Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Miločer za čitav vijek

Objavljeno prije

na

Vlada je odlučila da proda dio parka Miločer, parcelu od nekoliko hiljada kvadrata koja pripada imanju nekadašnje dinastije Karađorđević, najvrednijem prirodnom i turističkom kompleksu na Crnogorskom primorju. Zemljište se ustupa radi izgradnje stanova za tržište iza koje stoje zakupci elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, grčka investiciona Grupa Restis i misteriozna kompanija Aidway Investment Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Ova skanadlozna odluka donijeta je na posljednjoj sjednici Vlade kojom je predsjedavao Igor Lukšić. Kao što se vidi, mladi premijer nije tek onako putovao na novogodišnji odmor u daleki Maroko sa suprugom i dva školska druga, ministrima Vladimirom Kavarićem i Miloradom Katnićem, o trošku kompanije Aman Resorts, prvog zakupca crnogorskih vodećih hotela.

Na sjeveru Afrike, u rajskom hotelu Amanjena nedaleko od Marakeša, u kome odsjedaju svjetske krunisane glave i slavne ličnosti, ugovarani su razni poslovi čija je realizacija uslijedila dvije godine kasnije. Svoj dvogodišnji mandat Lukšić je krunisao Zaključkom Vlade u kome su pobrojane sve privilegije koje će država odobriti Grcima, od smanjenja ugovorenog iznosa godišnjeg zakupa Svetog Stefana, Miločera i hotela Kraljičina plaža za 30 odsto, preko povećanja dužine ugvorenog zakupa na dodatnih 12 godina, oslobađanja od plaćanja dugova, taksi i poreza, pa sve do odobrenja po kome zakupac Viktor Restis može u srcu miločerskog parka graditi stanove za prodaju za VIP klijentelu.

Vlada je u skladu sa ovom odlukom pripremila anekse osnovnog ugovora o zakupu prestižnih hotela, zaključenog krajem januara 2007.

Grcima se odobrava prodaja 66 stanova koji će se u skladu sa DUP-om Chedi-Kraljičina plaža izgraditi na neizgrađenoj parceli miločerskog parka koji se prostire od hotela Kraljičina plaža do granice naselja Pržno.

Zemljište na kojoj je gradnja planirana vlasništvo je Vladinog preduzeća HTP Miločer, pa je odlučeno da se izda pod zakup na rok od 90 godina. Kako je zakup hotela produžen na 42 godine, nakon isteka tog roka, u narednih 48 godina investitor će plaćati tržišnu cijenu zakupa zemljišta koje će se naći ispod izgrađenih i rasprodatih stambenih zgrada.

To praktično znači da je taj dio Miločera privatizovan i otuđen za cijeli vijek.

Aneks Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer i posebni Aneks Ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža potpisao je sada već bivši ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić.

Odlazeći premijeri i ministri kao po pravilu u posljednjim danima ministarske moći naprave najveću štetu.

Ovaj nevjerovatan aranžman sa gradnjom stanova i ustupanjem zemljišta u Miločeru predstavlja epilog dugogodišnje agonije bisera crnogorskog turizma pod upravom stranaca. To je kraj obmanama koje su u vezi zakupa servirane javnosti tokom proteklih pet godina.

Četiri mjeseca prije svečanog ovjeravanja „ugovora stoljeća” o dugoročnom zakupu poznatih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, u arhitektonskom birou Denniston u Kuala Lumpuru već su bili napravljeni projekti budućeg hotelsko-apartmanskog kompleksa u Miločeru – The Chedi at Queens Beach.

Predviđena je gradnja novog i većeg hotela Kraljičina plaža na mjestu postojećeg koji će raspolagati sa 60 soba, zvanih „chedi jedinice”površine od po 40 m2.

Na lokaciji pored hotela, u prostranom parku do naselja Pržno, projektovano je zasebno stambeno naselje sa 66 luksuznih stanova od kojih svaki raspolaže sa 120 kvadrata. Stanovi su raspoređeni u više zgrada od kojih neke dostižu visinu i do 30 metara. Terase ovih stambenih jedinica koje investitor naziva apartmanima, imaju od 18-30 kvadrata.

Priču o planiranom urbanističkom cunamiju u Miločeru sa skicom plana i detaljima projekta Chedi Monitor je objavio neposredno nakon zaključenja ugovora o zakupu koja je izazvala burnu reakciju Ministarstva turizma i lokalne uprave u Budvi.

,,Nije tačno da singapurska kompanija Aman Resorts namjerava da u stoljetnoj borovoj šumi pored hotela Kraljicina plaža u Miločeru izgradi stambeno-turističko naselje za prodaju. Aman će na postojećoj lokaciji Kraljičine plaže izgraditi novi hotel sa 40 soba i 53 apartmana koji će biti izdavani u hotelskom režimu. Što se tiče pitanja svojine radi se o ugovoru o zakupu. Znači ne postoji nikakva mogućnost gradnje bilo čije privatne svojine u toj park zoni ili prodaje stanova”, tvrdio je tada Nebojša Popović, pomoćnik ministra turizma Predraga Nenezića.

Demanti slične sadržine stigao je i iz Opštine Budva od strane direktora Agencije za planiranje Aleksandra Tičića, koji je sa tadašnjim gradonačelnikom Rajkom Kuljačom potpisao programski zadatak za izradu urbanističkog projekta Chedi-Kraljičina plaža.

Prostorni plan Opštine Budva prostor Miločera tretira kao zonu zaštićenog zelenila, zbog čega se mora mijenjati.

Posao usklađivanja DUP-a Chedi sa PPO lokalna je uprava najprije ponudila beogradskom arhitekti i profesoru Branislavu Mitroviću koji je angažman odbio uz obrazloženje da ne može prihvatiti degradaciju Miločera.

„Nisam mogao da prihvatim kapacitete koji se pojavljuju u DUP Miločer, dispoziciju i geometrijski raspored objekata u prostoru pored postojećeg hotela Kraljičina plaža do naselja Pržno. Takvo povećanje kapaciteta je katastrofalno jer taj prostor ne može to da podnese. Gori od toga je raspored objekata koji će svojom visinom potpuno pritisnuti i uništiti okolne kuće mještana Pržna. Gornja kota novih objekata je 32, što smatram neprihvatljivim”, kazao je Mitrović.

Posao je prihvatio profesor Miodrag Ralević koji ima zavidno iskustvo u oblasti uništavanja atraktivnog prostora na teritoriji budvanske Opštine.

Prvi put se na prostoru kraljevskog kompleksa nešto prodaje. Uz to se krši ugovor o zakupu i mijenja u ugovor o prodaji, što mnogi turistički radnici i mještani ocjenjuju kao potpuno krivi put u rješavanju brojnih nevolja.

Direktor HTP Miločer Dragan Miković kaže za Monitor, da nije bio upoznat sa planovima za gradnju stanova za tržište u prostoru kojim formalno gazduje i da se planirane aktivnosti zakupca u Miločeru bitno razlikuju od onih koje su precizirane ugovorom.

Dugogodišnji generalni direktor svetostefanskih hotela i ministar turizma Vlado Mitrović iz Pržna bilo kakvu privatizaciju Sveca ili Miločera smatra neprihvatljivom. „Kada sam ja bio ministar turizma (1998-2001.) u Ministarstvu smo zauzeli stav da Sveti Stefan nikada ne bi trebalo prodati. Sveti Stefan i Miločer čine jedinstvenu hotelsku i ambijentalnu cjelinu kakva ne postoji nigdje u svijetu. Prodati nešto što je najvrednije i najkvalitetnije, što treba da bude ponos Crne Gore nema nikakvog smisla. Nikada ne bih potpisao takvu odluku”, kazao je Mitrović.

Odbornik SNP-a u Skupštini Budve Krsto Rađenović iz Svetog Stefana kaže da je profesor Ralević grobar budvanskog urbanizma. „On ucrtava 30-40.000 kvadrata u miločerskom parku u kome počinje gradnja stanova za tržište, odakle će se vući novac utrošen za Sveti Stefan. Miločerski park mora da ostane onakav kakav je bio vjekovima unazad”.

Rađenović najavljuje reakciju mještana. On tvrdi da zbog sopstvenih finansijskih problema Grci traže nove investitore i da „pregovaraju sa Japancima i Kinezima da uđu na Sveti Stefan”.

Bio bi to veoma zanimljiv scenario za ekskluzivni kompleks Sveti Stefan-Miločer sa plejadom upravitelja sa svih meridijana, od srbijanskog gazda Jezde, Amana iz Singapura, preko grčkog Restisa pa sve do Pekinga ili Tokija.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo