Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prvi univerzitet osnovan 1901.

Objavljeno prije

na

Nagradno pitanje za studente Univerziteta Donja Gorica, nastavni predmet – logika, moglo bi da glasi: ,,Čime je Slavoljub Migo Stijepović zaslužio milost višestrukog premijera Mila Đukanovića, drugi mandat na čelu Ministarstva prosvjete i sporta?”

Odgovor: ,,Između ostalog, time što je, mjesec nakon preuzimanja funkcije, potpisao licencu koja je nedostajala UDG-ju da postane Univerzitet; što je inicirao promjenu Zakona o visokom obrazovanju omogućivši tako finansiranje narečenog fakulteta novcem poreskih obveznika; na koncu, što je tako otvorio vrata za prošlonedjeljnu odluku Vlade da iz budžeta izdvoji skoro 200.000 eura za finansiranje studenata koji se školuju na privatnim fakultetima, od čega najveći dio za UDG”. Pa ga ne reizabrati!?

Vlada Igora Lukšića, na odlasku (ministar Stijepović) donijela je odluku o uplati 195.350 eura univerzitetima u Crnoj Gori za studije koje su od javnog interesa na kojima će se obrazovati 115 studenata. U predlogu odluke kao programi od javnog interesa na privatnim ustanovama visokog obrazovanja za studijsku 2012/2013, za državu, na Univerzitetu Donja Gorica su: Politehnika, Studije bezbjednosti i Prehrambena tehnologija, bezbjednost hrane i ekologija. Na njima će se iz državne kase finansirati po 20 studenata. To će nas koštati 90.000 eura. Na Univerzitetu Meditaran na smjerovima Audio-vizuelna produkcija i Dizajn vizuelnih komunikacija država će upisati takođe po 20 studenata, zašto će poreski obveznici izdvojiti 80.000 eura, a na Fakultetu za državne i evropske studije ( FDES ) biće upisano 15 studenata na studijski program Državne i evropske studije, cirka 25.350 eura.

Kvaka je u formulaciji javni interes. Savjet za visoko obrazovanje donosi procjenu o tome koje studijske programe treba finansirati u javnom interesu (Vlada, uz mišljenje Savjeta, utvrđuje visinu sredstava za finansiranje javnih ustanova i studenata u tim ustanovama). Većina članova u tom tijelu su iz Vlade. Na čelu Vlade je Milo Đukanović. Osnivač Univerziteta Donja Gorica. Uz njega su: bivši profesor državnog Ekonomskog fakulteta, sada rektor UDG-a Veselin Vukotić, biznismen Tomislav Čelebić i profesor Dragan Vukčević. Princip raspodjele državnog novca je jasan: Đukanovićev privatni interes je javni interes.

Finansiranje privatnih visokoškolskih institucija je u skladu sa izmijenjenim Zakonom o visokom obrazovanju, koji je usvojen kada je prifalilo para za vraćanje višemilionskih kredita UDG, tvrdi za Monitor profesorica na državnom fakultetu Branka Bošnjak. ,,Postojao je čisti konflikt interesa kad se rodila ideja o finansiranju privatnih visokoškolskih institucija, jer se gledao lični interes s obzirom na to da je stari-novi premijer suvlasnik UDG, doskorašnji premijer predavač na tom univerzitetu, kao i pola ministara, pomoćnika i savjetnika u Vladi i njenim institucijama. Najveća prevara je to što se skrivaju iza navodnog javnog interesa, a šta je od javnog interesa procjenjuju opet oni, dakle Vlada. Zato je UDG dobio najveći dio kolača, a ostali kako se ne bi reklo da je sve rađeno zbog UDG.”

Ne samo to. Iz budžeta će se finansirati studijski program privatnih univerziteta koji, u istom ili skoro istom obliku, postoje na državnom Univerzitetu! Ne mari što je Slavoljub Stijepović javno obećao da ,,država neće finansirati privatne fakultete koji već postoje na državnom Univerzitetu”. Ne mari ni to što je predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore Duško Bjelica proteklog mjeseca priznao da je Univerzitet pred kolapsom te da postoji višemilionski dug prema zaposlenima.

Bošnjak kaže da bi bilo opravdano da odluka važi za finansiranje studija veterine, biohemije ili neke slične oblasti. ,,Ne postoj nikakva logika da se finansiraju studijski programi koji postoje na državnom univerzitetu. Nadležni će se vjerovatno pravdati kako se ne radi o istim studijskim programima, međutim, u najvećem obimu to su isti programi koji se realizuju na državnom Univerzitetu.”

Primjer: Vlada je, kao studije od interesa za Crnu Goru na Đukanovićevom UDG-u označila Politehniku. To je fakultet koji obuhvata obrazovanje u oblasti arhitekture, građevinarstva uz teme ekonomije i marketinga. Vijesti su prenijele mišljenje Dekana Arhitektonskog fakulteta Gorana Radovića o pomenutom studiju. ,,Nije mi jasno koji su profil stručnjaka studenti koji završe taj fakultet. Ipak, ako država smatra da nam takav kadar treba i ako takav kadar može da zaposli, onda je i u redu da ga finansira.”

Veselinu Vukotiću, razumljivo, sve je jasno: ,,Ova inicijativa poruka je o ravnopravnosti studenata privatnih i državnog univerziteta. A država mora da shvati da treba da poboljša odnos prema nekim smjerovima i fakultetima kojih nema na UCG”. Koji su, po mogućnosti, na njegovom UDG-u.

Profesor političke psihologije na državnom Univerzitetu Filp Kovačević za naš list kaže kako ga čudi da se UDG nije prozvao Prvi univerzitet osnovan 1901. godine.

,,Vjerujem da će se ići i dotle da se smjerovi i predmeti gase na Univerzitetu Crne Gore da bi se osigurala dominacija UDG-a. Privatna vlada jednog čovjeka finansira privatni univerzitet istog čovjeka, isto kao što je finansirala i njegovu banku, njegove medije i nevladin sektor, njegove intelektualce, njegovu paravojsku, itd. To je danas suština crnogorske autoritarne realnosti: kriminogena hobotnica sa mnoštvom pipaka, a jednom glavom. Feudalni sistem u 21. vijeku.”

Pobjedi se rektor Predrag Miranović požalio što Vlada preusmjerava budžet ka privatnim univerzitetima. „Odmah da vam kažem, to je loša politika i to nije odgovorno prema državnom univerzitetu”. Postoji bojazan da će rektor iz protesta podnijeti ostavku.

Ovakvom pozicioniranju UDG-a, kao i njegovom stasavanju, u mnogome je doprinijela i uprava Univerziteta Crne Gore. Filip Kovačević godinama upozorava na katastrofalno stanje naučnih referenci profesora koji predaju na fakultetima društvenih nauka UCG-a, kao i na proliferaciju doktorskih disertacija sumnjivog kvaliteta.

U okviru mandatarskog ekspozea, na pitanje zašto se opredijelio za biznis visokog obrazovanja, Đukanović je odgovorio: „Ja sam se opredijelio za biznis i smatrao svojom slobodom da svoj biznis zasnujem u onoj oblasti prema kojoj imam senzibiliteta.” Ostalo je nejasno: odakle višestrukom premijeru senzibilitet prema visokom obrazovanju? Na osnovu Đukanovićevog studentskog indeksa to se ne bi moglo zaključiti.

Univerzitet na kredit

Portal in4s je objavio a Monitor prenio podatke, o zaduženjima UDG-a, odnosno preduzeća Univerzitats.

Univezitatsu, 2006. godine na ime otvaranja privatnog univerziteta CKB banka odobrila je kredit u iznosu od 6 miliona eura. Grejs period za otplatu, objavljeno je, ističe 2011. godine. Početkom 2009. godine, ,,CKB im je odobrila još četiri miliona eura sa rokom otplate od 144 mjeseca (UG.O HIPO.OV.BR.9092/09), a u aprilu iste godine, 1.900.000.00 eura – sa rokom otplate od 12 godina (UG.O HIPO.OV.BR.12760/09 ). Za navedena kredite iz CKB u hipoteku založeno je zemljište, zgrada površine 16.700 i garaže u okviru zgrade. Takođe, tokom 2009. Montenegro banka im odobrava kredit u iznosu od 132.000.00 eura sa rokom otplate do 01.09.2012 (-UG.O HIPO.OV.BR.38214/09)”.

Podatak o zaduženju, većem od 12 miliona eura, vlasnici UDG-a nijesu demantovali.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo