Povežite se sa nama

Uncategorized

MAKEDONIJA PRED ISTORIJSKIM ODLUKAMA: Putevi nade i neizvjesnosti

Objavljeno prije

na

Jednom u budućnosti će se možda pokazati da su ovo bili dani ključni za početak rješavanja evroatlantske budućnosti Makedonije. Normalizacija odnosa sa susjednim državama i prilika u vlastitoj, uslov je da nekadašnja najjužnija republika bivše Jugoslavije bude primljena u članstvo Evropske unije (EU) i Ugovora o sjevernoatlantskoj organizaciji (NATO).

,,Zemlje članice su impresionirane vašom posvećenošću i entuzijazmom za ulazak u Alijansu, a NATO želi da uspijete”, rekao je prilikom prošlonedjeljne posjete Skoplju generalni sekretar Sjevernoatlantskog pakta Jens Stoltenberg.

Prošle nedjelje je u makedonskom Sobranju izglasana ratifikacija ugovora o dobrosusjedskim odnosima za Bugarskom. Riječ je o dogovoru država oko jezika. Prema kompromisnoj formulaciji, obje države će priznati jezike, makedonski i bugarski, u saglasnosti sa Ustavima obje države. Ova formulacija obezbjeđuje Skoplju veću podršku Vašingtona i Brisela i, prije svega, Sofije na putu Makedonije ka EU.

Bugarska u prvoj polovini 2018. godine predsjedava EU, a i u tome je evropska integracija Zapadnog Balkana i Makedonije jedan od glavnih prioriteta zvanične Sofije. ,,Bugarska podržava evropsku perspektivu i napore vlade premijera Zorana Zajeva,”, poručio je ambasador te zemlje u Skoplju Ivan Velikov Petkov.

Ranije je Bugarska pravoslavna crkva (BPC) saopštila da će pomoći Makedonskoj pravoslavnoj crkvi (MPC) da stekne kanonski status. U saopštenju sinoda BPC, s kraja novembra, je navedeno da bugarska patrijaršija „svjesna svoje svete dužnosti, preduzima sve neophodne korake da sarađuje i pomogne MPC da kod pomjesnih pravoslavnih crkava uspostavi kanonski status”.

MPC je do 1967. godine bila autonomna crkva u sastavu Srpske pravoslavne crkve, da bi tada donijela odluku o autokefalnosti, koju nije priznala nijedna kanonska pravoslavna crkva. Novinska agencija Rojters je ocijenila da odluka BPC predstavlja korak ka priznanju MPC, što odražava ukupno otopljavanje odnosa između vlasti u Sofiji i Skoplju.

Prošle nedjelje je Sobranje Makedonije usvojilo zakon po kojem je albanski jezik u službenoj upotrebi na čitavoj teritoriji te države. Ovim je ispunjen glavni uslov partija etničkih Albanaca za formiranje vlade koju vodi premijer Zoran Zaev. Za Zakon je glasalo 69, od 120 poslanika, a taj čin su bojkotovali poslanici glavne opozicione, do skoro vladajuće VMRO-DPMNE.

Predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov, koji je na tu funkciju izabran u vrijeme jednodecenijske vladavine VMRO-DPMNE, nije potpisao uredbu o zakonu o upotrebi jezika. On je naveo da je zakon usvojen bez javne rasprave, bez učešća akademske i stručne javnosti i bez opozicije. Ukoliko Zakon u trećem čitanju u Sobranju 29. januara bude izglasan, šef države će morati da ga potpiše.

Najveća prepreka na putu prema EU i NATO Makedonije moglo bi da bude ime te države. Suštinu spora, kako ga vidi zvanična Atina, iznijela je 2008. godine grčka ministarka spoljnih poslova Dora Bakojani: ,,Kada je jugoslovenski maršal Tito promijenio 1944. godine ime južne prtovincije od Vardarska banovina u Socijalistička republika Makedonija, on je to učinio kako bi podstakao nemire u sjevernoj Grčkoj radi zavođenja komunizma u tom području i stekao izlaz na more za svoju državu. Takva politika je, takođe, bila povezana sa građanskim ratom u Grčkoj koji je bio u jeku i odnio preko 100.000 života Grka, izazvao nepojmljiva razaranja i za čitavu deceniju odložio poslijeratnu obnovu naše zemlje. Ime Republika Makedonija, otuda nije za nas Grke fantomski strah. To je vezano za smišljen plan da bude oduzet dio teritorije Grčke koji ima grčki identitet tokom više od tri milenijuma i povezana je sa ogromnim bolom i patnjama grčkog naroda.”

U Skoplju se uvijek govorilo o sjevernim djelovima susjedne države kao o Egejskoj Makedoniji, baš kao i o graničnim djelovima u istočnoj Bugarskoj kao o Pirinskoj Makedoniji. Činjenica je da se značajan broj pripadnika ELAS, partizanskih, prokumunističkih odreda u Sjevernoj Grčkoj sastojao od etničkih Makedonaca iz tih krajeva. Desetine hiljada njih su poslije pobjede rojalističkih snaga u Grčkom građanskom ratu morali da napuste domovinu. Bili su raseljeni po zemljama socijalističkog lagera u centralnoj Evropi, Rusiji, a značajnim dijelom i u bivšoj Jugoslaviji.

Grčka poslije Drugog svjetskog rata nije u zvaničnoj komunikaciji upotrebljavala termin Socijalistička republika Makedonija. Spor je eskalirao nakon proglašenja nezavisnosti Makedonije u vrijeme raspada bivše Jugoslavije. Grčka je blokirala prijem Makedonije u Ujedinjene nacije i priznanje od strane Evropske zajednice, uprkos pozitivnoj preporuci Badinterove komisije.

Prvobitna pozicija Grčke početkom 1990-ih bila je da riječ ,,Makedonija” ne treba uključivati u ime susjedne zemlje. Antonis Samaras je podnio ostavku i prouzrokovao kolaps vlade Mitcotakisa poslije pristupanja Makedonije UN pod nazivom ,,Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija”.

Grčka i BJRM su 1995. godine u Njujorku potpisale Prelazni sporazum, koji je trebao da vodi normalizaciji bilateralnih odnosa. Poslije sporazuma, Makedonija je uspjela da stekne međunarodno priznanje od 118 zemalja pod svojim ustavnim imenom, kao i da uđe u najvažnije evropske i svjetske institucije. No, spor oko imena je ostao. Najvidljivije je to bilo u grčkom blokiranju prijema Makedonije u NATO, zbog čega je Alijansa na samitu u Bukureštu 2008. poručila Skoplju da poziv za članstvo ostane otvoren, ukoliko sa Atinom bude pronađen kompromis oko imena.

Američki diplomat Metju Nimic, kao vođa pregovora, je dobio novu šansu promjenom vlade u Makedoniji. Vlada Zaeva zdušno želi da obezbijedi prijem u NATO na sljedećem samitu Alijanse 2018.

Prošle nedjelje je posrednik Nimic, nakon razgovora sa predstavnicima obje zemlje u Njujorku, izjavio da je pregovaračima dao novi predlog, koji je nova kombinacija njegovih ranijih ideja. Prema spekulacijama medija, Nimic je dostavio predloge u kojima ispred imena Makedonija stoji dodatak Sjeverna, Gornja, Nova, Vardarska ili termin Skoplje, u zagradi iza imena. „Imam velike nade da se ovaj proces kreće u pozitivnom smjeru”, izjavio je Nimic po završetku razgovora sa pregovaračima Makedonije i Grčke, Vaskom Naumoskim i Ademantiosom Vasilakisom.

No, više od 100.000 Grka u Solunu okupilo se u nedjelju na protestima protiv upotrebe termina Makedonija u bilo kojem rješenju između Atine i Skoplja. ,,Postoji samo jedna Makedonija i ona je grčka”, poručili su demonstranti.

Pregovarač u ime makedonije Vasko Naumovski, koji je i ambasador te zemlje u SAD nije djelio optimizam Nimica. On je izjavio da su Nimicovi predlozi daleko od dostojanstvenog rješenja.

U makedonskoj vladi kažu da je ovo lični stav Naumovskog. Prethodno je saopšteno da je Vlada posvećena rješavanju spora oko imena. „Aktivno se stvaraju uslovi o kretanju procesa prema naprijed, a ishod će zavisiti od spremnosti za kompromis u obje zemlje”, poručeno je iz Skoplja.

Porparol grčke vlade Dimitris Canakopulos je poručio: ,,Razgovaramo o složenom imenu (Makedonije) sa geografskom ili vremenskom odrednicom, erga omnes”. Canakopulos je ocijenio da je protest u Solunu imao desničarski i ulteranacionalistički karakter i da ne izražava stav većine grčkih građana. ,,Protesti ne mogu da utiču na spoljnu politiku”, zaključio je.

U Skoplju ima ocjena da je situacije između Makedonije i Grčke u odnosu na problem s imenom bolja nego što je bila, ali obje strane imaju još mnogo toga da razmotre i pregovaraju. „Čini se da su međunarodna zajednica i vlada u Grčkoj, poslije više godina uvidjeli da je došlo vrijeme da se nešto uradi po pitanju tog spora jer su se u međuvremenu promijenile i regionalne i kontinentalne, pa i globalna situacija”, ocijenio je komentator Sašo Ordanovski.

Premijeri Grčke i Makedonije, Aleksis Cipras i Zoran Zaev, sastali su se, dok je ovaj broj Montora odlazio u štampu, u Davosu, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, kako bi razmotrili najnovije predloge posrednika UN Metju Nimica, o imenu Makedonije. Premijeri su saglasili da intenziviraju proces u UN oko rješenja spora o imenu. ,,Obojica želimo da riješimo naše razlike pragmatizmom i odgovornošću”, kazao je Cipras. ,,Autoput Aleksandar Veliki, koji spaja makedonsko-srpsku sa makedonsko-grčkom granicom, će se preimenovati u autoput Prijateljstvo, a naziv će promijeniti i skopski aerodrom Aleksandar Veliki”, rekao je Zaev. ,,Mi nemamo iredentističke aspiracije prema našem susjedu”.

Makedonska vlada je ranije zauzela stav da svako rješenje mora ići na referendum. U Grčkoj, pak, po Ordanovskom to traže oni koji bi da na neki način blokiraju cio dogovor i koji su sa većim nacionalističkim strastima ušli u spor.

Za Radio Slobodna Evropa analitičar predsjednik Insituta za demokratiju i razvoj u Skoplju Albert Musliu, je ocijenio da ne treba žuriti sa održavanjem referenduma u narednih šest mjeseci. ,,Ukoliko je referendum obavezujući i ako ishod bude negativan, onda bi se obje zemlje našle u bezizlaznoj situaciji”.

Usijanje za domaću upotrebu

U svađi oko imena izmedu Makedonije i Grčke jasno je da Skoplje može više da dobije, i da se stoga više žuri, kaže Hajnc-Jirgen Akst, ugledni njemački strucnjak za Balkan. Grčka strana međutim može da povrati međunarodnu reputaciju.

Akst ne očekuje da će proces ići brzo . „Nijedna od strana ne želi da izgubi obraz. Pitanje imena dovodi do usijanja iz unutrašnjih razloga – mobilizacije birača – pa se moraju potražiti putevi da se izađe iz te pošasti. To važi za obje strane.”

Po Akstu, makedonska Vlada ima malu prednost: ona, za razliku od Sirize, nije dugo na vlasti. ,,A stara politička mudrost kaže da je najbolje pristupiti škakljivim pitanjima odmah nakon stupanja na vlast”, zaključio je Akst.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Uncategorized

JAVNI POZIV ZA NOVINARSKA ISTRAŽIVANJA IZ OBLASTI ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJA 27

Objavljeno prije

na

Objavio:

 Imate li ideju za novinarsku priču od javnog interesa, želite li da istražujete teme od značaja za Crnu Goru i proces evropskih integracija, vezanih prije svega za Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine? Da li hoćete da uz trening i mentore iz zemlje i regiona, rukovodeći se najvišim standardima, razvijete temu koja vas zanima? Hoćete li da se vaša priča objavi u regionu, da se prevede na engleski jezik, dopre do čitalaca van našeg govornog područja?

Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, prijavite svoje ideje za istraživačke tekstove od javnog interesa vezane za proces evropskih integracija. Autori najboljih prijedloga će proći  trening, koji će se održati u Crnoj Gori krajem aprila 2021.

Nakon trenga, izvršiće se selekcija. Tri kandidata sa najboljim idejama, novinarskim vještinama i znanjima, uz mentorsku podršku uredničkog tima iz zemlje i regiona, realizovaće svoje istraživačke projekte.

Nakon završetka istraživanja, svi radovi će biti objavljeni na sajtovima CIN-CG-a i BIRN-a, kao i u posebnoj dvojezičnoj publikaciji i e-knjizi.

Pravo apliciranja imaju svi novinari iz Crne Gore sa istraživačkim sklonostima i iskustvom. Pored treninga, mentorske i  uredničke podrške, odabrani kandidati dobiće i 1000 eura za rad na pričama (umanjenih za oko 9% poreza na honorare).

Konkurs se sprovodi u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

Prijave sa prijedlozima se šalju do 26. marta 2021. godine, na email: konkurscincg@gmail.com i assistantcincg@gmail.com.

Formulare za prijavu možete preuzeti na ovom LINKU

Ukoliko imate dodatnih pitanja, pošaljite ih na e-mail: konkurscincg@gmail.com ili na   assistantcincg@gmail.com.

Komentari

nastavi čitati

Uncategorized

CONDITIONS FOR CONDUCTING PHYSICAL EDUCATION: Coronavirus Returned Youth to Sports

Objavljeno prije

na

Objavio:

Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city – these were images of everyday life of young people in Podgorica. Closure of schools and one-month home isolation made the teens, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates

 

The new emergency situation caused by spread of COVID- 9, closure of schools and one month home isolation, made teenagers, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates… Basketball is played on the sports fields in the blocks. “Tracksuit” style can be seen throughout the city.

The situation was completely different before the coronavirus. Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city. Taking photos for Instagram was a favourite sport. Cafés, bookmakers, rare bikers – these were images of everyday life of young people in the capital. Now, after a month long isolation, Podgorica has another, more beautiful face that resembles some European “smart city” with fewer cars, cleaner air and a wide range of alternative traffic.

As high school students told us, before the closure of schools, physical education classes were attended only by students who liked sports. Professors, they said, had an understanding, so they closed their eyes to those who were not interested in sports. The conditions for teaching in high schools range from poor to almost ideal.

– It all depends on the professor. New, young professors insist on work at the beginning, but gradually they also abate. Only those who want, attend physical education classes, mostly guys. I have no need to do that. I spend time learning some other subject with my friends. That's a great option. We have the equipment and space, the conditions in the gym are excellent. We have a lot of sections – skiing, cycling, hiking, swimming which operate at full capacity – said M.M. student of “Slobodan Skerovic” Grammar School.

And while in Grammar School students have the opportunity to socialize and have fun during organised recreational extracurricular activities, in some high schools there are high irregularities, so physical education classes have not been implemented at all.

– During four years of my education, I’ve entered gym only few times. We have almost never had that class. We use that time to take a break from school at a nearby café or to walk. We often see physical education professors sitting in cafés across the school – told us A.P. student of Economic High School “Mirko Vesovic”.

We should seek reasons for avoiding physical education classes, whose impact is vital for adolescents’ psychophysical development, also in breakthrough of new technologies. They captivate youth minds, tying them up to computers and surfing on the Internet.

– There is a sports court in the block, it's great, but it happens that there is nobody to play basketball with, everyone is online and it bothers them to go out – says S.L.

Besides that, teenagers mostly spend time in cafés, playing raffle or filling out bookmaker tickets or just hanging out in the street. Researches show an increase in drug, alcohol and gambling addictions among youth. The age limit for addicts is getting lower every year. It seems that the former campaign Sports against Drugs (2010) would be even more needed for young people today, giving them clearer insight into promising different reality. And maybe coronavirus isolation achieved that much faster.

– A new basketball court was built in the backyard of my building. A lot of kids play there. The courts are much better than before. Finally something starts to change – said M.Z.

Director of “Vaso Aligrudic” Electro-technical High School Veselin Picuric, points out that, thanks to the new young professors, physical education classes take place regularly, as well as that students within this subject have possibility to learn dance basics. He adds that outdoor sports fields were renovated three years ago in cooperation with the Ministry of Sports and are constantly available to recreational athletes in the area. However, the school gym is still inadequate.

– Sports hall, built in the early 70s, is deteriorated and has never been generally reconstructed. The roof leaks, the old wooden windows have collapsed, so we have to repair the floor every year. It is the only sports hall that was not renewed within the Energy Efficiency Program in Public Institutions three years ago. It is used by approx. 3,000 students from Electro-technical, Chemical and Civil Engineering high schools. Those children deserve a normal gym and adequate conditions – explains Picuric.

Despite their different starting positions, the most fortunate ones seem to be those students who have a good elementary school teacher who succeeds in fulfilling his/her mission despite the existing restrictions – to develop good recreational habits in young people through fun and socializing, often with his/her ideas, enthusiasm and extracurricular activities.

– All professors who take kids to competitions do it because they love their job. And it’s not the point to be the first, as some people think, but to participate. I often take kids to watch a game, skiing, swimming… And during this crisis period, physical education takes place on online platforms, and children submit their videos with successfully done exercises. We all do our jobs, but each of us in his/her own way. Guests in the class are also our friends, actors, singers, athletes, who explain children why they love sports. It is important not to experience sports as a competition, but to focus on awakening in children the desire to play a sport. Only then our mission is successful. It is not easy for us, because we are fighting against technology, lack of free time and everything else that makes modern life – said teacher of physical education at Primary School “Pavle Rovinski” Velimir Vlahovic.

It would be good to get good ideas and habits in place, and bad ones to bring to a minimum.

 

Balloon sports halls as an alternative

School gyms and outdoor courts are not the only places where young people engage in sports activities. During bad weather, young people opt for the use of balloon sports halls, although they are not satisfied with the quality of air inside them. “I prefer open space, it's healthier, only when the weather is bad, I opt for balloon sports halls, though the air is stale inside. Renting is not expensive, it depends, we give from 1.5 to 2.5 euros each – this is not expensive when more people gather to play”, said high school student M.K.

Renting costs are acceptable for children and income from balloon sports halls is used for school purposes. “70% out of income generated from balloon sports halls owned by schools, goes to school and 30% to Fund for Talents of the Ministry of Education”, told us Dijana Lakovic, Director of Elementary School “Pavle Rovinski”.

School management in Grammar School “Slobodan Skerovic” plans to invest income which they generate from balloon sports hall in an innovative way. “The contracts with the owners of balloon sports halls expire next year. Generated profit is used for school purposes. Part of my second mandate development plan includes building of a park space behind the school and possibly, restoring an athletic track”, announced Zoja Bojanic, Grammar School Director.

 

Reconstruction and construction of halls

The Ministry of Education points out that a lot of money has been invested in construction and reconstruction of the existing sports infrastructure in recent years.

Only last year, 16 projects, concerning reconstruction or construction of gyms throughout Montenegro were carried out, independently or in cooperation with other entities. Sports halls of Primary School “Ristan Pavlovic” in Pljevlja, Maritime High School in Kotor, Primary School “Marko Miljanov” in Bijelo Polje, Primary School “Salko Aljkovic” in Pljevlja, Grammar School in Cetinje, Primary School in Rozaje, Grammar School in Tuzi, Primary School “Blazo Jokov Orlandic” in Bar, Primary School “Oktoih” in Podgorica, Primary School “Orjenski bataljon” in Bijela and many others were equipped, constructed or reconstructed, as well as sports fields in Plav and Gusinje. Reconstruction of sports hall in Grammar School and Vocational High School in Rozaje will start soon, as well as construction of sports hall in Primary School “Lovćenski partizanski odred” in Cetinje.

Irena CEJOVIC
Elena DABETIC

Komentari

nastavi čitati

Uncategorized

OBUKA RE POPULACIJE ZA RAD U MEDIJSKOJ INDUSTRIJI

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvadeset pet Roma/kinja i Egipćana/ki  sa teritorije cijele Crne Gore imaće prilku da se obučava za rad u medijskoj industriji. Najboljih pet kandidata/kinja nakon dvomjesečnog treninga potpisaće ugovor o radu i nastaviti učenje uz rad u Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), na portalu i novini Vijesti,  Televiziji Vijesti i Monitorovom centru za medije i demokratiju (MCMD).

Pripadnici/e romske i egipćanske (RE) populacije moći će da uče osnove novinarstva, ali i druge poslove u ovoj industriji, kao što su grafički prelom, dizajn, poslovi kamermana/ke, montažera/ke i radnika/ce u štampariji.

Polaznike/ce će obučavati tim iskusnih trenera. Obuka će biti organizovana u dvije faze. U prvoj će pripadnici/e RE biti upoznati/e sa teorijskim i praktičnim osnovama pojedinih medijskih poslova, a u drugoj fazi  će učiti uz rad i sami/e učestvovati u proizvodnji medijskih sadržaja – tekstova, produkciji TV programa, izradi sadržaja portala, te grafičkih i štamparskih poslova.

Konkurs za zainteresovane pripadnike/ce RE populacije objavljen je u više medija i može se naći na sajtu CIN-CG, nedjeljnika Monitor i portala Vijesti.  Svi zainteresovani/e polaznici/e imaju rok od mjesec dana da se jave na konkurs.

Obuka se orgnizuje u okviru projekta: Osnaživanje RE zajednice za pristup tržištu rada, koji sprovode CIN-CG, MCMD, Daily Press i Televizija Vijesti, uz finansijsku podršku Evropske unije i Vlade Crne Gore. Cilj projekta je potpuna integracija pripadnika/ca RE u društvo, posebno kroz jačanje njihovih znanja i vještina.

Projekat će trajati godinu dana, a pored obuke predviđeno je i više drugih aktivnosti, koje bi trebalo da doprinesu opštem cilju projekta, ali i da informišu javnost o poziciji Roma/kinja i Egipćana/ki u Crnoj Gori.

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo