkim brdima.

Svi samo grade bez respekta i mjere prema okolini i graditeljskom nasljeđu. Bečići idu u visinu, o kapacitetima već prebukirane plaže  niko i ne razmišlja. Moć kapitala jača je od zdravog razuma. Da li će milioni izgrađenih kvadrata dovesti nove turiste i produžiti sve kraću sezonu, pitanje je na koje niko, pa ni državne strategije razvoja turizma, ne daju suvisle odgovore.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

GRABEŽ EKONOMIJA: Kuda lete Aerodromi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina u Vladi nema dilemu – kakav takav novac u izbornoj godini bolji je od velikih očekivanja u budućnosti. A, dok letite Vladinim avionom o trošku poreskih obveznika, svi aerodromi ovoga svijeta su vam na dohvat

 

Suprotno januarskim najavama ministra saobraćaja Osmana Nurkovića, da će „početkom februara“ biti objavljen Predlog koncesionog ugovora za višedecenijski zakup (30 godina) aerodroma u Tivtu i Podgorici, Vlada još nije objelodanila taj dokument. Nema, ipak, indicija da će u kabinetu Duška Markovića, zbog protivljenja javnosti, odustati od nauma da u ovom mandatu Vlade ulazna vrata Crne Gore preda na upravljanje onome ko ponudi najviše novca.

Nurković je objasnio da će, nakon što Vlada predloži svoju verziju ugovora, kvalifikovani ponuđači (vidi boks) imato 60 dana da dostave konačnu ponudu. Na zahtjev ponuđača taj rok može biti produžen za dodatnih 30 dana. Mjesec-dva potom, nakon izbora najbolje ponude, počeće pregovori oko konačnog izgleda koncesionog ugovora. Vlada u ovogodišnjem budžetu već računa na novac od jednokratne koncesione naknade.

A kako ti pregovori mogu izgledati?

Neke naznake mogu nam dati iskustva zemalja iz regije. Među zainteresovanim kompanijama za zakup zagrebačkog Aerodroma Franjo Tuđman, početkom decenije, našla se i kompanija Incheon. Dok su pripremali ponudu  Korejci su kod hrvatskih vlasti provjerili da li će koncesionar imati pravo da, poveća aerodromske takse. Ne, odgovorili su iz Zagreba.  Incheon nije jedini, nakon te informacije, odustao od  postupka.  Najbolji ponuđač za zakup aerodroma u Zagrebu bio je  konzorcijum ZAIC. Tokom direktnih pregovora sa hrvatskim vlastima Francuzi su u ponuđeni koncesioni ugovor unijeli skoro dvadesetak aneksa. Jedan od njih omogućio im je znatno poskupljenje aerodromskih taksi!?

I članice konzorcijuma ZAIC i Incheon našle su se  među četiri kvalifikovana ponuđača za višedecenijski zakup oba crnogorska aerodroma. Prema nezvaničnim pričama TAV,  tursko-francuski konzorcijum, slovi za favorita još od početka potrage za koncesionarom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

KOLAPS IZBORA I IMENOVANJA: V.d. institucije u izbornoj godini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vanredno stanje traje u Ustavnom sudu, Sudskom savjetu, Agenciji za sprečavanje korupcije, Državnoj izbornoj komisiji… Idealni uslovi za još jedne ,,fer i demokratske” izbore

 

Sutkinja i bivša predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić izabrana za predsjedavajućeg sudiju, iako to ne propisuje ni Ustav, ni zakon, izvjestili su mediji ove nedjelje. Većinom glasova, odogovor je na pitanje kako je moguće da se to desi u najvišoj sudskoj instanci.

Iako kovanicu predsjedavajućeg suda nećete naći ni u jednom zakonskom aktu, ona je skovana nakon četiri neuspjela kruga glasanja. Procedura je jasna – Zakon o Ustavnom sudu propisuje da predsjednik Ustavnog suda ima zamjenika koji zamjenjuje predsjednika u slučaju njegovog odsustva ili spriječenosti da obavlja funkciju i u drugim slučajevima utvrđenim poslovnikom Ustavnog suda. U poslovniku piše da se izbor ponavlja ukoliko nijedan od kandidata ne dobije potreban broj glasova, a do tada Ustavnim sudom rukovodi zamjenik predsjednika. Međutim, zamjenik ne postoji jer nije izabran prethodni tri godine, pošto nije postojala većina. Po pravilima bi funkciju predsjednika trebalo da vrši najstariji  sudija, a to je Hamdija Šarkinović. A prema nezvaničnim saznanjima on je Lopičićevu i predložio za predsjedavajuću.

Iz Ustavnog suda još nijesu objasnili zašto su ignorisali zakon i pozvali se na ,,raniju sopstvenu praksu i ustavno-sudsku praksu u okruženju”.

Na zakonsku nutemeljenost ove odluke upozorila je Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević. Advokat Veselin Radulović izjavio je da je odluka nezakonita, a isto tvrdi i pravnikBoris Marić, uz konstataciju da ovo ,,ne doprinosi povjerenju u institucije, već potkopava povjerenje i koncept vladavine prava gura u drugi plan”.

Poslanik Aleksandar Damjanović izjavio je da je ovaj izbor farsa koja svjedoči o institucionalnom kolapsu:  ,,Gaženje Ustava i zakona treba da ocjenjuje Ustavni sud koji ne poštuje isti Ustav i Zakon o Ustavnom sudu”.

Da sve može, uvjerili smo se sredinom prošle godine, kada je nepodjeljeno mišljenje stručnjaka bilo da Vesna Medenica ne može biti, po treći put, izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda. To propisuje Ustav, da jedna osoba može najviše biti birana dva puta. Tumačenje Sudskog savjeta je bilo da se ta odredba ne može primjenjivati retroaktivno, odnosno da je ona propisana Amandmanom na Ustav iz 2013. Godine. pa se tako prvi mandat Medenice i ne računa. Isto kao i za Filipa Vujanovića, koji je višom voljom od ustavne,  tri puta bio predsjednik.

O slučaju Medenice u non-paperu Evropske komisije iz decembra stoji: ,,Izbor rukovodećih lica u pravosuđu tokom 2019. godine, poput reizbora predsjednice Vrhovnog suda na treći mandat uprkos ustavnom ograničenju na dva mandata, kao i reizbor predsjednika sudova koji su već bili na funkciji u dva mandata propisana kao najviše dozvoljena Zakonomo sudskom savjetu iz 2015. godine, stvaraju bojazan u odnosu na tumačenje Ustava i primjenjivog zakonodavstva od strane Sudskog savjeta”.

Bojazan je realna ako se zna da je Sudskom savjetu mandat istekao sredinom 2018! Nova četiri člana iz reda uglednih pravnika nijesu izabrana ni nakon dva javna oglasa i četiri glasanja u Skupštini, jer nije bilo dvotrećinske većine u parlamentu. Problem je riješen izmjenom zakona i produžetkom mandata starim članovima.

Da svima nije potaman ovakvo kreativno tumačenje zakona pokazao je početkom decembra predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević. Podnio je ostavku na tu funkciju jer, kako je obrazložio, nijesu izabrani članovi tog tijela uz reda uglednih pravnika.  U obrazloženju ostavke Vukčević je podsjetio da je u toku šesta godina od izbora ovog saziva Savjeta, odnosno druga godina od datuma kada mu je mandat produžen.Krajem decembra Vesna Simović Zvicer jednoglasno je izabrana za predsjednicu Sudskog savjeta. I sve je ,,u redu’’.

I pored afere i pozivanja najbližih da podnese ostavku Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković ni po koju cijenu nije htio da napusti fotelju. Mandat mu je istekao u oktobru 2019. godine. Nakon prvog konkursa koji je bio neuspješan zbog toga štonije bilo prijavljenih kandidata, Tužilački savjet imenovao je odlazećeg VDT za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca do izbora novog. Drugi konkursobjavljen je sredinom oktobra.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu obaviće ove nedjelje konsultativno saslušanje kandidatkinje za vrhovnog državnog tužioca (VDT) Lidije Vukčević, koju je za ovu funkciju predložio Tužilački savjet. Za izbor VDT-a u crnogorskom parlamentu potrebna je dvotrećinska podrška poslanika.

U v.d. stanju je iAgencija za sprečavanje korupcije. Direktor Sreten Radonjić je krajem prošle godine obavijestio članove Savjeta ima namjeru da napusti Agenciju, uzgred je dodao da su rezultati odlični, ali on ima druge želje. Radonjić, koji je formalno u penziji, je nezamljenjiv kadar pa je krajem godine izabran za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

V.d. direktor Agencije je postao pomoćnik direktora Savo Milašinović, a tu funkciju može obavljati najduže pola godine. Konkurs za izbor direktora ASK objavljen je sredinom januara, a predsjednik Savjeta Momčilo Radulović je izrazio nadu će neko imati dovoljno ambicije da se prijavi I istakao da imaju rigorozne uslove za to mjesto. Kao i do sada.

Da se vratimo na Ustavni sud. Bivši predsjednik ovog suda Blagota Mitrić izjavio je da je mandat v.d. predsjednika Ustavnog suda trebalo oročiti na pola godine. Međutim, u Ustavnom sudu su predvidjeli da mandat Lopičićeve može da traje najkasnije do kraja ove godine. Znači do završetka izbora. Pa se može desiti da Ustavni sud, sa hipotekom nezakonitog imenovanja, nakonizbora odlučuje o eventualnim nezakonitostima tokom, prije, i poslije glasanja, koje su postale folklor ovdašnjih izbora.

U izbornu godinu smo ušli i sa fijsakom Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva. Uz činjenicu da je i Državna izborna komisija u v.d. stanju. Njegovom čelniku Đorđu Vukčeviću mandat je prestao po sili zakona jer je sredinom ovog mjeseca ispunio uslov za starosnu penziju. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore raspisao je, ove nedjelje,  javni konkurs za imenovanje predsjednika Državne izborne komisije.

Kao glavni problem iz vladajućeg DPS-a ističu ustavne amandmane iz 2013. kojima je za izbore na ključne pozicije propisana dvotrećinska većina u Skupštini. Da nije te sitnice, ne bi bilo potrebno ovoliko kršenje zakona, već bi DPS ležerno imenovao i birao po svom nahođenju. Manje, više kao i do sada, al po zakonu.

Sve u svemu, izgleda da su se stekli svi uslovi za još jednu ,,fer i demokratsku’’ izbornu utrku.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA LIDER U REGIONU PO PREDSTAVKAMA U STRAZBURU: Masovno nepovjerenje u domaće pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je po osnovu presuda Suda u Strazburu od 2009. do ove godine isplatila  1.282.227 eura. Na osnovu presuda 751.249 eura, za isti period po osnovu prijateljskog poravnjanja je isplaćeno  490.215 eura, a po osnovu jednostranih deklaracija  40.762 eura

 

Crna Gora je i dalje rekorder po  broju tužbi podnijetih Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Ne radi se naravno o  najvećem ukupnom broju podnijetih predstavki, već broju podnijetih predstavki na deset hiljada stanovnika.

Prema godišnjem izvještaju o radu i statistici Evropskog suda, državljani Crne Gore predali su lani 427 tužbi, što je za 25 odsto više u odnosu na 2018.  To je 6,86 tužbi na 10.000 stanovnika, što je 13 puta više u odnosu na evropski prosjek, a u najvećem broju država zapadne Evrope prosječni koeficijent je ispod jedne podnijete predstavke na isti broj građana.

O ovoj vrsti liderstva advokat Siniša Gazivoda za Monitor kaže: ,, Sve dok nadležni ne urade ozbiljne i opsežne analize možemo samo da nagađamo što su uzroci ovakve statistike. Moja pretpostavka je da je prije svega u pitanju nepovjerenje u domaće pravosuđe”.

O neophodnosti dubinske analize stanja u pravosuđu za Monitor govori i advokat Sergej Sekulović: ,,Ovakav podatak sigurno treba da predstavlja znak za uzbunu. Sam po sebi, bez dodatnih informacija, jasno govori da veliki broj građana i građanki Crne Gore smatra da nisu dobili pravdu pred nacionalnim organima”.

On ističe da je potrebno doći do uzorka, poraditi na edukaciji i uspostaviti  jasan sistem odgovornosti tamo gdje se pokazuju slabosti: ,,Koliko su građani u pravu, to je drugo pitanje. Sigurno da se predstavke Suda u Strazburu podnose jer on  ima autotitet među našim građanima, ali nerijetko je to i posljedica neznanja načina na koji ovaj sud funkcioniše”.

O nepoznavanju funkcionisanja suda govore podaci Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. ,,Iako je riječ o velikom broju predstavki u odnosu na broj stanovnika, potrebno je naglasiti da veliki procenat ovih predstavki, preko 90 odsto, bude odbačen u inicijalnoj fazi ispitivanja od strane Evropsko suda. Poređenja radi, neke države imaju znatno niži indeks, ali je procenat predstavki koje prođu inicijalnu fazu znatno veći. Samim tim, ovaj broj ni u kojoj mjeri nije pokazatelj postojanja velikog broja povreda Konvencije u nekoj državi. Relevantan pokazatelj može biti samo broj donijetih presuda u kojima je utvrđena povreda Konvencije, u kom dijelu Crna Gora ima pozitivne rezultate”, kaže za Monitor Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. februara
ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo