Povežite se sa nama

OKO NAS

LOVSTVO VS POLJOPRIVREDA U MORAČI: Usjevi kolateralna šteta uzgoja veprova

Objavljeno prije

na

Iz Morače godinama ista priča- divlje svinje uništavaju usjeve, poljoprivrednici traže zaštitu države, lovačka društva tvrde da mještani neadekvatno štite svoja imanja. Moračani traže da resorno ministarstvo nađe način za “normalan suživot lovstva i poljoprivrede” u tom dijelu kolašinske opštine

Lovna sezona na divlje svinje na području kolašinske opštine ove godine počela je 1. septembra, umjesto mjesec kasnije, kako su, do sada, nalagali propisi i običaji. Razlog za četiri sedmice dužu sezonu lova na veprove je prekobrojnost te divljači, čiji se uzgoj, naročito u Morači, kako se čini, otrgao kontroli.  Krda veprova već godinama, u lovištu, ali i izvan njega, prave, kako mještani kažu, nenadoknadivu štetu poljoprivredi.

Livade, na kojima su nekada morački stočari kosili dovoljno sijena za zimsku ishranu stoke ,sada, kažu za Monitor, liče na oranice.  Divlje svinje su desetkovale i rod na njivama, a naročito su stradale one pod kukuruzom.  “Uzalud rad i muka cijele godine. Pored mog prostranog imanja sa kojeg bi se, nekad, moglo nahraniti na desetne krava, ove godine sam bio primoran da kupim sijeno u Pljevljima da bih izimio dvije krave i june. Dvostruku ogradu, to jest, dvostruku električnu čobanicu, divlje svinje su kidale kao od šale. Nije ostalo struka kukuruza. Veprovi su povrijedili i dva psa”, priča nam jedan Donjomoračanin. “Ovako stanje ne vjerujem da igdje postoji. Našim imanjima gospodare lovačko društvo i divlje svinje, a poljoprirednici su kolateralna šteta nesposobnosti i nestručnosti ljudi zaduženih za razvoj lovstva”.

Mještani, mahom, izbjegavaju da imenom i prezmenom stanu iza svojih riječi, jer, tvrde, zbog toga mogu imati brojne neprijatnosti od svojih komšija, članova Lovačkog društva.  Vasilije Rakočević nije jedan od tih. Više puta se obraćao novinarima, u želji da, kako objašnjava, “prizove pameti” resorno Ministarstvo poljoprivrede i državu. Oni, smatra, treba da nađu način “za zdrav suživot” lovstva i poljoprivrene na moračkoj teritoriji.

“Ovako više ne ide. Komisije, kojima prijavimo štetu, kasne. Kad dođu onda nalaze sto razloga da svu odgovornost svale na vlasnike imanja. Tvrde da nijesmo dovoljno dobro zaštitili njive. Ne znam više čime da ih zaštitim, osim da zidam ograde oko imanja. Ne pomaže ni ograda ni čobanica, sve divlje svinje pokidaju i poruše. Novina je da su poslednji put kad je Komisija bila tražili i  da postavljamo zvučnu zaštitu, pa su se neki od nas dovijali i to obezbijedili, ali bez efekta”, kaže  Rakočević za Monitor.

Zakon je na strani divljih svinja i lovačkih društava, kaže on. Sa svojim komšijama vše puta je apelovao na Ministarsvo poljoprivrede  da mijenja pravilnike i da uzme u obzir da je poljoprivreda jedna od strateških grana razvoja  kolašinskog kraja.  Mještani vjeruju da postoji način da ratari sačuvaju svoje usjeve a i da lovišta posluju održivo. “Da nađu način na koji je to izvodljivo, valjda za to primaju zarade u Ministarstvu. Nedopustivo je da godinama imamo isti problem, trpimo sve veću štetu, da su divlje svinje sve brojnije, a sve je manje sluha za naše muke. Neko treba da vodi računa o broju divljih svinja i o tome kako da se drže pod kontrolom. Neko treba i da plati trud i muku seljaka”, poručuju Moračani.

Prema propisima, zahtjeve koji se odnose na štete koju pričini divljač, mještani upućuju lovačkom društvu koje gazduje lovištem, Lovačkom savezu i Ministarstvu poljoprivrede. Prema članu 77 Zakona o divljači i lovstvu, za štetu koju pričini divljač, odgovoran je korisnik lovišta (lovačko društvo). Međutim, na osnovu Pravilnika o mjerama za sprečavanje šteta i načinu i postupku za ostvarivanje štete od divljači, vlasnici zemljišta dužni su, između ostalog, da svoje zasijane površine i stogove sijena ograđuju drvenom ili žičanom ogradom, Precizirano je da to treba činiti  “na način koji onemogućava prolazak bilo kakve dlakave divljači”.

Dio mještana nekoliko rovačkih i moračkih mjesnih zajednica u novembru prošle godine najavljivali su blokadu auto-puta ukoliko, kako su tada saopštili, resorno ministarstvo “ne uvede red u ponašanje lovačkih društava sa tog područja kolašinske opštine”.

Lovačko društvo Manastir Morača čini sve da pomogne poljoprivrednicima sa tog dijela kolašinske opštine, na čijim imanjima su divlje svinje napravile veću štetu, saopštio je nedavno  upravnik Rajko Medenica. Kako je kazao,  do rješenja da lovna sezona počne mjesec ranije nije bilo lako doći.  “Zakoni koji regulišu oblast lovstva i zaštite divljači jako su strogi. Na osnovu našeg zahtjeva, Ministarstvo poljoprivrede je donijelo rješenje o ranijem početku lovne sezone na divlje svinje. Tako da Lovačko društvo itekako daje doprinos rješavanju problema, ali u okviru Zakona i propisa o lovstvu, koji nas vode i kroz gazdovanje i upravljanje. U tome nam pomažu i resorno Ministarstvo i Lovački savez. Sve što je obećano mještanima sa sve tri instance – urađeno je”, kaže Medenica.

Objašnjava da Lovačko društvo, u cilju konstruktivnog rješavanja problema štete koju veprovi prave na imanjima, nastoji da se nađe način za osnivanje fondova iz kojeg bi se isplaćivala jednokratna sezonska pomoć domaćinima moračkog kraja. Lovačko društvo nema mogućnost za takvu pomoć jer, kako tvrdi Medenica, novac prikupljen od članarine nije dovoljan ni za osnovnu djelatnost društva. Zbog toga, kaže, i za osnovu djelatnost svake godine fali bar po 10.000 eura, koja se pribavljaju sponzorstvima, ili novac obezbjeđuje nekoliko članova Društva “iz svojih džepova”.

Medenica tvrdi da je medijsko izvještavanje o šteti koju naprave divlje svinje “često jednostrano” i da se na taj način “nanosi velika šteta lovstvu u Crnoj Gori”. Podsjeća da “divljač pravi štete svuda, ali da se jedino čuju nekolicina onih koji na prostoru Morače imaju imanja”. Od oko  250 članova Lovačkog društva Manastir Morača, 235 su mještani, podsjeća on. “Divlje svinje, kao i svuda po Crnoj Gori, prave štetu na imanjima svih članova Lovačkog društva Manastir Morača. No, oni, kao i ostale naše komšije, shvataju zakonska ograničenja, razumiju naš trud i nastoje da konstruktivnim predlozima prema nadleženim na državnom nivou, ublaže ili riješe taj problem. Oni drugi, koji žive, recimo u Podgorici ili Budvi, dođu u Moraču jednom u 15 dana, zasade njivu i očekuju da će se ona sama čuvati. Kad nastupi šteta zovu novinare”, rekao je Medenica.

Prema njegovim riječima, neutemeljene su i tvrdnje da štetu na imanjima u Morači prave samo divlje svinje iz lovišta Manastir Morača. On kaže da je divlja svinja “migratorna životinja, koja tokom jedne noći može da pređe po 30 kilometara”. On objašnjava da je Lovačko društvo podijelilo poljoprivrednicima oko 100 “električnih čobanica”, te da se na taj način, kako tvrdi, od divljih svinja mogu zaštititi njive.

Tvrdi da je posljednjih godina uveden red u lovište Manastir Morača, da je oporavljena lovna osnova, suzbijen krivolov, da se gazduje u skladu sa zakonima… Istovremeno, podsjeća, LD se trudi da ranim incijativama nađe način da unaprijedi svijest o neophodnosti pažljivijeg odnosa i zaštite divljači. Za to vrijeme, poljoprivrednici čiji su usjevi uništeni, brinu druge brige.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo