Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ministar gori od suše i kiše

Objavljeno prije

na

Kiša koja je padala od početka godine do sredine aprila o jadu je zabavila poljoprivrednike. Dugi kišni period uslovio je da se ovogodišnji crnogorski poljoprivredni prinos smanji za 20 odsto. Uzgajivači sezonskog voća, posebno jagoda, žale se da im je rod zbog kiše prepolovljen. A nakon kiše – suša.

,,Uslijedio je period naglog porasta temperature vazduha tako da ovakvi meteorološki uslovi nisu dozvoljavali da se na adekvatan način odvijaju poljoprivredne aktivnosti”, izjavio je meteorolog Branko Micev za TV Vijesti.

Poljoprivreda, koja je uz turizam glavna crnogorska strateška grana, više od ostalih privrednih djelatnosti trpi zbog klimatskih promjena. Brojna istraživanja Ujedinjenih nacija i međunarodnih eksperata kažu da će klimatske promjene u najvećoj mjeri pogoditi regione južne i jugoistočne Evrope.

Da o svemu tome Vlada vodi računa potvrdio je i premijer Đukanović dotičući se poljoprivrede u samo jednom odgovoru na poslaničko pitanje tokom nedavnog premijerskog sata. ,,Proklamovan je globalni cilj da se obezbijedi godišnji rast poljoprivrede od tri odsto, kako bi se 2050. povećala do 70 procenata”, kazao je Đukanović i dodao da poljoprivreda više od ostalih djelatnosti trpi zbog klimatskih promjena, pa joj predstoji proces prilagođavanja. On je rekao da je Vlada uključila Svjetsku banku i osiguravajuće kompanije da se bore sa rizicima.

Dosadašnjom borbom s rizicima poljoprivrednici nijesu zadovoljni. Navode da se plastenici ne osiguravaju od snijega i vjetra. A na primjer za osiguranje krave plaćaju godišnje 60 eura, pola tog iznosa obezbjeđuje država. Ako se što kravi desi maksimalna premija koja se može naplatiti od osiguravajuće kuće je 750 eura. Poljoprivrednici kažu da je to malo, jer se dobro grlo ne može nabaviti ispod 1.500 eura. Puna premija za osiguranje je 150 eura, ali tada država ne učestvuje u osiguranju.

,,Ne postoji zakonski osnov da država mora nešto da isplati nakon štete nastale od vremenskih neprilika. Pa to i ne radi, uglavnom je ta priča marketing”, kaže za Monitor poljoprivrednik iz Donje Gorice Budimir Mugoša. On navodi svoj primjer kada mu je snijeg srušio plastenik od 2.000 kvadrata sa preko 10.000 zasada jagode, koji je vrijedio preko 50.000 eura. Komisija je štetu procjenila na 5.000 eura. Ni to nije dobio.

I na sjeveru svake godine nabujali Lim odnese plodne oranice. Nadležni samo obećavaju da će spriječiti izlivanje Lima iz korita. Milici Džiknić je nabujala rijeka u dva poplavna talasa pored vikendice, štale, bunara i 40 voćki odnijela i preko dva hektara plodnog i obradivog zemljišta. Na ime obeštećenja za pretrpljenu štetu nije primila ni cent. Džiknićeva krivi Opštinu Berane, jer nije utvrdila obalu Lima i traži pravdu na sudu.

Poljoprivrednici iz Zete i Malesije se godinama žale da komisije uredno popisuju štetu, ali isplate nadoknada nema.

Kako se naši državni organi bore sa klimatskim promjenama dovoljno govori i izjava aktuelnog ministra poljoprivrede Petra Ivanovića data nakon poplava početkom godine: ,,Pretpostavljamo da su štete pričinjene ratarima velike. Nadamo se promjeni hidroloških prilika baš kao i proizvođači i da ćemo iz ovog, kao i minulih puta, naučiti lekciju”.

Na kišu, grad i snijeg se ne može uticati, ali mogle bi se preduprijediti suše koje svake godine donose sve više problema poljoprivrednicima.

Željko Vidaković, potpredsjednik Unije poslodavaca za poljoprivredu, kaže da je veoma malo plantaža koje imaju obezbijeđen sistem navodnjavanja.

Kroz aktuelni MIDAS projekat podrške crnogorskoj poljoprivredi podržana je nabavka mehanizacije – 114 traktora, 46 motokultivatora, 677 priključnih mašina… Za rješenje problema vodosnabdijevanja nijesu predviđena sredstva.

,,Sadašnjim projektom MIDAS ne daju se pare za navodnjavanje. To je apsurd. U Ministarstvu poljoprivrede su mi rekli da je Svjetska banka dala pare samo za bistijerne, a ne za, na primjer, kopanje bunara. Pitao sam u Ministarstvu kako su ljudima iz Svjetske banke uspjeli da objasne šta je bistijerna”, kaže Mugoša.

Prije pet godina Ministarstvo poljoprivrede je subvenciralo projekat za navodnjavanje koji se realizovao preko Prve banke. Projekat je zastao kada je Prvu banku pogodila kriza. Od tada nema nikakvih povoljnosti za one koji žele na svojim imanjima da ugrade savremene sisteme za navodnjavanje kap po kap, rasprskivače i ostalo. Iako je studijom Ekonomski uticaj klimatskih promjena u Crnoj Gori, koju je Vlada radila 2009, utvrđeno da će suša biti jedan od najvećih problema u poljoprivrednoj proizvodnji u budućnosti.

Kopanje i oprema bunara u podgoričkoj kotlini koštaju oko 5.000 eura. Poljoprivrednici kažu da je to manji dio posla, jer tek onda slijedi gubljenje vremena i para da se bunar priključi na mrežu i dobije dozvolu.

,,Nijednim planskim dokumentom, počev od prostornog plana Crne Gore pa do DUP-a, nije zakonom predviđena mogućnost gradnje farme kao posebne privredne jedinice”, kaže Mugoša. Objašnjava da su poljoprivrednici prinuđeni da se dovijaju na razne načine, da zavise od odluka i volje lokalne samouprave u čijoj je nadležnosti poljoprivredno zemljište…

Od klimatskih i birokratskih nepogoda, poljoprivrednike mnogo više brine ministar poljoprivrede. Ivanović je najavio da ove godine neće biti otkupa poljoprivrednih viškova, smanjene su subvencija za uzgoj stoke i sadnju biljaka, a pomoć za otkup mlijeka biće ukinuta od naredne godine.

,,Podatak da se ukida otkup tržišnih viškova je nevjerovatan”, ocijenio je Dragoljub Nenezić, predsjednik Poljoprivredne unije. ,,Svuda u svijetu postoje razne mjere podrške otkupu, a naš novi ministar tu mjeru ukida”.

Iz Odbora za poljoprivredu Unije poslodavaca već su tražili od Ivanovića da kovertira ostavku. Poljoprivrednici su kritikovali Ivanovića zato što nije uspio da se izbori za veći agrobudžet, već samo za 14 miliona eura koliko će iz budžeta biti izdvojeno. Ostatak do 20 miliona je obezbijeđen kroz projekte EU i kredite Svjetske banke. A prije izbora vlast je obećavala tri puta veći budžet za poljoprivredu. Izbori minuše, pa su ukinute i subvencije.

Ministar Ivanović za negodovanje poljoprivrednika ne haje, kaže da vjeruje u liberalnu ekonomiju. Čak im je i poručio: ,,Naši poljoprivredni proizvođači u ovom momentu kada bi ušli u Evropsku uniju bili bi zbrisani, jer nisu konkurentni”.

,,Evropska unija je najzaštićenije tržište poljoprivrednih proizvoda na svijetu i nema riječi o liberalnoj ekonomiji. Najveći dio budžeta EU odlazi na poljoprivredu. To je, pored bezbjednosti najjača koheziona sila EU. U njoj nijedna poljoprivreda ne posluje po principima tržišne ekonomije i svaka bi bankrotirala kada bi ostala bez subvencija”, kaže Mugoša.

Poslije poplava ministar Ivanović je objašnjavao poljoprivrednicima da nema para: ,,Ajmo da uzmemo od đaka novac ili od zdravstva i da ga damo poljoprivrednicima za nešto što još nisu ni usijali. Smatrate li da je to neprimjereno?”

Poljoprivrednici neprimjereni, poljoprivreda tržišno neutemeljena, pa suša, kiša, snijeg, grad… Mnogo muke za novog ministra, pa da je po sto puta ekspert.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo