Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mujović na poštedi

Objavljeno prije

na

Nakon što je prošlog mjeseca na Pravnom fakultetu uvedena prinudna uprava, tu ustanovu su krajem novembra, po nalogu specijalnog tužioca, posjetili službenici za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave policije. Otvorili su istragu oko višegodišnjeg trošenja novca, naplate školarina, ali i isplate nadoknada profesorima, asistentima i saradnicima na Pravnom fakultetu u Podgorici.

Studenti tog fakulteta – budući advokati, tužioci, sudije, imaju rijetku priliku da u praksi vide kako funkcioniše ono o čemu uče.

Duško Bjelica, predsjednik Upravog odbora (UO) Univerziteta Crne Gore, koji je prvi put u istoriji uveo prinudnu upravu na jednoj univerzitetskoj jedinici, u ovonedjeljnom javnom nastupu saopštio je do čega je dovela istraga na Pravnom. ,,Vjerovali ili ne konstatovali smo da 3.500 studenata nema ugovore o studiranju”, kazao je Bjelica. Otkrili su i da je Pravni fakultet koristio sedam pečata, iako svaki od fakulteta raspolaže sa samo jednim koji se podiže u Rektoratu.

Šta to znači za studente i da li je višak pečata omogućavao nezakonite radnje, nije objašnjeno.

Ranije je Služba za unutrašnju reviziju UCG utvrdila da je Pravni fakultet, prilikom javnih nabavki robe, usluga i radova za proteklih godinu dana, mimo zakona potrošio gotovo 150.000 eura. Pored ovih nepravilnosti utvrđene su i nezakonitosti prilikom zapošljavanja spoljnih profesora, angažovanja vannastavnog osoblja, kao i rada komisija.

Zanimljivo je da Služba za unutrašnju reviziju, koja je radila po nalogu Upravljačkog tijela Pravnog fakulteta, vršila reviziju samo za period od 1. septembra prošle do 1. oktobra ove godine, kada je fakultetom upravljao smijenjeni dekan Drago Radulović.

I pored brojnih aktuelnih istraga, o stanju na Pravnom do sada najrječitije govori finansijski izvještaj koji je UO dostavio smijenjeni dekan Drago Radulović. Kašnjenje u dostavljanju ovog izvještaja bio je i formalni razlog Radulovićeve smjene.

U izvještaju se navodi da je bivši dekan Ranko Mujović za vrijeme raspusta potrošio 250.000 eura.

Piše i da su profesori tog fakulteta primali enormne zarade. Tako je dr Mujović po raznim osnovama, za 20 mjeseci, primio više od 80.000 eura, dr Slavko Lukić 65.000, dr Velimir Rakočević preko 80.000, kao i razriješeni dekan dr Radulović. Desetine hiljada eura zaradio je i dr Zoran Rašović, bivši predsjednik Upravnog odbora UCG, a dr Darko Radulović, sin bivšeg dekana, u istom periodu prihodovao je oko 30.000 eura

Cifre su naišle na osudu javnosti, ali i pokazale pravu sliku UCG. Rukovodilac programa bezbjednost i kriminalistika Velimir Rakočević za medije je objasnio da je samo na ime nastave za 20 mjeseci zaradio preko 85.000 eura, mjesečno oko 4.200 eura.

Rakočević je objasnio da na Pravnom fakultetu u Podgorici, Bijelom Polju i Budvi predaje oko 10 predmeta, na osnovnim, specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama, te da je svaki cent „krvavo zaradio”.

Rakočević je jedan od 25 profesora i 11 asistenata na Pravnom fakultetu koji su zaduženi da obrazuju 3.800 studenta. Upisna politika UCG koja forsira hipermasivnost dovela je do toga da na Pravnom fakultetu na jednog profesora dolaze 152 studenta, a na jednog asistenta čak 245 studenata.

Univerzitetski profesori odavno upozoravaju da je UCG postao najveći privatni univerzitet u Crnoj Gori. Koliko se duboko, usljed nefinansiranja od strane države, UCG upustio u tržišnu utakmicu govori podatak koji je iznio rektor Predrag Miranović da se na državnom Univerzitetu školuje oko 20.000 višokoškolaca, a da 15.000 plaća školarinu od 500 ili 1.000 eura. UCG ide naruku što je njihova školarina duplo manja od one na privatnim fakultetima.

Na Pravnom fakultetu je ove godine upisano 450 samofinansirajućih brucoša. Fakulteti kao Pravni, koji imaju veliki broj samofinansirajućih studenata, svojim predavačima, pored osnovnog dijela plate na ime studenata koji se finansiraju iz budžeta, daju i dodatak za održavanje nastave samofinansirajućim studentima, specijalističke, magistarske i doktorske studije, tu je i učešće u raznim komisijama, povećan broj programa… Tako se startna plata profesoru na UCG, koja iznosi 570 eura, a sa minulim radom od 30 godina oko 825 eura, može povećati do 5.000 mjesečno koliko su primali Mujović i društvo.

Član Upravljačkog tijela Pravnog fakulteta profesor Dragan Radonjić nedavno je objasnio da je glavni problem upisna i razvojna politika koja je omogućila ekspanziju broja studenata i studijskih programa, kao i neuravnoteženo i nedosljedno finansiranje tih programa. Teškoće su nastale kada je počela primjena Bolonje, kaže Radonjić, usljed otvaranja novih programa pokušano je da se nastavnici motivišu da ponude što više izbornih predmeta.

,,Jedan broj njih nije bio zainteresovan, jer je to tražilo dodatno angažovanje. Kasnije kada su uvidjeli da je to nešto što je potrebno i da donosi dodatan prihod neki su se uključili, neki su u tome možda i pretjerali i sada smo došli u situaciju da je to možda izmaklo kontroli”, kaže Radonjić.

Pojedini profesori na Pravnom imaju predmet ili dva, dok ima i onih koji su zaduženi za desetak ili više predmeta. Presudno u odluci koliko će ko imati časova je bliskost vladajućoj koaliciji, dekanu ili drugim cetrima moći. Kritičarima režima i onima u nemilosti predmeti se čak i ukidaju.

Snežana Kaluđerović, pravna savjetnica Centra za građansko obrazovanje, za Monitor kaže: ,,Loša organizaciona i dijelom namjerna kadrovska politika uprava, ne samo na Pravnom već i na drugim fakultetima, doprinijela je tome da dio nastavnika ima veliki broj predmeta i predavanja, pa samim tim i enormne zarade. U svemu najgore prolaze studenti i kritički orijentisani slobodomisleći profesori. Prvi dobijaju porazno nizak nivo obrazovanja za velike novce. Drugi su šikanirani i ograničeni u razvoju svoje akademske karijere, nezavisno od toga što se često radi o ljudima koji imaju visoke i priznate reference van države Crne Gore”.

Ona smatra da je na Univerzitetu dominantan ne naučni i pedagoški kapacitet, koliko politička, familijarna ili neka druga interesna uvezanost.

Istraga na Pravnom bi mogla pokrenuti lavinu sličnih ,,otkrića” na Ekonomskom, Fakultetu političkih nauka, Mašinskom fakultetu…

Najnovija odluka glasi da je UO zadužio rektora UCG Predraga Miranovića da organizuje ponovnu reviziju poslovanja svih fakulteta u prošloj i ovoj godini.

Vidjećemo da li će u fokusu istrage biti suštinski problemi ili ,,dimne zavjese” u vidu viška pečata.

Prekontrolisati i druge fakultete

Rasvjetljavanje nepravilnosti na Pravnom fakultetu koje su ovih dana utvrdile inspekcije i eksterne revizije samo je logičan epilog višegodišnjih afera koje su pratile rad uprava ovog fakulteta. No, da bi slučaj bio cjelovit istražne radnje treba da temeljno pokriju i rad prethodnog rukovodstva i shodno nalazima preduzmu adekvatne mjere. U protivnom, nameće se zaključak da se radi o obračunu samo sa jednom garniturom na Pravnom, koja nije bila uopšte ili dovoljno politički podobna.

Vrlo je važno da se isti sistem kontrola sprovede na Fakultetu političkih nauka, Fakultetu za turizam i hotelijerstvo, Ekonomskom fakultetu, Arhitektonskom, Građevinskom, Filozofskom, Mašinskom itd. a da se posebno obrati pažnja na Fakultet za pomorstvo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo