Povežite se sa nama

FOKUS

SPORAZUM ZA BUDUĆNOST: Vrijeme i ljudi za slobodu

Objavljeno prije

na

Uoči prethodnih izbora dogovaranje o vladi izbornog povjerenja trajalo je 113, a  njeno djelovanje – 150 dana. April je 2019, iduća godina je izborna. Organizatori protesta i opozicionari saglasni su da vlada građanskog jedinstva ima smisla samo ako nastane godinu prije izbora

 

Organizatori protesta Odupri se – 97000 i svih 39 poslanika opozicije potpisali su prošle subote, 30. marta, na Trgu Nezavisnosti u Podgorici, pred hiljadama građana Sporazum o budućnosti.

Obavezali su se na ,,zajedničku, dosljednu i istrajnu borbu za ostvarenje korjenitih promjena sistema, uz poštovanje principa smjenjivosti vlasti, kao prvog preduslova za ostvarenje svih liberalno-demokratskih normi”.

Kakav će biti krajnji ishod pakta koji su opozicione partije napravile sa predstavnicima građana koji već mjesecima u velikom broju protestvuju na podgoričkim ulicama, niko u ovom trenutku ne može da procijeni, ali je fakat da se ništa slično nikad ranije u ovoj zemlji nije desilo. Dogovor među opozicionim partijama građani Crne Gore su, uoči svakih izbora, čekali k'o ozeblo sunce. Ponekad su i uspijevali da se sporazumiju ali svaki put je to bilo u posljednji čas, kratko i kuso.

Osnovni predmet Sporazuma koji je sada potpisan su minimalni uslovi za održavanje prvih fer i slobodnih izbora u istoriji crnogorskog višepartizma.

Potpisnici su se saglasili da će se zalagati za formiranje vlade građanskog jedinstva, koja će djelovati u ograničenom mandatu i čiji će osnovni zadatak biti da omogući uslove za održavanje fer i slobodnih izbora.

Vladu građanskog jedinstva činili bi na paritetnoj osnovi: po jedna trećina predstavnika stranaka vladajuće većine, predstavnika parlamentarne opozicije i nestranačke ličnosti. Predsjednik vlade građanskog jedinstva ne može biti pripadnik stranaka koje su sada na vlasti.

,,Upravo zbog toga što želimo mirnu tranziciju u vladi građanskog jedinstva će biti trećina članova iz vladajuće većine. Računamo na razumne ljude sa sviješću da smo članica NATO saveza i zemlja u procesu evropskih integracija koji nijesu pod hipotekama bezočne pljačke”, kaže za Monitor Džemal Perović, član Organizacionog odbora protesta.

Potpisnici, piše u Sporazumu za budućnost,  neće učestvovati ni na jednim izborima, lokalnim, državnim i predsjedničkim, koji budu zakazani prije ispunjenja osnovnog zadatka vlade građanskog jedinstva.

U sporazumu su ponovljeni zahtevi ranije postavljeni na građanskim protestima, za ostavke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, predsjednika Vlade Duška Markovića, vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, direktora Agencije za sprečavanje korupcije Sretena Radonjića i rukovodstva Radio televizije Crne Gore.

,,Mislim da je sporazum važna stvar zato što je to, usuđujujem se reći, jedina moguća formula za delegitimisanje jednog korumpiranog režima i za mirnu tranziciju vlasti. Sporazum u grubim crtama daje red koraka kako da se do toga dođe. Kao takvog treba da ga prepoznaju nezadovoljni građani Crne Gore, a takvih je na stotine hiljada, a ne desetine hiljada koliko ih izlazi na proteste”, kaže Džemal Perović.

Predrag Bulatović, jedan od lidera Demokratskog fronta, smatra da sveukupnih društvenih, ekonomskih i političkih promjena u Crnoj Gori nema bez promjene ove vlasti što je jedino moguće na istinskim fer i demokratskim izborima. ,,Sporazum koji je ostvaren je značajan i veoma važan korak u tom smjeru. Po prvi put je opozicija postigla ovakav sporazum dovoljno rano prije roka za održavanje redovnih izbora.To znači da ima prostora da se i ostvare uslovi koje opozicija traži”, kaže Bulatović u izjavi za Monitor.

Potpredsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i ministar prosvjete Damir Šehović je ocijenio da je Sporazum za budućnost ,,platforma za duboku prošlost i vraćanje Crne Gore u pretpolitičko doba”.

Ozbiljno se zabrinuo da zahtjevi vode ,,obezgavljivanju države” i obesmišljavanju izbora, i to ,,samo zato što je nekom iz opozicije palo na pamet da to zatraži, jer je svjestan svoje nesposobnosti da na izborima smijeni ovu vlast”.

Iz jednog malog ugla gledano – u pravu je ministar. Ova vlast se, na izborima kakvi su do sada organizovani, ne može smijeniti. Međutim, iako se o sposobnostima opozicije zaista može diskutovati, svi, pa i Šehović, znaju, da je daleko važniji uzrok za nesmjenjivost vlasti to što vladajuća i satelitske partije kakva je ministrova SD – izbore kradu. Podmićuju, zastrašuju, kupuju, pišu, brišu, dovoze, odvoze, zapošljavaju. Nije za kikiriki, nego baš za te poslove Duško Knežević Slavoljubu Stijepoviću uručio 97.500 eura u čuvenim kovertama od kojih su protesti počeli.

,,Ja vjerujem da će DPS morati prihvatiti prelaznu vladu u kojoj neće imati većinu, koja će predložiti suštinsku promjenu izborne regulative i stvoriti uslove za ravnopravnost svih na izborima. Da će tako biti  garancija je jedinsvo opozicije i ostalih antirežimskih subjekata, ali i masovnost i istrajnost protesta”, kaže Predrag Bulatović.

Po riječima Džemala Perovića sve zavisi od toga da li će ,,opozicione partije da se izmjeste iz dosadašnjih pozicija koje su grubo rečeno, dekor, jednom režimu”.

,,Ukoliko opozicija ne vidi u građanskim protestima šansu da ostvari ono što je uloga svake opozicije u demokratskom svijetu – da preuzme vlast i da pokaže da je bolja alternativa postojećoj vlasti – onda će ovaj sporazum biti doveden pod znak pitanja. Ali i u tom slučaju postoji alternativa. U Crnoj Gori su se desili građanski protesti, postoji snažna vjera u proteste i građansko jedinstvo. Građani su prepoznali sistem vladanja kovertama i da zatvorene intitucije nijesu u službi zakonitosti i pravde, već u službi nekoliko familija i klanova koji pljačkaju državne resurse i enormno zadužuju buduće generacije”, kaže Perović.

Šehovićevo i slična koprcanja režimskih umnih glava biće, najvjerovatnije, samo način da vlast krene u proces dogovaranja sa ljudima koji protestvuju i opozicijom što kasnije. Logika je: ako krenu, ne od nule, nego iz minusa, duže će trajati dok se do nekog stola i nekih razgovora stigne. To je za vlast dobitna kombinacija.

Iskustvo nas uči da je vrijeme veoma važan faktor u ovakvoj stvari. Ne mora se ići daleko u prošlost, tek do vremena uoči prošlih izbora. Već krajem 2015. postalo je jasno da če SDP, konačno, napustiti vladajuću koaliciju. Tada premijer Crne Gore Milo Đukanović, 27. januara je predložio da u vladu, kako bi se povećalo povjerenje u izborni proces, uđu predstavnici opozicije. Razgovaralo se, pregovaralo, pristajalo i odustajalo, sporazum o obezbjeđivanju uslova za fer izbore pisan je i brisan, dopunjavan i skraćivan. Skupština je posebni zakon za primjenu političkog sporazuma o “vladi izbornog povjerenja” izglasala 19. maja. Izbori su bili 16. oktobra.

Dogovaranje je, dakle, trajalo 113, djelovanje ,,vlade izbornog povjerenja” – 150 dana. Da se ne vraćamo na koncept te vlade, jasno je da je, i da je bila zamišljena najbolje na svijetu, imala premalo vremena. Čak i tako, izbori su, sjetićete se, završeni državnim udarom. Onim pravim, ne ovim kojem se sudi.

U Demokratskom frontu su, kaže Predrag Bulatović, svjesni da je Sporazum samo prvi, istina važan korak: ,,To znači da će biti prepreka, teškoća i izazova zato što je aktuelna vlast kriminogena i spremna da se brani svim sredstvima, a posebno nedozvoljenim.

DPS će pokušati da odugovlači, da ne dođe do suštinskih izmjena ili da čak kroz fingiranje izmjena dovede potpisnike Sporazuma u cajtnot”.

Po Bulatovićevim riječima ključna odbrana od ove mogućnosti jeste bojkot izbora. ,,Ja vjerujem da će na tome istrajati svi potpisnici Sporazuma. No, moguće je da i u tim uslovima vlast fingira izbore po ugledu na Nikšić.Taj scenario treba anticipirati i pripremiti snažan i odlučan odgovor, da ne bude moguće da DPS održi takve izbore. To bi bila kriza velikih razmjera i radikalizacija ukupnih odnosa”, kaže Bulatović. On naglašava da je sada važno nastaviti proteste i učiniti ih  masovnijim i snažnijim. ,,Jedinstveno ih je moguće proširiti na čitavu Crnu Goru i osmisliti optimalnu dinamiku koja bi podizala politički pritisak na vlast.”

,,Važno je ostvariti još veći nivo koordinacije čitave opozicije, ukljucujući i vanparlamentarnu, kao i ostalih antirežimskih subjekata.

Bilo je do sada jednostranih poteza, ali i nekih oblika uslovljavanja. Ubuduće to treba potpuno isključiti , skoncetrisati se na DPS.

Bez obzira što EU nije pokazala adekvatan interes za krizu u Crnoj Gori, treba osmisliti komunikaciju sa njima i drugim spoljnjim faktorima. Potpisnici sporazuma moraju detaljno da utvrde Plan i metode kako da ostvare sadržaj sporazuma uz pomoć, prije svega, vaninstitucionalnih oblika djelovanja”, ocjenjuje Bulatović.

Vrijeme, k'o vrijeme – prolazi. April je 2019, iduća godina je izborna. Na pitanje da li postoji neki rok nakon kojeg ispunjavanje zahtjeva iz Sporazuma o budućnosti više ne bi imalo smisla Džemal Perović kaže: ,,Taj rok bi bio da ne ostane manje od 12 mjeseci do redovnih izbora”.

Isto procjenjuje i Predrag Bulatović: ,,Najmanje godinu dana prije izbora mora da bude obezbijeđeno za rad ove vlade, ali ne sa promjenama samo na nivou ministara, već po širini i dubini i to uključivanjem izuzetno brojih kadrova. Smatram da se 2016. radilo o maloj rekonstukciji, što nije dobro”.

Oktobar iduće godine je samo posljednji rok kada izbori moraju biti održani. DPS može da ih raspiše kad hoće. Što znači da je dragocjen svaki dan. I svaki čovjek na protestima.

Miloš BAKIĆ

RUŠENJE KRSTIONICE U TIVTU:  Identitetskim pitanjima protiv promjena

 

Kad god vlastima zatreba podjela, da bi se što duže održali, tu je Mitropolija crnogorsko primorska i mitropolit Amfilohije.  Manje je bitno ko je u dramatičnim epizodama koje se serviraju javnosti negativac  a ko pozitivac, ko ruši i navodno se pridržava zakona, a ko je žrtva selektivne pravde.  Stvar je u tome da je to uvijek Vladina sigurna karta za podgrijavanje identitetskih pitanja i podjela kad god  zatreba i  kad građane treba skrenuti od misli o promjenama i štetnim odlukama ove vlasti. Sada, kada je u Podgorici napravljen društveni ugovor o promjenama i građanski bunt raste, Vlada se dosjetila nelegalne krstionice u Tivtu i krenula da je ruši.

Najprije je Ministarstvo turizma Pavla Radulovića javno najavilo rušenje bespravno podignute krstionice na Prevlaci kod Tivta.  Valjda da se Mitropolija, Amfilohije i njihove pristalice što bolje pripreme za ,,odbranu”.  Da sve podsjeća na rat, angažovan je veliki broj policijskih službenika, pa i interventna jedinica.  Na kraju je rušenje  spriječeno, ali se eneregija, makar na tren, preusmjerila u željenom pravcu.

Iznenadna  odluka Ministarstva održivog razvoja da ruši krstionicu nije slučajna, smatra Dejan Milovac iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). On kaže da se radi o političkom pitanju, koje odgovara prije svega Vladi.

Rušenje kristionice u Tivtu nije slučajno smatra Dejan Milovac iz MANS-a. Vjeruje da se radi o političkom pitanju koje odgovara prije svega Vladi . On ukazuje da je nelegalni objekat trebalo rušiti kada je stavljena prva cigla. „A ne kada vlastima odgovara i kada treba te teme staviti u pravi plan onda se djeluje. Brojni su nelegalni objekti u Boki koje inspektori ne diraju“.

I Ranko Krivokapić, lider SDP-a ukazao da se na ovaj način želi skrenuti pažnja sa gorućih tema svih građana. „Kao i devedesetih se pojavljuju nacionalne tačke zagrijavanja“.

Ministar Pavle Radulović saopštio je da se radi samo o primjeni zakona. ,,Kako smo srušili objekte u Baru, Ulcinju tako ćemo srušiti i ovaj apsolutno podjednako”, kazao je.

Nije objasnio zašto zakon ne važi za brojne druge nelegalne objekte u Boki. Vijesti su objavile listu nekih od objekata koji još čekaju rušenje.

Podsjetili su da  je radi izgradnje prve faze obalnog šetališta Lungo mare u Krašićima, koje je započela Opština Tivat, sa trase duge samo 400 metara, potrebno ukloniti čak desetak u međuvremenu nelegalno napravljenih objekata – ponti, lođa, bazena, potpornih zidova i slično.

Tu su i vile u Krašićima koje su nelegalno sazidali u partnerstvu sin predsjednice Višeg suda Crne Gore Vesne Medenice, Miloš Medenica i tivatski biznismen Rado Arsić i sada ih pokušavaju legalizovati.  Na Obali Đuraševića nalazi se čitava jedna nelegalna marina koja godinama posluje, pišu Vijesti.   Tu je i  bar-vidikovac Verige 65 na Turskom rtu u Verigama.  Dnevni list podseća da inspekcija ne vidi ni čitavo novo divlje naselje od desetak kuća investitora iz Podgorice i Nikišića koje su oni u proteklih pola godine podigli u Novom naselju u Radovićima, na državnoj zemlji na parceli 421/10 KO Nikovići.

Mitropolit je kazao da se od akcije policije na Prevlaci nije uspio čuti sa premijerom Duškom Markovićem, ali da bi se “rado čuo sa predsjednikom i jednim i drugim, da i oni shvate da ovo ovdje nije ni protiv koga, pa ni protiv njih, niti se mi miješamo u ono što su pitanja vlasti”.

Naravno da nije protiv njih, dobro veli mitropolit.

M.P.K.

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POTOMCI FUNKCIONERA, STARATELJI KRIMINALA: Igrajte se, djeco

Objavljeno prije

na

Objavio:

Europol je još u junu prošle godine policiji i tužilaštvu dostavio podatke koji sumnjiče policijske službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića da su članovi takozvanog „kavačkog klana“

 

Predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović rekao je jednom, govoreći o umiješanosti svoje sestre u aferu Telekom, da gluposti dolaze i „sa one strane okeana“. Optužbe su dolazile iz Sjedinjenih Američkih Država i njihovih bezbjednosnih službi – zapadnog partnera tadašnje i sadašnje vlade.

Čini se da nadležni crnogorski organi reaguju isto i na podatke koje im dostavlja evropska policija – Europol, a odnose na djecu nekada visokih funkcionera bliskih Đukanoviću. Kao „gluposti“ sa zapada. Zato je navodna kriminalna grupa oko sina Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, uhapšena zajedno sa njom tek nakon što su podaci Europola objavljeni na istraživačkom portalu Libertas. Isti slučaj je i sa sinom bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Iako ga je evropska policijska agencija označila kao člana takozvanog „kavačkog klana“, Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je te navode i ocijenilo da nema elemenata krivičnog djela.

„Službenici policije Petar Lazović (32) i Ljubo Milović (32) članovi su kriminalnog klana ’Kavač’. Istraga usmjerena na Lazovića i Milovića trebalo bi da bude prioritet broj jedan crnogorske policije… Aktivni policijski službenici Petar Lazović i Ljubo Milović članovi su kavačkog klana, uključeni direktno u šverc velikih količina kokaina iz Ekvadora u Evropsku Uniju i Australiju. Takođe, Petar Lazović i Ljubo Milović su bili uključeni u šverc oružja u ime kavačkog klana. U isto vrijeme, Lazović i Milović, u ime kavačkog klana, rade i šverc cigareta. Pretpostavka je da Ljubo Milović posjeduje nepoznati bankovni račun sa iznosom od 48 miliona eura zarađenih upravo švercom kokaina“, ključni su zaključci navedeni u dokumentu Europola u koji je Libertas imao uvid.

Prema najnovijim istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović još u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori i ispita da li postoje elementi krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

„U Specijalnom državnom tužilaštvu povodom podatka koji su u prethodnom periodu dostavljeni od Europola formirani su spisi predmeta u kojima je nakon sprovođenja određenih izviđajnih radnji specijalni tužilac S.Č. donio odluku 20. 1. 2022. godine, da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kog lica za bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Nakon medijskih objava koji su objavljeni na portalu „Libertas Press“, glavni specijalni tužilac je naložio da se formira novi predmet i da se preduzmu sve neophodne radnje i mjere radi utvrđivanja da li ima krivičnog djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva“, piše u saopštenju SDT-a.

Milivoje Katnić ih je „ispravio“ svojim reagovanjem. On je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik samo radio svoj posao.

„Ja sam to kontrolisao i našao da nema razloga za pokretanje krivičnog postupka protiv Petra Lazovića, jer je postupao u skladu sa zakonom i ovlašćenjima koje ima i o svim radnjama pravovremeno je obavještavao pretpostavljene, što je doprinijelo otkrivanju počinilaca teških krivičnih djela“, kazao je Katnić.

Za direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević „šokantno“ je saznanje da je zamjenik glavnog specijalnog tužioca, Saša Čađenović, odbacio izvještaje Europola o tome da su dva istaknuta policajca saradnici kavačkog kriminalnog klana koji se bavi međunarodnim švercom narkotika.

Ona smatra da objašnjenje njegovog pretpostavljenog, bivšeg GST Milivoja Katnića, da je istraga obustavljena jer je jedan od njih, Petar Lazović, zakonito dejstvovao, kao tajni agent – prikriveni isljednik, nije uvjerljivo, izmedju ostalog i zato što za takvo djelovanje od 2018. do 2022. godine nije bilo pravnog osnova – Ustavni sud je 2018. stavio van snage član 159 stav 1 ZKP, koji je propisivao da državni tužilac može da odredi takve mjere, a novi član je usvojen tek na kraju decembra 2021. godine.

Gorjanc-Prelević smatra da je neobično i da Uprava policije nije bila upoznata sa izvještajem Europola, jer je prema sporazumu Crne Gore o saradnji sa tom organizacijom EU iz 2014, koji je dostupan na sajtu Vlade, upravo Odsjek Uprave policije za medjunarodnu saradnju nacionalna kontakt tačka za komunikaciju sa Europolom. Ovaj odsjek je ranije bio u MUP-u, a od marta 2021. godine je u Upravi policije.

“Naravno, mora se istražiti mogućnost da su i Katnić i Čađenović korumpirani, da su spriječili istragu da bi pomogli policajcima Lazoviću i Miloviću i kriminalnom klanu. Ako je predsjednica Vrhovnog suda pod sumnjom da je saradnica klana, zašto to ne bi mogli da budu i VDT, GST, SDT i ko zna ko sve još”, kaže Gorjanc Prelević za Monitor.

Ona sumnja da bi došlo do hapšenja Vesne Medenice i da bismo ikad saznali o čemu je EUROPOL još u julu prošle godine obavijestio crnogorske tužioce i policiju da nije istraživački portal Libertas objavio izvještaje evropske policije. A pitanje je, kaže, i o čemu je sve još Europol obavijestio Crnu Goru. Nada se da je GST Novović do sada tražio da pročita sve te izvještaje, da ga ne bi obavještavao Libertas.

“Najveće pitanje je da li postojeći tužioci i policija imaju kapaciteta da iznesu sve te neophodne istrage u Crnoj Gori. Trebalo bi hitno tražiti ekspertsku podršku i Europola, a i eksperata Evropske Unije za pravosudje. To bi moglo da pokaže i da su stvarne i borba protiv korupcije i želja za pridruživanjem toj Uniji”, rekla je Gorjanc Prelević.

U dokumentu Europola navode se još neki bivši i sadašnji policijski funkcioneri. Navode da crnogorski istražni organi treba da identifikuju i ostale spomenute službenike policije pod šifrovanim imenima ‘Tigar, Aco, Slobodan i Ranko’, jer su svi imali specifičnu ulogu kada je riječ o zaštiti pripadnika „kavačkog klana“ i otkrivanju osjetljivih operativnih podataka. ‘Tigar’ je osoba koja je od Zvicera primila, kao poklon, ilegalno oružje, a bio je i korisnik blindiranih automobila koje su, najvjerovatnije, kupili pripadnici klana Kavač, takođe, na poklon. Tvrde da je Milović bio u jakim „privatnim i poslovnim“ vezama sa direktorom policije Zoranom Brđaninom i direktorom kriminalističkog odsjeka Dejanom Kneževićem. Lazović je, navodi se, Zviceru prosljeđivao informacije koje je dobijao od policijskog službenika Mićka Žižića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića. Međutim, iz Europola navode da nema dokaza o umiješanosti ovih policajaca u kriminalne radnje.

Iz Uprave policije saopštili su da prvi put čuju za materijale koje je objavio Libertas. Takođe navode da će sprovesti detaljnu istragu povodom ovih navoda i obavijestiti javnost. Više nezvaničnih izvora Monitora saopštilo je da istražni organi još nijesu došli do Lazovića i Milovića, a Uprava policije je saopštila da prema izvještajima sa graničnih prelaza nema dokaza da su napustili zemlju.

U dokumentu se navodi da je Petar Lazović, u SKY aplikaciji, imao šifru Junior i Komandos. Europol je utvrdio da je on preko te aplikacije razmijenio 14.065 poruka. Ljubo Milović, piše u istom dokumentu, koristio je nadimak Zli poručnik i Oficir i imao je nekoliko kriptovanih telefona sa kojih je razmijenio skoro 100.000 poruka.

Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević zakazao je u petak saslušanje premijera Dritana Abazovića, koji je u to vrijeme bio koordinator službi bezbjednosti, direktora Uprave policije Zorana Brđanina, GST Vladmira Novovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Kaže da je ovo je pokazatelj opšteg rasula u bezbjednosnom sektoru koji je prethodnih godina u potpunosti srastao sa kriminalnim klanovima i postao jači od države.

„Očekujem ekspresnu reakciju i čelnika Uprave policije, i glavnog specijalnog tužioca, a bogami i premijera Dritana Abazovića, jer je on bio u tom periodu koordinator svih službi bezbjednosti pa je potrebno i on da odgovori crnogorskoj javnosti da li je imao uvid u ove transkripte“, rekao je Knežević.

Prema informacijama Monitora, u prepiskama na kriptovanoj aplikaciji SKY pominju se još neki funkcioneri i njihova djeca, čiju su zaštitu uživale pojedine kriminalne strukture. Na redu  je Specijalno državno tužilaštvo da pokaže da li ozbiljno shvata informacije partnera. Ili će i ovo tretirati kao „gluposti sa zapada“.

 

Ispitati umiješanost Enisa Bakovića

Europol tvrdi da bi trebalo istražiti i umiješanost bivšeg pomoćnika direktora policije Enisa Bakovića, u vezi sa određenim obavještenjem Interpola i uloge Tamare Zvicer (supruge Radoja Zvicera). Baković tvrdi  da je profesionalno i zakonito obavljao svoju posao, i da se nikako ne može dovesti u vezu sa bilo kakvim kriminalnim aktivnostima i grupama. „Iznenađen sam pominjanjem mog imena, pa čak i u kontekstu „potrebe preispitivanja umiješanosti moje uloge” kako je to u tekstu navedeno. Naravno, na raspolaganju sam nadležnim organima da ispitaju sve navode u vezi sa mojim radom i postupanjem“, kazao je Baković u zjavi Vijestima.

Nakon što su u oktobru prošle godine policijski rukovodioci Aleksandar Bošković i Saša Đurović uhapšeni po nalogu osnovnog državnog tužioca Vukasa Radonjića zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću, tragovi su vodili do njihovog tadašnjeg nadređenog Bakovića. Katnić je preuzeo slučaj od Radonjiča i SDT je u kratkom roku saslušalo Bakovića i donijelo odluku da nema krivičnog djela. Baković je sin bivšeg crnogorskog ombudsmana Šućka Bakovića.

 

Zoran Lazović – od Kalićeve svadbe do skidanja zabrane Belivuku

Otac Petra Lazovića Zoran bio je do 1. marta 2021. godine, kada je smijenjen, šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave policije. Zoran Lazović dovođen je u vezu sa odlukom da se Belivuku i Miljkoviće skine zabrana ulaska u Crnu Goru krajem 2020. godine, dok ga je opozicija godinama označavala kao koordinatora kriminalnih struktura bliskih Đukanoviću.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je, povodom izbora Zorana Lazovića za pomoćnika direktora Uprave policije, ocijenila da je to dobra vijest, ali za kriminalne strukture u Crnoj Gori. MANS je 2000. godine objavio snimak na kome je Zoran Lazović gost na svadbi kontroverznog rožajskog biznismena Safeta Kalića. Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore je odbila zahtjev MANS-a za pristup dokumentima koji bi pokazali da li je u to vrijeme visoki funkcioner Agencije Zoran Lazović prisustvovao svadbi po službenoj dužnosti ili u privatnoj režiji.

 

Knežević navodno bio u dosluhu sa kriminalcima tokom protesta na Cetinju

Dok „cure“ prepiske policijskih službenika bliskih Đukanovićem režimu, s druge strane je objavljen snimak Petra Kneževića, pomoćnika direktora Protivterorističke jedinice, bliskog aktuelnom režimu, u kojem govori o svojim vezama sa kriminalcima. On je u razgovoru sa nepoznatom osobom kazao da je na dan cetinjskih protesta zbog ustoličenja mitropolita Joanikija bio na vezi sa kriminalnim grupama širom Crne Gore, koje su bile spremne da dođu u Prijestonicu. Knežević tvrdi da je snimak montiran kako bi se on diskreditovao i bacila ljaga na intervenciju njegove jedinice na koju je ponosan.

Aktivista za ljudska prava i jedan od čelnika Pokreta „21. maj” Aleksandar Saša Zeković podnio je prijavu protiv Kneževića, nakon što mu je anonimno poslat snimak. On smatra da je ozbiljan propust što se Knežević odmah nije izjasnio o snimcima za koje se tvrdi da je njegov glas na njemu. Kneževiću je, kaže, dozvoljeno da bude van zemlje i da iz medija prati šta se dešava. To mu je moglo omogućiti i da se stalno konsultuje sa advokatom i ostalim starješinama u Upravi policije kako bi definisali u kom pravcu da ide njegova izjava.

„Plašim se da su protekli dani, od određenih struktura, političkih, vjerskih i policijskih, iskorišteni da se obesmisle dalje tužilačke aktivnosti. To bi moglo da vodi i daljoj kompromitaciji policije posebno ako se pojave i snimci koji bi mogli da predstave određene emotivne nastupe visokih starješina Uprave policije i podsjete nas na svojevremeno ponašanje Crvenih beretki u Srbiji“, kaže Zeković za Monitor.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

43. VLADA: Stari znanci 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve u svemu: stari politički kadrovi koji su zemlju i doveli u decenijsku krizu, anonimusi i kadrovi bez ikakvog iskustva u resorima koje su dobili da vode. A u parlamentu DPS

 

Konačno su, nakon nekoliko mjeseci pregovora o formiranju manjinske vlade, stigla i imena budućih ministara. I ono malo nade da bi ovaj koncept mogao da izvede Crnu Goru iz političke krize, još se istanjilo. Sve u svemu: tu su stari politički kadrovi, koji su zemlju  doveli u decenijsku krizu, anonimusi, kadrovi bez ikakvog iskustva u resorima koje su dobili da vode.

Od koncepta ekspertske vlade, koju je ne tako davno zagovarao mandatar i budući premijer Crne Gore Dritan Abazović, nije ostalo ništa. Koliko do juče Krivokapićevoj vladi zamjeralo se, s pravom, da nije ekspertska, već da se u njoj nalaze i politički kadrovi (Abazović), te oni bliski Mitropoliji crnogorsko primorskoj. I sam Krivokapić nazivao ih je „apostolima“. Abazović je sada u vladu uveo partijske šefove i njihove najodanije saradnike. A umjesto crkve, u dubini – DPS. Ključna zamjerka odlazećoj vladi bila je da nije uspjela da demontira  Đukanovićev sistem, te da je previše ličila na DPS. Neki novi ministri ne liče na DPS, oni većinski jesu izaslanici DPS-a. Novoj Vladi će granice djelovanja iz parlamenta određivati  Đukanović. Istovrmeno i predsjednik države.

„Nova vlada zapravo može produbiti krizu, jer ona leži na iskrivljavanju demokratskih načela. Došli smo u poziciju da ne smijemo reći da je vlada primarno onog ko joj daje podršku, a ne ko je vodi. Dakle, nešto što je udžbenička definicija političkih odnosa”, prokomentarisao je novu manjinsku vladu Srđan Perić, član pokreta Preokret. „Da ovom prilikom ne ulazimo u analizu šta je bila početna namjera, ali mi smo došli do procesa formiranja vlade, koji ukazuje da je primarna bila politička kalkulacija”, zaključio je.

Nakon skoro dva mjeseca od kada je dobio mandat da sastavi vladu, Abazović je ove sedmice i zvanično predložio strukturu i sastav izvršne vlasti, o kojoj će se, kada ovaj broj Monitora bude u štampi, izjasniti poslanici na sjednici Skupštine na Cetinju. Vlada će, najavljeno je,  imati 18 ministarstava, četiri potpredsjednika i dva ministra bez portfelja.  I tokom dvomjesečnih pregovora oko toga ko će u manjinsku vladu, jasno je bilo da se ključni pregovori vode oko funkcija. Očito, na kraju, broj ministarskih mjesta povećan je, kako bi se što više pregovarača uguralo u vladu. Do sada nijedna vlada nije imala četiri ministra bez portfelja.

Trn u oku javnosti prethodne, Krivokapićeve vlade, bila je koncentracija moći u rukama ministarke Vesne Bratić koja je pokrivala prosvjetu, nauku, obrazovanje i sport. Abazovićeva Vesna Bratić je Raško Konjević, predsjednik SDP-a. Konjević će, planirano je, pokrivati ministarstvo odbrane, biće i potpredsjednik Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku, ranije je najavljeno da će biti i koordinator svih službi bezbjednosti. U Konjevićevim rukama, na taj način, biće koncentrisana poprilična moć. Osim što je SDP bilo višedecenijski koalicioni partner DPS-u, a Konjević više puta i ministar u DPS-ovim vladama, ostalo je upamćeno da je u vrijeme građanskih protesta 2016. godine, kada je Đukanović ugušio proteste, primijenjujući nedozvoljenu policijsku silu i torturu, Konjević bio ministar policije. Abazović mu sada daje kontrolu nad bezbjednosnim sistemom.

Konjević nije jedini stari kadar iz Đukanovićevog vremena u novoj manjinskoj vladi. Tu su i kadrovi manjiskih partija koje su decenijama bile koalicioni partneri Đukanoviću. Tako će potpredsjednik Vlade zadužen za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija u Abazovićevoj vladi biti Ervin Ibrahimović, lider Bošnjačke stranke. Šta ga je preporučilo u Vladu koju će nadzirati DPS, jasno je, ali ne i zašto mu je dato mjesto ministra kapitalnih investicija. Ibrahimović je po struci inžinjer metalurgije, a radni vijek proveo je u skupštini, od odbora do odbora. Njegovo mjesto u Krivokapićevoj vladi pokrivao je Mladen Bojanić, dokazani ekonomski stručnjak. Očekivalo se da bi on, ali i još neki od stručnih kadrova iz Krivokapićeve vlade mogli ostati u novoj, 43. vladi. Od toga ništa. Nema ni ministra policije Sergeja Sekulovića, ministra inostranih poslova Đorđa Radulovića.

Nije jasno ni zašto je Sekulovićevo mjesto, čijim se dosadašnjim rezultatima Abazović javno više puta hvalio, pripalo  potpredsjedniku URA-e Filipu Adžiću. Adžić je završio studije na Fakultetu za turizam. Dosadašnje iskustvo u bezbjednosnom sektoru mu je tek kratka pozicija savjetnika Abazovića za unutrašnju politiku, bezbjednost i borbu protiv korupcije. Istovremeno, rijetki iz prethodne vlade koji je ušao u ovu je državni sekretar u MUP-u Zoran Miljanić. Iako se hvalio rezultatima tog sektora, Abazović ni njega nije ostavio u bezbjednosnom sektoru. Miljanić će biti ministar bez portfelja.

Osim Ibrahimovića iz Bošnjačke stranke, u Vladu ušao je generalni sekretar Bošnjačke stranke Admir Adrović, do sada praktično nepoznat javnosti. On će voditi ministarstvo rada i socijalnog staranja. Iz redova manjinskih partija koje su decenijama bile u koaliciji sa DPS-om ministarstko mjesto dobio je i Maraš Dukaj iz Albanske alternative. On će biti ministar javne uprave. Dukaj je dugo pokrivao poziciju u Ministarstvu prosvjete u DPS vladama. Tu je i Adrijan Vuksanović, lider HGI, još jedne partije iz spektra vječnih koalicionih partnera DPS. Njemu je pripalo da bude ministar bez portfelja. Vuksanović je u vrijeme DPS-a pokrivao mjesto predsjednika parlamentarnog Odbora za evropske integracije i bio konstantno prezadovoljan rezultatima DPS vlade na tom polju. Tu je i Fatmir Đeka iz Albanske koalicije, odnosno Demokratske partije. Đeka, protiv koga se treutno vodi istraga zbog kupovine glasova u Ulcinju, biće ministar za ljudska i manjinska prava.

Popriličan broj ministarstava u manjinskoj vladi pokrivaće kadrovi vezani za Socijalističku narodnu partiju. Lider SNP Vladimir Joković biće ministar poljoprivrede. Ministarstvo prosvjete takođe je pripalo SNP-u, vodiće ga Miomir Vojinović, predsjednik kluba odbornika SNP-a u Bijelom Polju. Profesor je ruskog jezika. Ministarstvo pravde takođe je u rukama kadrova SNP-a, a njega će voditi advokat Marko Kovač. Vasilije Lalošević, dugogodišnji poslanik SNP-a, biće ministar sporta, a Dragoslav Šćekić, bivši predsjednik opštine Berane, ministar zdravlja.

Zbog koncentracije SNP-ovih kadrova u novoj vladi, lider SD Damir Šehović rekao je da neće glasati za novu vladu. On je kazao da Crnoj Gori ne treba „novi eksperiment koji će biti pod kontrolom Socijalističke narodne partije koja se ne odriče nasljeđa Slobodana Miloševića”. Ima mjesta za kritiku, da ne dolazi od Šehovića. Njegov SD je bio stožer Đukanovićevog sistema, a njegovi ministri nizali korupcionaške afere.

Među rijetkima koji su od avgusta pokazali rezultate, a koji će biti ministar u manjinskoj vladi je Aleksandar Damjanović, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina. On će voditi ministarstvo finansija. Ministarstvo spoljnih poslova pripašće počasnom predsjedniku SDP-a Ranku Krivokapiću. Krivokapiću se može pripisati dugogodišnje koaliranje sa DPS-om, ali mu je pripalo mjesto koje je možda najmanje sporno po kompetencijama, kada je u pitanju kadrovanje u novoj vladi.

Ostale funckije pripale su URA-i. Jovana Marović vodiće ministartsvo evropskih poslova i biti potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju. Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma biće Ana Novaković Đurović, a minnistar ekonomije Goran Đurović, vlansik kompanije Cerovo.

Dvije pozicije pripale su kadrovima koji se ne vezuju za političke partije. Ministarstvo kulture i medija vodiće Maša Vlaović, trenutno zaposlena u Centru za savremenu umjetnost. Ona je, međutim, predavačica na Đukanovićevom privatnom univerzitetu Donja Gorica. Ministarka nauke i tehnološkog razvoja biće Biljana Šćepanović,  predsjednica Odbora za doktorske studije na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Osim SD-a, za vladu neće glasati Demokrate a na sjednicu na kojoj će se birati vlada ne dolaze ni poslanici Ujedinjene i Prave Crne Gore, te Demokratskog fronta. Iz Pokreta za promjene Televiziji Vijesti saopšteno je da će toj sjednici prisustvovati oni njihovi poslanici koji za to iskažu interesovanje.

Poslanik DF-a Slaven Radunović saopštio je da poslanici tog saveza neće prisustvovati sjednici, jer je ona, kako tvrdi, sazvana na nelegalan i nelegitiman način.

Demokrate su najavile i krivične prijave protiv 46 poslanika koji su zakazali sjednicu parlamenta na kojoj se glasa o izboru nove vlade, a najavili su i da će osporavati sve odluke nove vlade. Predsjednik Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Boganović poručio je da  neće prisustvovati „zavjereničkom skupu grupe pučista“, kao i da će prijedloge 43. Vlade Crne Gore smatrati nelegalnim i nelegitimnim.

Novu vladu će u parlamentu, opet su ponovili, podržati DPS. Iz te partije saopšteno je da očekuju da će rukovoditi pojedinim skupštinskim odborima i biti spremni za „pomoć po dubini”.

Uz njihovu „pomoć”, pored starih imena u novoj vladi, jasno je koliko je klimavo Abazovićevo obećanje da će nova vlada počivati na dva glavna stuba – vladavini prava i ekonomskom razvoju.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo