Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LOVĆEN FILM ZA MANIPULACIJE: I bioskop postao afera

Objavljeno prije

na

Poznato crnogorsko preduzeće za proizvodnju filmova Lovćen film, koje je ugašeno daleke 1965. godine, vaskrslo je pola vijeka kasnije u Budvi na krajnje upitan način. Grupa ljudi okupljenih oko budvanskih biznismena sumnjive reputacije, uzela je ime proslavljene filmske kuće za svoju firmu, Lovćen film Budva, sa kojom su zajedno sa Opštinom ušli u posao osnivanja bioskopa, nazvanog Cadmus Cineplex Mega Promet, što je kombinacija imena antičkog mitskog lika Kadma i vodećeg lanca samousluga u Budvi.

Kao osnivač vaskrslog Lovćen filma u Privrednom registru navodi se ime izvjesnog Vladana Sretenovića iz Beograda, koji u javnosti, kao ugovorna strana, zastupa konzorcijum od nekoliko budvanskih firmi koje su stale iza ovog projekta. Nije poznata kompletna struktura konzorcijuma. Ali je poznato da su firme nekih od njih i njihovi poslovi sa Opštinom, pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva.

Nekoliko mjeseci nakon što je ministar kulture Pavle Goranović u maju ove godine, makazama presjekao svilenu vrpcu povodom svečanog otvaranja bioskopa Cadmus u poslovnom centru TQ Plaza i taj projekat postao je afera koju provjerava Specijalno državno tužilaštvo na zahtjev lokalnih opozicionih partija.

Ministar Goranović nije vidio ništa neobično u tome što je partner Opštine u osnivanju bioskopa firma Lovćen film, registrovan kao društvo za emitovanje i ditribuciju filmova, niti se zainteresovao na koji način su anonimna lica uspjela da pod takvim imenom registruju firmu koja nema nikakve veze sa nasljeđem i zaostavštinom prvobitnog Lovćen filma. Kako se može koristiti ime renomirane filmske kuće koja je istorijska kategorija, ima nacionalnu simboliku i predstavlja dio crnogorske kulturne baštine vezane za nastanak filmske djelatnosti u Crnoj Gori.

Lovćen film je osnovan 1949. godine na Cetinju. Tokom 14 godina postojanja napravljen je značajan broj dokumentarnih i igranih filmova. U produkciji Lovćen filma snimljen je prvi dugometražni igrani film crnogorske profesionalne kinematografije, Lažni car, posvećen Šćepanu Malom, koji je režirao Velimir Stojanović, po scenariju Ratka Đurovića. Kao i prvi dokumentarac o Njegošu.

Nezaštićeno ime Lovćen filma izloženo je svojevrsnoj kompromitaciji jer je upotrebljeno u budvanskim poslovnim špekulacijama koji su predmet istrage tužilaštva i kritike javnosti. Radi se o kontroverznom projektu otvaranja bioskopa na koji su Budvani čekali punu deceniju. Ugovor je slika i prilika svih budvanskih investicija, manjih ili većih, naštelovanih za izvlačenje para iz opštinskog budžeta.

Prema sporazumu sačinjenom u februaru 2014. godine, grad je za potrebe bioskopa Lovćen filmu dao pod zakup prostor u luksuznom poslovnom centru TQ Plaza, ovjenčanom korupcionaškom aferom teškom 20 miliona eura, koja je poslala u zatvor čitavu plejadu budvanskih funkcionera. Prostor površine oko 2.000 kvadrata čiji je vlasnik Opština, izdat je bez materijalne nadoknade na rok od dvadeset godina. Kvadrati u ovom tržnom centru inače dostižu astronomske cijene, od 5.000 eura pa na gore, zavisno od pozicije, pa se može pretpostaviti kolika je šteta napravljena za gradski budžet samo po tom osnovu. Pored poklonjenog prostora, Opština se obavezala da na ime subvencije bioskopu, uplaćuje na račun Lovćen filma iznos od 199.000 eura svake godine, u narednih 20 godina.

Ugovorom su takođe evidentirani programi dodatne pomoći kroz koje će Opština finansirati konzorcijum budvanskih kontroverznih biznismena. Pomagaće programe za razvoj kinematografije, programe društveno korisnih projekata, filmske festivale… Sve što rade građani će finasirati, dok prihod ide samo njima.

Dogovoreno je da se Lovćen filmu ustupi određen broj zaposlenih u organima lokalne uprave koji će raditi za konzorcijum, ali će ostati na platnom spisku Opštine. Uz to će Opština kao zakupodavac tokom cijelog trajanja takozvanog zakupa, snositi troškove utroška struje i odvoza smeća za prostor koji je dala pod zakup. Obezbijediće, pride, besplatan parking u garaži TQ Plaza za sve posjetioce bioskopa ili drugih događanja u salama Cineplexa tokom svih 20 godina. Kao bonus na sve, konzorcijum će besplatno dobiti površine za postavljanje reklama i promociju svoje djelatnosti, kojima gazduje Javno preduzeće Mediteran reklame.

Ni to nije sve u ovom budvanskom top-šopu, dodatne pogodnosti obezbijeđene su Aneksom br.1, na osnovni ugovor, što znači da će aneksa biti više. Aneksom koji je do skoro držan u tajnosti, u koji odbornici u parlamentu nijesu imali uvid prilikom glasanja o ovom ugovoru, predviđen je bravurozan način naplate navedene godišnje naknade iz opštinske kase. Kako je ugovor sačinjen sa rokom važnosti od 20 godina, aneksom je predviđena mogućnost raskida ugovora nakon 18 godina, iz posve nepoznatih razloga. Ako se ugovor raskine dvije godine ranije, zakupac, odnosno Lovćen film se unaprijed obezbijedio tako što će rate za devetnaestu i dvadesetu godinu, naplatiti odmah, sedamnaest godina ranije. Ova urnebesna nakana zabetonirana je ugovorom, pa se Opština obavezala da za 2015. i 2016. godinu isplati dupli iznos Lovćen filmu, odnosno po 398.000 eura. Polovine od ovih iznosa odnose se na godine za koje ugovor o zakupu ne bi ni važio. Tako ispada da Opština sada plaća Lovćen filmu nadoknadu za 2034. i 2035. godinu. Domišljato, nema šta, po oprobanoj budvanskoj recepturi.

Ni to nije sve. U ovako ušuškanom poslovnom prostoru Lovćen film može obavljati i druge djelatnosti, organizovati pozorišne, književne ili muzičke hepeninge. Može se baviti i ugostiteljstvom, a može, ako to poželi, cjelokupan prostor izdati u podzakup trećim licima.

Lovćen film je u tenderskom postupku garantovao ulaganje u enterijer i modernu opremu za bioskop u iznosu od najmanje 515 hiljada eura. Aneksom ugovora ova je suma udvostručena, popela se na milion eura. Zato će Opština svojim godišnjim uplatama za prve tri godine nadoknaditi partnerima uloženo. Projekat novog bioskopa građane Budve stajaće više miliona eura koje odlaze u džepove privatnih lica koja su zajedno sa odgovornima u vlasti zloupotrijebili želju i potrebu Budvana da u XXI vijeku imaju bioskopsku salu.

Generacije bez bioskopa i pozorišta

Generacije mladih Budvana stasale su bez bioskopa i pozorišne sale u gradu koji vlast opisuje metropolom turizma i kulture. U prethodnim vremenima Budva je imala više mogućnosti, veliku bioskopsku i pozorišnu salu u zgradi Zeta filma i otvoreni ljetnji bioskop u Starom gradu. Zeta film je 2004. prodat poznatom biznismenu Branu Mićunoviću koji je budvanski Dom kulture, centar svih kulturnih i društvenih zbivanja u gradu, u kome je bio smješten bioskop, pozorište, gradska biblioteka i prva i jedina crnogorska filmska distributerska kuća, pretvorio u diskoteku i kockarnicu. Sve navedene kulturne institucije istjerane su van.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo