Povežite se sa nama

FOKUS

PREMETAČINA U POLICIJSKOM VRHU: Svi klanovi u istom rovu

Objavljeno prije

na

Šta najavljena preraspodjela moći u Upravi policije znači u odnosima dva od ranije sukobljena DPS klana – grandovaca i mojkovčana – a kako se moguća pomjeranja mogu odraziti na poziciju njihovog zajedničkog šefa

 

Dugogodišnji funkcioner Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Zoran Lazović mogao bi, uskoro,  nakon godina provedenih u statusu neraspoređenog službenika ANB, postati jedan od formacijski najuticajnijih pomoćnika direktora Uprave policije (UP) Veselina Veljovića.

Dovoljna je bila samo nezvanična najava tog transfera da bi analitičari bezbjednosnih, političkih i ekonomskih dešavanja ponudili pregršt teorija i objašnjenja uzroka i posljedica Lazovićevog imenovanja.

Mire se zavađeni DPS klanovi – mojkovčani i grandovci!? Premijer Duško Marković, angažovanjem Zorana Lazovića u UP, na račun grandovaca jača vlastite kao i pozicije interesne grupe okupljene oko njega i Veselina Veljovića!? Milan Roćen, savjetnik predsjednika države sa posebnim privilegijama, angažovanjem Zorana Lazovića u UP, slabi mojkovčane (Markovića i Veljovića) i jača pozicije svoje interesne grupe, kojoj je Lazović, kao visoko pozicionirani funkcioner ANB, godinama unazad pružao bezbjednosnu logistiku!? Predsjednik Milo Đukanović, miješajući karte interesno sukobljenih grupacija u DPS, jača vlastite pozicije!? Do one :  nema sukoba u vladajućoj partiji – samo su njeni čelnici odlučni da objedine političku i finansijsku moć!?

A da bi rastumačili  teorije neophodno je stvari (i ljude) postaviti u odgovarajući kontekst.

Nakon što je Đukanović, krajem 2016., imenovao Markovića za svog nasljednika na mjestu predsjednika Vlade izgledalo je da su mojkovčani (tzv. duvanski klan, zbog navodnih veza sa međunarodnim tranzitom/švercom cigara) stekli nedostižnu institucionalnu prednost u odnosu na grandovce (tzv. građevinski klan zbog veza sa unosnim poslovima visoko i nisko gradnje – mada ni oni, navodno, nisu gadljivi na tranzite). Utisak je ojačan odlukom Markovića da na mjesto direktora UP vrati Veselina Veljovića, i pored niza afera koje su poljuljale njegov kredibilitet (Listing, Limenka, kamp Zlatica, Crne trojke…).

“Dolaskom Markovića, balans moći, kontrole i uticaja se narušava i počinju finalni obračuni unutar piramide moći“, najavljivao je poslanik Nebojša Medojević, „Kartel iz Granda (nekadašnji lokal u Podgorici – prim.a.) koji vodi bivši visoki funkcioner ANB Zoran Lazović, sa svojim pobratimom Milivojem Katnićem, koji je, istovremeno i glavni specijalni tužilac, neće skrštenih ruku posmatrati, kako neprijateljski Mojkovački klan, preuzima moć nad policijom, ANB, carinom, tužilaštvom, sudovima i kompletnom Vladom, jer su svjesni da će oni biti prve žrtve ove nove političke konfiguracije unutar režima. Potpunu kontrolu nad švercom cigareta, droge, oružja i ljudi, na relaciji Luka Bar-Rožaje-Kosovo, vrijednog milijardu eura godišnje, sada bi mogao preuzeti Mojkovački klan, što bi moglo zabrinuti mnoge kriminalne strukture u Crnoj Gori, koje su, do sada, uz saglasnost Đukanovića dijelile taj kolač.”

Na drugoj strani klackalice, među Grandovcima, vladala je osjeka novostečenih državnih funkcija. Navodni utemeljivač tog društva, Milan Roćen otišao je u penziju, mada je zadržao poziciju Đukanovićevog konsiljera. Nekadašnji premijer  Igor Lukšić, izgubio je želju da učestvuju u nastavku ovdašnjih Igara prijestola, nakon Đukanovićeve odluke da ga politički ražaluje  2012.

Slično je bilo i sa tajnovitim krilom grandovaca koje je – makar prema tvrdnjama verziranih analitičara – predvodio Zoran Lazović.

Lazović i njegov prijatelj i saradnik iz ANB Duško Golubović zamrznuti su u   firmi u aprilu 2015. godine, na talasu odluke da se iz Agencije sklone operativci sa teretom veza sa članovima kriminalnih grupa i obavještajcima iz zemalja van NATO saveza, prije svega Rusije. Tada je iz ANB otišlo 70-tak službenika. Neki  su penzionisani, drugi dobili status neraspoređenih.

Lazovića je  pozicija u službi koštalo isto ono što ga je nekih petnaest godina ranije nakon ubistva Darka Belog Raspopovića funkcionera ANB formacijski zaduženog za kontakte sa podzemljem, poguralo ka vrhu – razgranati (neki bi rekli i prisni) kontakti sa licima iz kriminalnog miljea. Budućeg pomoćnika UP proslavilo je prisustvo na svadbi Safeta Saja Kalića, u Rožajama krajem prošlog vijeka, u društvu nekih od tada najmoćnijih kriminalaca iz regina (Ljubiša Buha Čume, Darko Šarić…). Ali i tadašnjeg kolege iz službe Ljubiše Mijatovića, koji je i pored toga napredovao do šefa obezbjeđenja Mila Đukanovića.

Dušku Goluboviću su, skoro istovremeno, spočitavani (službeno potvrđeni) kontakti sa regionalnim narko bosom Naserom Keljmendijem. Doduše, iz ANB kojom je rukovodio Marković, tumačeno je kako su svi ti kontakti bili „sastavni dio njegovog posla”. Javnost je uočila kako su pomenuti kriminalci – i pored osuda u inostranstvu – na teritoriji Crne Gore zadržali privilegovan status.

Darko Šarić je  glatko prošao bezbjednosnu provjeru ANB vazanu za povratak u crnogorsko državljanstvo, da bi bez problema otišao iz Crne Gore nakon početka međunarodne policijske akcija Balkanski ratnik, u jesen 2009. On je, navodno, za Švajcarsku odletio sa podgoričkog aerodroma gdje ga je na vladinom terminalu čekao avion privatne avio-kompanije. U avionu sa Šarićem bio je, prema izvoru Monitora, i jedan tadšnji ministar, a njime je upravljao pilot ranije angažovan od strane crnogorske Vlade.

Nakon njegovog bjekstva izbila je afera Listing – transkript navodnih razgovora koje su sa Šarićem vodili Milan Roćen i Igor Lukšić. Policija je demantovala autentičnost navodno službenih zabilješki ali je ostalo nepoznato od koga je potekla priča. I šta je u njoj bilo lažno a šta istinito. Analitičari su aferu Listing uzimali kao početnu tačku otvorenih sukoba dva interesno suprotstavljena klana iz vrha vladajuće partije.

Tik pred hapšenje iz Crne Gore je pobjegao i Safet Kalić. Potom je direktor Federalne policije BiH Dragan Lukač, nakon hapšenja Nasera Keljmendija, saopštio da je taj narkobos ,,imao veze s ljudima iz crnogorske obavještajne službe”. Niko nije bio zatečen tom informacijom.

Slijedile su nove optužbe: “Lazović i Golubović su dio ove privatne bezbjednosne agencije koja je pod kontrolom Đukanovića i Roćena, a istovremeno rade i sa značkama ANB-a. Oni su kopča ANB-a i te privatne službe, operativci koji koriste informacije koje Agencija dobija legalnim putem kroz razmjenu podataka sa partnerskim službama, posebno sa NATO”, tvrdio je  je Medojević početkom 2012. Tadašnji ministar odbrane Boro Vučinić to je demantovao. Da bi , nepunih mjesec dana kasnije, dobio prekomandu – na mjesto direktora ANB.

Lazović i Golubović su se u žižu interesovanja ovdašnje javnosti vratili jesenas, nakon medijski esploatisanih tvrdnji da su se našli na listi za likvidaciju kriminalnih grupa koje su predvodili Kotoranin Igor Vukotić, Nikšićanin Ranko Radulović i albanski državljanin Erogen Brajović.

Pozivajući se na iskaze svjedoka-saradnika kodnog naziva Jadranko Jonski, Pobjeda je pisala kako su njih dvojica „bili u vrhu liste za odstrijel jer su ometali djelovanje kriminalnih grupa”. Ostala je enigma – kako su to neraspoređeni službenici tajne policije ometali djelovanje kriminalnih grupa. I da li se ta smetnja odnosi na sve grupe uključene u aktuelni rat kotorskih narko bandi koji se, u međuvremenu, proširio na cijeli region. Uz desetine mrtvih i ranjenih.

Mediji naklonjeni strukturama moći pod kontrolom DPS tom pričom (spiskom za likvidaciju) pokušavaju objasniti i najavljenu promociju Lazovića (i Golubovića – kako se priča sve glasnije) na čelna mjesta u Upravi policije.

Može  se pročitati (teže je povjerovati) : „Država je ovim predlogom pokazala da se nije uplašila prijetnji koje su došle od strane škaljarskog klana, već zadaje kontra udarac i na mjesto pomoćnika direktora u Upravi policije dovodi Zorana Lazovića iskusnog i prevejanog borca protiv organizovanog kriminala, upravo čovjeka čiju likvidaciju je naručila škaljarska organizovana kriminalna grupa“. Dodaju: „Zoran Lazović u obavještajnim krugovima važi za iskusnog operativca tajne službe, sa profesionalnim kredibilitetom, te je obavljao više značajnih funkcija u tajnoj službi, zbog čega je bio na udaru nekih konstruisanih afera, koje osim medijske špekulacije nijesu imale drugih rezultata.“

O tome da Lazović, u dosadašnjoj karijeri, nije ni sekunde proveo na poslovima u javnoj policiji – ni riječi. Zaboravlja se i to da je njegov napredak u službi počeo nakon podjele DPS 1997., kada je Đukanovićevo krilo vladajuće partije bilo suočeno sa velikim kadrovskim problemima u službi na sjeveru Crne Gore.

O tome nema pomena ni u izjavi ministra Melvudina Nuhodžića, koji kaže :”Strateškim sagledavanjem bezbjednosnih izazova i dobrim planiranjem na kvalitetniji način ćemo raspodijeliti organizacione, ljudske i materijalne resurse, što će uticati na efikasnije otkrivanje i rasvjetljavanje krivičnih djela, bolju bezbjednost u saobraćaju, sigurnu i bezbjednu granicu, kao i na poboljšanje usluga koje pružamo građanima“. Ko je razumio – razumio je.

Da pojednostavimo.  Prema nezvaničnim najavama, Lazović i Golubović će se naći u sektoru koji će kontrolisati organizovani kriminal, pranje novca, privođenja i hapšenja „bezbjednosno interesantnih osoba“. Kontrolisaće  i  Specijalni policijski tim kojim rukovodi Dragan Radonjić. Prema nalozima i zadacima koje im izdaje SDT Milivoje Katnić.

Zato se već čuju pitanja zašto Katnić ne reaguje i autonomiju svog policijskog tima brani makar približno onome kako je to radio tokom 2016. godine (do afere državni udar). Kada je, manje više otvoreno,  optuživao Duška Markovića i tadašnjeg direktora UP Slavka Stojanovića da protiv njega i Specijalnog tužilatva vode specijalni rat.

Naši izvori iz UP kažu da je Lazović, suštinski, i do sada nadgledao rad tog tima. Bez zvaničnih ingerencija.

Predrag Bulatović cijeni: „Ako protivnici Veselina Veljovića dobiju ova mjesta, onda grupa suprotstavljena Markoviću njima hoće da ostvari balans. Ili su obje grupe u DPS-u sklopile primirje zbog činjenice da su poljuljani aferom Koverta, protestima i sporazumom opozicije i pokreta Odupri se“. I najavljuje: „Ako pobratim SDT Milivoja Katnića u policiji dobije nova zaduženja, to znači da Đukanović umjesto ostavke sprema obračun sa protivnicima“.

Nekadašnji član skupštinskog Odbora za bezbjednost Velizar Kaluđerović, još  direktnije insisitira da bi eventualno imenovanje Lazovića i Golubovića na rukovodeća mjesta u borbi protiv organizovanog kriminala predstavljalo „otvoreno priznanje Đukanovića i Markovića da su upravo oni prvi ljudi organizovanog kriminala u Crnoj Gori“.

Valja  pomenuti i mišljenje sagovornika Monitora sa dugogodišnjim iskustvom u izvršnoj vlasti koji najavljeno postavljenje Zorana Lazovića za pomoćnika Veselina Veljovića doživljava kao  pobjedu  – Duška Markovića. Makar u odnosu na grandovce.

„Komandni lanac je jasan. Premijer – direktor UP – pa njegovi pomoćnici, koliko god da ih ima. I bez obzira na mogući stepen (ne)lojalnosti  tu je jasno ko kome komanduje i ko koga nadzire. I ko je sada glavni.“

A gdje je Đukanovićevo mjesto u toj priči – to tek treba da se vidi. U svakom slučaju: – Zoran Lazović, pomoćnik direktora UP ne zvući ništa gore od iskaza Veselin Veljović njen direktor.

 

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

ŠIRENJE KORONA VIRUSA: Zakašnjela mjera izolacije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od dvije osobe zaražene korona virusom, koje su se slobodno kretale nakon povratka iz inostranstva jer još nijesu bile uvedene mjere obavezne izolacije, zarazilo se, prema podacima Instituta za javno zdravlje, 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje

 

Devet dana od registrovanja prva dva slučaja oboljelih od korona virusa u Crnoj Gori, broj oboljelih se popeo na 67 (do zaključenja ovog broja Monitora, četvrtak, 14 sati). U Kliničkom centru CG u Podgorici u nedjelju je preminuo 65-godišnji Z. P. iz Herceg Novog, on je prva žrtva korona virusa u Crnoj Gori.

U utorak je u Tuzima otkriveno 15 oboljelih osoba. Grad je stavljen pod strogi karantin. ,,Tuzi imaju 15.000 stanovnika, ako bi se proširilo na samo 40 odsto stanovništva, što čini 6.000 stanovnika, od tih 6.000 bi oboljelo 1.200. Od tog broja 300 bi završilo na respiratorima i 150 najmanje umrlo”, upozorio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

O tome kako je došlo do ovolikog broja zaraženih u maloj opštini, javnost nije dobila informacije od Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. O onome što između sebe pričaju stanovnici Tuzi, progovorio je Nikola Camaj, v.d. direktora Komunalnih djelatnosti. On je kazao da su u Tuzima bile dvije sahrane, dva dana prije proglašenja mjera, i da je u tom periodu došlo dosta ljudi iz inostranstva, iz Sjedinjenih Američkih Država: ,,Problem je u tome što nijesu imali 10, 15 dana kontrole. Ti ljudi koji su zaraženi su se slobodno kretali, zaista je dramatično i ne znamo šta nam to donosi, ali sigurno više zaraženih”.

Mjera obavezne samoizolacije za sve građane koji dolaze iz inostranstva uvedena je 15. marta, četiri dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju korona virusa. Prvi registrovani slučajevi virusa u Crnoj Gori govore da se radi o ljudima koji su se vratili iz inostranstva i koji su se, nesvjesni opasnosti, slobodni kretali, jer još nije bila uvedena mjera obavezne samoizolacije. ,,Koliko je kontakt opasan, govori i podatak da je, za sada, od samo od dva importovana slučaja bolest dobilo 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje: jedan slučaj je započeo lanac obolijevanja kod 15, a drugi kod još 13 osoba”, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje i pojasnili su da je u dosadašnjem obolijevanju importovanih slučajeva 15, a iz kontakata 38. Podaci se odnose na srijedu kada je broj zaraženih bio 53. U četvrtak ujutro iz Instituta je saopšteno da je virus otkriven kod još 14 osoba i da su pozitivni slučajevi epidemiološki povezani sa prethodno potvrđenim slučajevima.

Institut za javno zdravlje saopštio je broj zaraženih građana korona virusom po gradovima u Crnoj Gori. Najviše zaraženih je u Tuzima – 26, a jedna osoba manje (25) je zaražena u Podgorici. Po četiri osobe zaražene su u Herceg Novom i Budvi, u Ulcinju i Baru po tri, u Andrijevici i Danilovgradu po jedna.

Prvi smrtni slučaj i porast broja oboljelih uozbiljio je dio građanstva. Na ulicama je primjetan manji broj građana,  bolje se poštuju propisane mjere. No, nadležni koji su, kako ističu, zbog dobrih preventivnih mjera dobili i pohvale od SZO, počeli su da prave bespotrebne greške. (Treba razgraničiti profesionalce iz Instituta za javno zdravlje, i karijerne političare.)

Najviše je otpora u stručnoj i u laičkoj javnosti izazvalo objavljivanje spiskova onih koji su u samoizolaciji, sa sve netačnim podacima o početku izolacije. Sporan je i zaknski osnov i javni interes za ovaj čin  kojim se žigošu ljudi i izlažu opasnostima od reagovanja i inače isprepadane okoline. Istovremeno poštuje se identitet osoba koje su uhapšene zbog nepoštovanja samoizolacije.

Javnost je, doduše, saznala da je među onima koji su prekršili mjere samoizolacije komandant Mornarice Vojske Crne Gore Vesko Tomanović. Nakon što je protiv njega podnijeta krivična prijava, on je podnio ostavku.

Iscrpne podatke o onima koji su u karantinu, nijesu, do skoro, pratile blagovremene informacije o tome odakle su i kakvo je stanje oboljelih. U Kliničkom centru Crne Gore liječi se 11 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa, od kojih devet u Klinici za infektivne bolesti i dva u Internoj klinici, kazao je u srijedu direktor KCCG Jevto Eraković: ,,Pacijenti koji se nalaze na odjeljenju intenzivne njege zahtijevaju poseban nadzor. Zadovoljni smo kako reaguju na terapiju. Stabilno je zdravstveno stanje”. U četvrtak ujutru iz KKCG je saopšteno da se kod njih liječi 15 pacijenata, te da je od pet pacijenata na Internoj klinici jedan životno ugrožen i priključen na respirator.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KORONA I MI: Virus panike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora očekuje najveći zdravstveni izazov do sada sa jednim respiratorom na 9.000 stanovnika, 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, uz obećanje da ćemo imati čak 3.000 testova za korona virus. Uz paniku koja je izazvala stvaranje zaliha hrane i nedostatak sredstava za dezinfekciju u apotekama

 

Par sati prije objave globalne pandemije građani Crne Gore pohrlili su u prodavnice i ispraznili brojne rafove sa brašnom, uljem, šećerom i toalet papirom. Nisu oni naslutili objavu pandemije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), već su se prepustili panici koju su izazvale glasine  koje su se širile preko društvenih mreža i usmeno o pojavi prvog zaraženog korona virusom u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje su to demantovali  i obećali da će ćim otkriju prvi slučaj zaraženog virusom odmah obavijestiti javnost. Institucije treba da zabrine  očigledno nepovjerenje u njih. I naviknutost javnosti da nadležni kriju podatke, plasiraju  poluistine, a kad zatreba i netačne informacije. Generalno, službena verzija u Crnoj Gori je odavno sumnjiva.

Logično je razmišljati da je pitanje dana kada će i naša država poprimiti crvenu boju. Ni u institucijama to ne kriju. Tvrde da je Crna Gora spremna za izazov. ,,Izvjesno je da će se pojaviti kod nas, a kada se to desi, javnost će biti obaviještena istog trenutka”, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Posljednje informacije Instituta govore da je 392 osobe pod nadzorom, njih 47 je testirano na korona virus i rezultati svih dosadašnjih laboratorijskih analiza su negativni. Ministar je kazao da Klinički centar CG za sada ima dovoljno testova za korona virus, da će dobiti još hiljadu testova, a da od SZO imaju obećanje o novim zalihama – tako da će u Crnoj Gori biti 3.000 testova na ovaj virus.

Nakon tri mjeseca u Kini, u kojoj su registrovani prvi slučajevi ovog virusa, broj oboljelih opada, dok u Evropi raste. Crna Gora je  imala vremena da se pripremi. To bi mogla biti njena prednost. Osim informisanja građana o higijeni kao najboljoj preventivi i suzbijanju panike koja se širi brže od virusa, iskustvo Italije pokazuje da su u borbi sa ovim virusom ključni broj ljekara, bolničkih kreveta i medicinska oprema, prije svega respiratori – vještačka pluća.

Prema podacima Ministarstva zdravlja u zdravstvenom sistemu Crne Gore radi 2.061 ljekar. Broj ljekara tokom 2018. godine povećao se na 3,3 na hiljadu stanovnika. Time se Crna Gora približila, ali nije postigla, evropski standard od 3,4 ljekara na hiljadu stanovnika.

Ljekari s kojima je Monitor razgovarao, kao i građani, imaju strah od pojave korona virusa. Svjedoče da su prebukirani i iscrpljeni usljed aktuelne epidemije sezonske gripe.

Početkom ovog mjeseca italijanska Vlada je odlučila da zaposli 20.000 medicinskih radnika kako bi se suzbila epidemija korona virusa. U bogatoj sjevernoj Italiji, virus se širi tolikom brzinom da ljekari situaciju porede sa trijažom u ratnim uslovima kada medicinski radnici odlučuju ko će preživjeti, ko će dobiti pristup ograničenom broju kreveta na odjeljenjima za intenzivnu njegu. ,,Osoblje radi koliko može, ali i oni su se počeli razboljevati i emocionalno su preplavljeni’’, prenosi hrvatski portal Index iskustvo italijanskog ljekara.  Ljekari ponavljaju da su respiratori postali zlata vrijedni.

Stručnjaci objašnjavaju da je početak bolesti gotovo identičan kao kod običnog gripa – povišena temperatura, kijavica, kašalj, glavobolja, otežano disanje. Smrtnost izaziva akutni respiratorni sindrom, odnosno stanje u kome su pluća toliko opterećena da pacijent više ne može da diše.

Lijek za korona virus ne postoji, ali se preporučuje terapija za grip, među kojima je lijek tamiflu, kažu pulmolozi. Nestašica tamiflua zabilježena je u crnogorskim apotekama krajem prošlog mjeseca. Sada u apotekama nema sredstava za higijenu i dezinfekciju, preventive za viruse.

Prema izvještaju SZO pet odsto svih zaraženih treba neku asistenciju disanju – od kiseonika do respiratora. To je problem koji bi mogao da dovede do kolapsa i sređenijih zdravstvenih sistema od našeg.

Iz Ministarstva zdravlja su nedavno saopštili da zdravstvene ustanove u Crnoj Gori imaju 70 respiratora. Najviše ih  je u KCCG – 40, a raspisan je tender za nabavku još 20 respiratora. Crna Gora tako očekuje najveći zdravstveni izazov do sada sa jednim respiratorom na 9.000 stanovnika, 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, uz obećanje da ćemo imati čak 3.000 testova za korona virus. U barskoj bolnici ima pet respiratora, dok je na Cetinju samo jedan a očekuju da dobiju još jedan. Prema dostupnim podacima o javnim nabavkama krajem 2007. za potrebe bolnice u Brezoviku kupljena su dva respiratora po cijeni od 3.100 i 6.700 eura. Cijene bolničkih respiratora se kreću od 20 do 30 hiljada eura.  Precizne podatke o broju respiratora iz Ministarstva zdravlja nismo mogli dobiti ni nakon dvije nedjelje.

Hrvatski naučnik Boris Podobnik je nedavno objasnio da organizovanost države u vanrednim situacijama, kao što je epidemija, prvenstveno  zavisi  od nivoa korupcije: ,,Za razliku od izrazito korumpirane Italije gdje je omjer umrlih i zaraženih trenutno oko 5 odsto, u nešto manje korumpiranoj Španjolskoj malo je ispod 3 odsto, u nisko korumpiranim zemljama kao što su Švicarska i Nizozemska taj omjer je između 0,7 i 0,8 odsto, u Japanu oko 1, Francuskoj  ispod 2 odsto. Zanimljivo je da u nizu nisko korumpiranih zemalja kao što su Belgija, Švedska i Norveška, dobra organizacija ali i javno zdravstvo na približno 200 oboljelih nema smrtnih slučajeva’’.

Pored ukazivanja na opasnost od širenja  panike, stručnjaci upozoravaju da je olako shvatanje ovog virusa druga strana medalje – izjave tipa da manje ljudi umre od koronavirusa nego od sezonskog gripa. Većina oboljelih od korona virusa ima blage simptome, saopšteno je iz SZO. Stopa smrtnosti kod sezonskog gripa je oko 0.1 odsto, ali se ovaj virus lako prenosi, pa oko 400.000 ljudi umre od gripa svake godine. Stopa smrtnosti kod korona virusa je, po SZO,  između dva i pet odsto. No prema podacima worldmetersa do 12. marta sa 4,635 smrtnih slučajeva stopa smrtnosti   je šest odsto.

Po podacima  Instituta za javno zdravlje CG u posljednjih pet sedmica šest ljudi je umrlo od posljedica sezonskog gripa u našoj zemlji. .

Hasan Zaraket, stručnjak Centra za infektivne bolesti na američkom Univerzitetu Beirut, tvrdi da toplije i vlažnije vrijeme može uticati na manji prenos virusa korona. No, Majk Rajan, šef odjeljenja za hitne situacije pri SZO, poručio je javnosti da se pretjerano ne nada kako će epidemija nestati automatski s dolaskom ljeta: ,,Moramo pretpostaviti da će se virus i dalje širiti. Davali bi ljudima lažnu nada kada bismo rekli da će on nestati poput prehlade, ali ne možemo to tvrditi jer za to još ne postoje dokazi”. .

Prema upućenim izvorima Monitora,  studentima Medicinskog fakulteta u Podgorici je dozvoljeno da ne dolaze na pradavanja.  Službenicima nekih ministarstava  prepušteno je na volju da li će dolaziti na posao. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša predložio je, u četvrtak kada ovaj broj ide u štampu, Nacionalnom koordinacionalnom tijelu za zarazne bolesti zabranu svih javnih okupljanja, sva opupljanja preko 100 ljudi, pozorište, bioskope… Obustavu nastave u školama vrtićima, univerzitetima, zabranu ulaska kruzera. Predložio  je i da svi koji mogu da rade od kuće ne dolaze na posao.

 

Korona u brojkama

Korona virusom do 12. marta u svijetu je zaraženo  126.510 ljudi, oporavilo se 68.317 (94 odsto) a umrlo 4.637 ljudi (šest odsto), podaci su vjerodostojnog sajta worldometers koji prikuplja i obajvljuje podatke u realnom vremenu.

Aktivnih slučajeva oboljenja od koronavirusa je 53.556, u kritičnom stanju je 11 odsto – 5.708.

Početkom marta Svjetska zdravstvena organizacija je objavila da je stopa smrtnosti od korona virusa 3.4 odsto.

Najveća stopa smrtnosti je u populaciji od preko 80 godina 14,8, 70-79 godina 8 odsto, 60-69 godina 3,6 odsto, 50-59 godina 1,3 odsto, 40-49 godina 0,4 odsto, u populaciji doba od 10 do 39 godina stopa smrtnosti je 0,2 odsto. Nema zabilježenih slučajeva kod djece do 9 godina starosti.

Kod pacijenata sa hroničnim bolestima najveća je stopa smrtnosti kod onih sa kardiovaskularnim problemima  10,5 odsto, zatim dijabetesom 7,3 odsto, hroničnim respiratornim smetnjama  6,3 odsto, hipertenzijom 6 odsto i kancerom 5,6 odsto.

Najviše zabilježenih slučajeva je u Kini 80.796, od kojih je 3.169 umrlo, slijedi Italija sa 12.462 registrovana slučaja i 827 mrtvih, Iran na 9.000 oboljelih ima 354 umrlih. Više od hiljade zaraženih registrovano je u Južnoj Koreji (7869), Francuskoj (2.281), Španiji (2.277), Njemačkoj (1.966) i SAD (1.336). Broj smrtnih ishoda u ovim zemljam je ispod sto – najviše u Koreji 66, a najmanje u Njemačkoj tri.

U zemljama okruženja u Hrvatskoj i Srbiji je registrovano 19 oboljelih,  Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji sedam. Sloveniji 57, a u Albaniji petnaest oboljelih uz prvi slučaj smrti u regionu – 73. godišnjoj ženi iz Drača koja je umrla od komplikacija izazvanih ovim virusom.

 

Iskustvo iz Barija

 

Sofija Novaković, Podgoričanka koja studira u Bariju, za Monitor prenosi iskustva iz zemlje koja je cijela u karantinu.

,,Iako sam očekivala da će doći i do juga Italije, trebalo mi je vremana da shvatim ozbiljnost situacije kao i da se priviknem na potpuno novu realnost”, kaže Novaković.

Objašnjava da su donijeta pravila, po kojima se ne izlazi iz kuća nakon 18 sati a ko ovo ne poštuje rizikuje da plati novčanu kaznu.

“Lokali i pabovi su u tom periodu zatvoreni, a preko dana su prazni”, kaže,ona. Objašnjava  da nema nikavih okupljanja niti događaja. Ispred marketa su gužve, a da ne bi došlo do rizičnog kontakta, dozvoljava se ulazak samo po par kupaca.  Ne mogu se kupiti rukavice, maske i antibakterijski sapuni, gelovi.

,,Otkazani su brodovi i avioni koji povezuju Italiju sa Crnom Gorom. Ja sam imala priliku da se vratim posljednjim avionom ali nisam to uradila jer mi je to djelovalo kao veći rizik nego da ostanem u kućnom ‘pritvoru'’.   Naši ljudi koji su uspjeli da se vrate kući nisu pregledani, iako su to htjeli”, priča.

,,U početku smo samo posmatrali, a neki i ismijavali situaciju i ponašanje sjevernog dijela Italije, ali sada smo skoro na istom. Na ulicama nema nikoga, ljudi drže distance. Sve je jako tužno. Ljudi se u Bariju pridržavaju pravila. Nema panike i haosa. Sigurnije je ostati kući i raditi ono što stručnjaci preporučuju u nadi da će se smiriti situacija”, zaključuje  Sofija Novaković.

Predrag NIKOLIĆ 

 

SA STRESOM  TURISTIČKU SEZONU
Čeka nas neizvjesna i stresna turistička godina

,,Potvrđuje se da je turizam najkvarljivija roba koja registruje sve potrese. Imamo masovna otkazivanja ugovorenih grupnih dolazaka iz inostranstva. Za ovaj mjesec otkazani su svi ti dolasci, a 80 odsto za april. Već sada možemo zaključiti da će predsezona biti katastrofalna”, kaže za Monitor  budvanski hotelijer Dragan-Purko Ivančević.

On ističe da se to desilo nakon što je otkazan najvažniji svjetski sajam turističke industrije, Međunarodna berza u Berlinu (ITB), koja se tradicionalno održava početkom marta. Ove se godine u najvećem gradu Njemačke očekivalo oko deset hiljada izlagača iz više od 180 zemalja. U 54 godine dugoj povijesti sajma, prvi put je on otkazan.

Ni terorizam, ratovi, bezbjedonosne prijetnje, cunami, epidemija SARS-a ili ebole nijesu ni izbliza zakomplikovale turistička kretanja kao korona virus. Procjena je da bi korona virus  mogao ove godine uticati na pad prihoda od potrošnje na grupna putovanja za čak 37 odsto!

Ogromnu štetu pretrpjela je crnogorska hotelska grupacija koja je za ovu godinu imala ugovorenih 150.000 noćenja turista iz Kine. Prošle godine je Crnu Goru posjetilo oko 80.000 gostiju. Odličan trend dolazaka kineskih gostiju u našu zemlju biće drastično smanjen.

Iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore su saopštili da, ipak, nije sve izgubljeno što se tiče tog velikog tržišta. ,,Grupe kineskih gostiju predviđene za februar, odložene su za maj”  navode iz NTO CG.

Direktorica te institucije Željka Radak-Kukavičić smatra da je važno zajednički prepoznati na kojim tržištima je potrebno preduzeti dodatne marketinške aktivnosti.

Turistički radnici i oni koji direktno ili indirektno ostvaruju dobit od ove privredne grane nadaju se da će se do početka glavne sezone situacija popraviti kako na regionalnom tako i na globalnom nivou. Tokom jula, avgusta i septembra u Crnoj Gori se ostvari oko tri četvrtine noćenja i prihoda.

,,Širenje koronavirusa je mač sa dvije oštrice: ako se zaustavi u narednih mjesec i po-dva, možda nam dođe više turista nego lani, jer bi mogli doći i oni koji su odustali od azijskih destinacija. Ali, ako ne bude zaustavljeno  širenje virusa  sigurno će  sezona bila ugrožena”, kaže vlasnik suvenirnice u budvanskom Starom gradu Marko Mirković.

I na ulcinjskoj rivijeri svi sa nevjericom očekuju buduće sedmice.  ,,Korona virus ima određenog uticaja na trenutna turistička kretanja u našem gradu, a što se tiče glavne sezone, nemamo još slučajeva otkazivanja rezervacija. Primjetno je tek da je buking usporen u odnosu na period prije nego je kriza sa korona virusom buknula”, kaže direktor Turističke organizacije Ulcinj Fatmir Đeka.

Najveću štetu su do sada pretrpjeli organizatori izleta, putničke agencije, nacionalni avioprevoznik…

Na ranjivost male crnogorske privrede ukazala je i Centralna banka Crne Gore. ,,U skladu sa daljim razvojem situacije, CBCG je spremna da, ukoliko se za tim ukaže potreba, preduzme odgovarajuće ciljane mjere koje ima na raspolaganju, kako bi se, uticalo na smanjenje ovih rizika”, saopšteno je iz te institucije.

Ivančević ističe kako je neshvatljivo da Vlada i ostali državni organi još nijesu saopštili mjere i podsticaje za turističku privredu koja čini četvrtinu crnogorskog BDP-a.

,,To su preliminarno učinile sve zemlje u okruženju”, kaže Ivančević.  On navodi da pravi izazovi tek slijede. ,,Crnogorski turizam se suočava sa masovnim odlivom kadrova, pa je veliko pitanje ko će na stručan način sanirati štetu koja je učinjena i ko će ubuduće kreirati poslovnu politiku hotelskih i turističkih kompanija”.

I u konsultantskoj kući Fidelity consalting smatraju da svaka država čija je vitalna grana industrije ugrožena mora imati spreman odgovor na ovakve krize koje prijete da desetkuju turističku privredu u dužem roku. „Za sada nemamo niti jednu reakciju o mogućim uticajima korona virusa na našu turističku privredu  Dodatno, kroz efekat ‘prelivanja’ pada broja turista na ostale privredne grane, ogoliće se dobro poznata osjetljivost crnogorske ekonomije na eksterne šokove: padaće svi proizvodi i prateće usluge koji su direktno i indirektno povezani sa turizmom, država će prihodovati manje poreza, kompanije će optimizovati kroz smanjenje plata i broja radnih mjesta, kupovna moć stanovništva će dodatno opadati, što će za rezultat efektuirati usporavanjem naše ekonomije“, tvrde iz te konsultantske kuće.

Neki ugledni ekonomisti procjenjuju da nakon ove krize svjetska privreda više neće biti ista.  Šta će biti i sa crnogorskom ekonomijom  još ne znamo, ali je već  izvjesno da niko više ne pomišlja da će se u martu i aprilu na Crnogorskom primorju ostvariti značajniji turistički promet.

Mustafa CANKA

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

OBRAČUNI NA ULICI: Prekinuti spiralu smrti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od početka godine u Crnoj Gori ubijeno je sedam osoba. Dok građani, zabrinuti za bezbjednost svojih porodica, traže ostavke nadležnih, ministar policije Melvudin Nuhodžić ubjeđuje kako je sve u redu. Direktor UP sa terase osmatra litije

 

Nova smrt na asfaltu. Jedva da su se, na Cetinju, razišli učesnici protesta motivisanog lošom bezbjednosnom situacijom u Prijestonici, a u Glavnom gradu pale su nove žrtve kriminalnih obračuna.

Đorđije Božović je poginuo, dok je njegov saputnik Aleksandar Keković teško povrijeđen nakon eksplozije koja je uništila automobil u kome su se nalazili. Još nije izvjesno da li je bomba podmetnuta, ili su je sa sobom nosili i greškom aktivirali nastradali mladići „od ranije poznati policiji“ i osuđivani zbog stvaranja kriminalne organizacije, podmetanja i bacanja eksploziva.. Eksplozija  se dogodila u jednoj od prometnijih podgoričkih ulica, u ranim večernjim satima, samo su pukom srećom izbjegnute žrtve među slučajnim prolaznicima.  u bolnicu su upućene  dvije lakše povrijeđene žene koje su se našle u blizini.

Neki dan ranije, na Cetinju, slična priča. Automobil u pokretu raznijet je podmetnutom eksplozivnom napravom koja je, prema dostupnim podacima, aktivirana daljinskim upravljačem. U eksploziji je poginuo vozač automobila Pero Muhadinović, a lakše je povrijeđen (ogreban) dječak koji se vraćao iz  škole. Cetinjane je šokiralo saznanje da se nepoznati ubica nije libio da zločin izvrši , jedva nešto iza podneva, dovodeći u opasnost đake iz dvije obližnje škole koji se kreću tom ulicom.

Bila je to  druga egzekucija na Cetinju u desetak dana. Prethodno je, 17. februara uveče, ispred Sportskog centra Lovćen, rafalima ubice iz zasjede usmrćen Andrija Gazivoda, sportski ribolovac, ronilac, zaštitnik životne sredine, bez policijskog dosijea. Mediji su spekulisali kako je ubijeni bio u prijateljskim odnosima sa pripadnicima ovdašnjih kriminalnih klanova što bi moglo poslužiti kao kakvo-takvo objašnjenje Gazivodinog ubistva.

Dodatnu konfuziju napravio je snimak koji je policija objavila dva dana kasnije. Taj snimak na kome se navodno vidi potencijalni ubica  policija je uzela iz jedne lokalne piljare, pozivajući sve građane koji prepoznaju osobu sa snimka da im to prijave. Uslijedio je obrt. “Iako su sve činjenice ukazivale na to da se lice sa snimka može povezati sa ubistvom A.G. neophodnim kriminalističkim provjerama utvrđeno je da ovo lice nije ni na jedan način povezano sa ovim teškim krivičnim djelom“, saopštili su iz UP. Uz  zahvalnicu građanima na informacijama i medijima na podršci. Ispostavilo se da je misterija razriješena tako što je jedan Cetinjanin na objavljenom snimku prepoznao – sebe. Otišaoje  u policiju i razriješio nesporazum. Identitet inicijatora  zabune nijesmo saznali. Nije praksa Uprave policije da imenuje krivce iz sopstvenih redova.

Mediji su ubistva Gazivode i Muhadinovića smjestili u fasciklu obračun kotorskih narko klanova, gdje se već nalazi 40-tak, uglavnom nerazriješenih, profesionalno izvedenih ubistava. Tu verziju događaja potvrdio je i Igor Popović prvi čovjek Odjeljenja bezbjednosti na Cetinju. „Ističem da su i ova dva ubistva posljedica sukoba organizovanih kriminalnih grupa“, saopštio je Popović na sjednici lokalnog parlamenta, hitno sazvanoj zbog narušene bezbjednosne situacije. Pozvao je nadležne da „prepoznaju izazove i rizike koje nosi organizovani kriminal i da daju odgovore kroz efikasne krivično–pravne i druge postupke i oštriju kaznenu politiku prema bezbjednosno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa ali i povratnicima u izvršenju teških krivičnih djela”.

Odbornici opozicije, kao i nekoliko stotina okupljenih građana zahtijevali su Popovićevu ostavku „kao čin moralne i profesionalne odgovornosti“.  DPS je odlučio da se šefu cetinjske policije da još vremena.

„Nijesam zadovoljan kako je Uprava policije radila na suzbijanju organizovanog kriminala na Cetinju“, saopštio je odbornik GP URA Slavko Šole Janković. „Takođe, bez želje da svu krivicu svaljujem na njih, boli me kada se sjetim kako se sa te adrese, prije pola godine, relativizovao ovaj problem u lokalnom parlamentu. U odnosu na tad, danas je bezbjednosna situacija u gradu mnogo gora. Našim nevinim sugrađanima se crtaju mete, slučajni prolaznici i đeca postaju žrtve, propusti u radu UP su vidjivi i van granica naše zemlje, a na odgovornost niko od nadležnih ni ne pomišlja”.

Umjesto ostavke, od Popovića je stiglo podsjećanje da su „nosioci aktivnosti u borbi protiv svih oblika organizovanog i teškog kriminala“ specijalizovani sektor Uprave policje (UP) i Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Zazvučalo je i kao prilično direktna prozivka na račun rada direktora UP Veselina Veljovića i SDT Milivoja Katnića.

Odgovor je stigao.„Mi iz SDT-a nemamo indicije da su ta (cetinjska, prim. Monitora) ubistva rezultat sukoba organizovanih kriminalnih grupa, niti za to potvrdu“, saopštio je Milivoje Katnić, „To je kazao Popović a ja vam, kao GST, kažem  da mi nemamo indicija da su Gazivoda i Muhadinović ubijeni u sukobu organizovanih kriminalnih grupa“. Zašto su ubijeni, to nije objasnio.

SDT je ovonedjeljni pres sazvalo kako bi prezentovalo rezultate istrage nedavnog ubistva Šćepana Roganovića, kod Kanli kule u Herceg Novom. Šćepanović nije bio bezbjednosno interesantna osoba, saopštio je Katnić demantujuću rasprostranjeno mišlljenje.  Šćepan Roganović je prije nešto više od dvije godine hapšen u akciji Mimoza, pod optužbom za zelenašenje teško oko pola miliona eura. Njegov otac Niko i brat od strica Vladimir Roganović ubijeni su u Novom, odnosno, Beču, dok je Šćepanov mlađi brat Duško Roganović ostao  bez nogu od povreda zadobijenih sredinom 2017. nakon atentata eksplozivom podmetnutim pod njegov automobil u Herceg Novom.

Ni jedan od tih zločina nije razriješen. Iz SDT-a  je  predočeno da je Šćepan Roganović ubijen iz osvete, od strane grupe kojom je rukovodio njegov sugrađanin Krsto Vujić. Vujić i četvorica njegovih saučesnika su u bjekstvu (jedan nije identifikovan) dok se šesti saučesnik u ubistvu Miloš Đuričković nalazi u pritvoru.

Kada policija i tužilaštvo razriješe neko od naručenih ubistava, egzekutori i njihovi pomagači su, po pravilu, već van njihovog dometa. Naručioci – nepoznati. Desi li se da neko od osumnjičenih  bude uhapšen u inostranstvu i isporučen Crnoj Gori, nastaju novi problemi. Navodne vođe kavačkog i škaljarskog klana Slobodan Kašćelan i Jovan Vukotić  terete se za djela koja su u potpunoj nesrazmjeri sa svim onim što policija i tužilaštvo pripisuju kriminalnim grupama pod, opet navodno, njihovom kontrolom. Od šverca tona narkotika do niza od četrdesetak profesionalnih egzekucija. I nepoznat broj onih koje nijesu uspjele, iz ovih ili onih razloga ( mnoge od njih spriječila je i ovdašnja policija).

Kašćelan se  sa slobode brani od optužbi za zelenašenje (u Crnoj Gori jedva da imamo pravosnažnu presudu za taj zločin), dok Vukotićevi advokati  pokušavaju iz pritvora u Spužu izvući svog klijenta. Mogu li se nakon petogodišnjeg rata uz nebrojene žrtve, nekadašnji saradnici ponovo naći u Kotoru?

Svjedoci smo i problema  sa kojima se Tužilaštvo suočava u naumu da protiv Marija Miloševića pripremi makar jednu valjanu optužnicu za neki od zločina koje mu stavlja na teret (ubistvo Miodraga Kruščića, saučesništvo u ubistvu Radomira Đuričkovića, saučesništvo u ranjavanju naše koleginice  Olivere Lakić) . U sličnom pravcu mogla bi otići i prošlogodinja senzacija kada su tužilaštvo i policija, dan pred trinaestu godišnjicu ubistva Srđana Vojičića  tokom napada iz zasjede na književnika Jevrema Brkovića, obznanili kako su na Koniku uhapsili jednog od aktera tog zločina. Sjutradan su nadležni pojasnili kako uhapšeni Željko Vuković nije ubio Vojičića, već su njegovi tragovi nađeni na jednoj od metalnih štangli kojom je napadnut Brković. Od tada, skoro pet mjeseci- muk.

Drugi krak ove priče vodi nas u spekulacije o motivima sve učestalijih, krvavih, obračuna na crnogorskim ulicama. U prethodnih pet godina, praktično do juče, po nekakvom automatizmu uspostavljenom između UP i pojedinih novinara crne hronike, svaki zločin u regionu stavljan je u kontekst obračuna kotorskih narko klanova. odjednom obrt: pozivajući se na vlastiti autoritet (!?) Miliovoje Katnić kreće da krati spisak. „To je kazao Popović, a ja vam, kao glavni specijalni tužilac, kažem da mi nemamo indicija“.

Crnogorsko tužilaštvo do danas nema indicija o umiješanosti braće Darka i Duška Šarića u bilo kakve nezakonite radnje. Mi im  plaćamo ogromne naknade zbog ugrožavanja porodičnog biznisa u vrijeme kada se mlađem Šariću sudilo zbog pranja novca. Nedokazanog – pravosnažno je oslobođen svih optužbi. Isto važi i za njihove kumove iz porodice Kalić (Safet, njegov brat Mersudin i supruga Amina). I njima je država dala potvrdu: nijesu krivi.

Kada se govori o kotorskim narko klanovima teško je ne sjetiti se njihovog nezvaničnog utemeljivača, kontroverznog kapetana duge plovidbe Dragana Dudića Frica. O Dudićevim vezama sa narko biznisom govorilo se, tiše ili glasnije, godinama sve dok on nije, sredinom 2010. ubijen. U sred dana. U srcu kotorskog Sratog grada. Tek tada se oglasio tadašnji i sadašnji direktor UP Veselin Veljović, objelodanivši kako je policija istraživala Dudićeve poslove. Istrage su obustavljene nakon njegovog ubistva a poslove su, po svoj prilici, preuzeli mlađi  i brutalniji.

Dnas u Podgorici, od Starog aerodroma do Tološa, skoro pa da ne možete naći ni  tačku u čijem prečniku od 500 metara nije izvršena makar jedno profesionalno ubistvo. Sa ili bez civilnih žrtava. Slično važi za Bar, Budvu, Kotor i Herceg Novi.

Od početka godine u Crnoj Gori je ubijeno  sedam osoba. Dok građani, zabrinuti za bezbjednost  porodica, upiru prstom u čelnike lokalnih odjeljenja/centara policije, ministar policije Melvudin Nuhodžić pjeva kako je sve u redu. I kako se slične stvari dešavaju svuda u svijeti.  Direktor UP Veljović sa terase osmatra litije.  Zato samo možemo da zamišljamo šta bi se desilo kada bi neko nadležnih odlučio da podnese ostavku. Možda bi ga uhapsili zbog širenja panike.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo