Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ministar gori od suše i kiše

Objavljeno prije

na

Kiša koja je padala od početka godine do sredine aprila o jadu je zabavila poljoprivrednike. Dugi kišni period uslovio je da se ovogodišnji crnogorski poljoprivredni prinos smanji za 20 odsto. Uzgajivači sezonskog voća, posebno jagoda, žale se da im je rod zbog kiše prepolovljen. A nakon kiše – suša.

,,Uslijedio je period naglog porasta temperature vazduha tako da ovakvi meteorološki uslovi nisu dozvoljavali da se na adekvatan način odvijaju poljoprivredne aktivnosti”, izjavio je meteorolog Branko Micev za TV Vijesti.

Poljoprivreda, koja je uz turizam glavna crnogorska strateška grana, više od ostalih privrednih djelatnosti trpi zbog klimatskih promjena. Brojna istraživanja Ujedinjenih nacija i međunarodnih eksperata kažu da će klimatske promjene u najvećoj mjeri pogoditi regione južne i jugoistočne Evrope.

Da o svemu tome Vlada vodi računa potvrdio je i premijer Đukanović dotičući se poljoprivrede u samo jednom odgovoru na poslaničko pitanje tokom nedavnog premijerskog sata. ,,Proklamovan je globalni cilj da se obezbijedi godišnji rast poljoprivrede od tri odsto, kako bi se 2050. povećala do 70 procenata”, kazao je Đukanović i dodao da poljoprivreda više od ostalih djelatnosti trpi zbog klimatskih promjena, pa joj predstoji proces prilagođavanja. On je rekao da je Vlada uključila Svjetsku banku i osiguravajuće kompanije da se bore sa rizicima.

Dosadašnjom borbom s rizicima poljoprivrednici nijesu zadovoljni. Navode da se plastenici ne osiguravaju od snijega i vjetra. A na primjer za osiguranje krave plaćaju godišnje 60 eura, pola tog iznosa obezbjeđuje država. Ako se što kravi desi maksimalna premija koja se može naplatiti od osiguravajuće kuće je 750 eura. Poljoprivrednici kažu da je to malo, jer se dobro grlo ne može nabaviti ispod 1.500 eura. Puna premija za osiguranje je 150 eura, ali tada država ne učestvuje u osiguranju.

,,Ne postoji zakonski osnov da država mora nešto da isplati nakon štete nastale od vremenskih neprilika. Pa to i ne radi, uglavnom je ta priča marketing”, kaže za Monitor poljoprivrednik iz Donje Gorice Budimir Mugoša. On navodi svoj primjer kada mu je snijeg srušio plastenik od 2.000 kvadrata sa preko 10.000 zasada jagode, koji je vrijedio preko 50.000 eura. Komisija je štetu procjenila na 5.000 eura. Ni to nije dobio.

I na sjeveru svake godine nabujali Lim odnese plodne oranice. Nadležni samo obećavaju da će spriječiti izlivanje Lima iz korita. Milici Džiknić je nabujala rijeka u dva poplavna talasa pored vikendice, štale, bunara i 40 voćki odnijela i preko dva hektara plodnog i obradivog zemljišta. Na ime obeštećenja za pretrpljenu štetu nije primila ni cent. Džiknićeva krivi Opštinu Berane, jer nije utvrdila obalu Lima i traži pravdu na sudu.

Poljoprivrednici iz Zete i Malesije se godinama žale da komisije uredno popisuju štetu, ali isplate nadoknada nema.

Kako se naši državni organi bore sa klimatskim promjenama dovoljno govori i izjava aktuelnog ministra poljoprivrede Petra Ivanovića data nakon poplava početkom godine: ,,Pretpostavljamo da su štete pričinjene ratarima velike. Nadamo se promjeni hidroloških prilika baš kao i proizvođači i da ćemo iz ovog, kao i minulih puta, naučiti lekciju”.

Na kišu, grad i snijeg se ne može uticati, ali mogle bi se preduprijediti suše koje svake godine donose sve više problema poljoprivrednicima.

Željko Vidaković, potpredsjednik Unije poslodavaca za poljoprivredu, kaže da je veoma malo plantaža koje imaju obezbijeđen sistem navodnjavanja.

Kroz aktuelni MIDAS projekat podrške crnogorskoj poljoprivredi podržana je nabavka mehanizacije – 114 traktora, 46 motokultivatora, 677 priključnih mašina… Za rješenje problema vodosnabdijevanja nijesu predviđena sredstva.

,,Sadašnjim projektom MIDAS ne daju se pare za navodnjavanje. To je apsurd. U Ministarstvu poljoprivrede su mi rekli da je Svjetska banka dala pare samo za bistijerne, a ne za, na primjer, kopanje bunara. Pitao sam u Ministarstvu kako su ljudima iz Svjetske banke uspjeli da objasne šta je bistijerna”, kaže Mugoša.

Prije pet godina Ministarstvo poljoprivrede je subvenciralo projekat za navodnjavanje koji se realizovao preko Prve banke. Projekat je zastao kada je Prvu banku pogodila kriza. Od tada nema nikakvih povoljnosti za one koji žele na svojim imanjima da ugrade savremene sisteme za navodnjavanje kap po kap, rasprskivače i ostalo. Iako je studijom Ekonomski uticaj klimatskih promjena u Crnoj Gori, koju je Vlada radila 2009, utvrđeno da će suša biti jedan od najvećih problema u poljoprivrednoj proizvodnji u budućnosti.

Kopanje i oprema bunara u podgoričkoj kotlini koštaju oko 5.000 eura. Poljoprivrednici kažu da je to manji dio posla, jer tek onda slijedi gubljenje vremena i para da se bunar priključi na mrežu i dobije dozvolu.

,,Nijednim planskim dokumentom, počev od prostornog plana Crne Gore pa do DUP-a, nije zakonom predviđena mogućnost gradnje farme kao posebne privredne jedinice”, kaže Mugoša. Objašnjava da su poljoprivrednici prinuđeni da se dovijaju na razne načine, da zavise od odluka i volje lokalne samouprave u čijoj je nadležnosti poljoprivredno zemljište…

Od klimatskih i birokratskih nepogoda, poljoprivrednike mnogo više brine ministar poljoprivrede. Ivanović je najavio da ove godine neće biti otkupa poljoprivrednih viškova, smanjene su subvencija za uzgoj stoke i sadnju biljaka, a pomoć za otkup mlijeka biće ukinuta od naredne godine.

,,Podatak da se ukida otkup tržišnih viškova je nevjerovatan”, ocijenio je Dragoljub Nenezić, predsjednik Poljoprivredne unije. ,,Svuda u svijetu postoje razne mjere podrške otkupu, a naš novi ministar tu mjeru ukida”.

Iz Odbora za poljoprivredu Unije poslodavaca već su tražili od Ivanovića da kovertira ostavku. Poljoprivrednici su kritikovali Ivanovića zato što nije uspio da se izbori za veći agrobudžet, već samo za 14 miliona eura koliko će iz budžeta biti izdvojeno. Ostatak do 20 miliona je obezbijeđen kroz projekte EU i kredite Svjetske banke. A prije izbora vlast je obećavala tri puta veći budžet za poljoprivredu. Izbori minuše, pa su ukinute i subvencije.

Ministar Ivanović za negodovanje poljoprivrednika ne haje, kaže da vjeruje u liberalnu ekonomiju. Čak im je i poručio: ,,Naši poljoprivredni proizvođači u ovom momentu kada bi ušli u Evropsku uniju bili bi zbrisani, jer nisu konkurentni”.

,,Evropska unija je najzaštićenije tržište poljoprivrednih proizvoda na svijetu i nema riječi o liberalnoj ekonomiji. Najveći dio budžeta EU odlazi na poljoprivredu. To je, pored bezbjednosti najjača koheziona sila EU. U njoj nijedna poljoprivreda ne posluje po principima tržišne ekonomije i svaka bi bankrotirala kada bi ostala bez subvencija”, kaže Mugoša.

Poslije poplava ministar Ivanović je objašnjavao poljoprivrednicima da nema para: ,,Ajmo da uzmemo od đaka novac ili od zdravstva i da ga damo poljoprivrednicima za nešto što još nisu ni usijali. Smatrate li da je to neprimjereno?”

Poljoprivrednici neprimjereni, poljoprivreda tržišno neutemeljena, pa suša, kiša, snijeg, grad… Mnogo muke za novog ministra, pa da je po sto puta ekspert.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo