Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ministar gori od suše i kiše

Objavljeno prije

na

Kiša koja je padala od početka godine do sredine aprila o jadu je zabavila poljoprivrednike. Dugi kišni period uslovio je da se ovogodišnji crnogorski poljoprivredni prinos smanji za 20 odsto. Uzgajivači sezonskog voća, posebno jagoda, žale se da im je rod zbog kiše prepolovljen. A nakon kiše – suša.

,,Uslijedio je period naglog porasta temperature vazduha tako da ovakvi meteorološki uslovi nisu dozvoljavali da se na adekvatan način odvijaju poljoprivredne aktivnosti”, izjavio je meteorolog Branko Micev za TV Vijesti.

Poljoprivreda, koja je uz turizam glavna crnogorska strateška grana, više od ostalih privrednih djelatnosti trpi zbog klimatskih promjena. Brojna istraživanja Ujedinjenih nacija i međunarodnih eksperata kažu da će klimatske promjene u najvećoj mjeri pogoditi regione južne i jugoistočne Evrope.

Da o svemu tome Vlada vodi računa potvrdio je i premijer Đukanović dotičući se poljoprivrede u samo jednom odgovoru na poslaničko pitanje tokom nedavnog premijerskog sata. ,,Proklamovan je globalni cilj da se obezbijedi godišnji rast poljoprivrede od tri odsto, kako bi se 2050. povećala do 70 procenata”, kazao je Đukanović i dodao da poljoprivreda više od ostalih djelatnosti trpi zbog klimatskih promjena, pa joj predstoji proces prilagođavanja. On je rekao da je Vlada uključila Svjetsku banku i osiguravajuće kompanije da se bore sa rizicima.

Dosadašnjom borbom s rizicima poljoprivrednici nijesu zadovoljni. Navode da se plastenici ne osiguravaju od snijega i vjetra. A na primjer za osiguranje krave plaćaju godišnje 60 eura, pola tog iznosa obezbjeđuje država. Ako se što kravi desi maksimalna premija koja se može naplatiti od osiguravajuće kuće je 750 eura. Poljoprivrednici kažu da je to malo, jer se dobro grlo ne može nabaviti ispod 1.500 eura. Puna premija za osiguranje je 150 eura, ali tada država ne učestvuje u osiguranju.

,,Ne postoji zakonski osnov da država mora nešto da isplati nakon štete nastale od vremenskih neprilika. Pa to i ne radi, uglavnom je ta priča marketing”, kaže za Monitor poljoprivrednik iz Donje Gorice Budimir Mugoša. On navodi svoj primjer kada mu je snijeg srušio plastenik od 2.000 kvadrata sa preko 10.000 zasada jagode, koji je vrijedio preko 50.000 eura. Komisija je štetu procjenila na 5.000 eura. Ni to nije dobio.

I na sjeveru svake godine nabujali Lim odnese plodne oranice. Nadležni samo obećavaju da će spriječiti izlivanje Lima iz korita. Milici Džiknić je nabujala rijeka u dva poplavna talasa pored vikendice, štale, bunara i 40 voćki odnijela i preko dva hektara plodnog i obradivog zemljišta. Na ime obeštećenja za pretrpljenu štetu nije primila ni cent. Džiknićeva krivi Opštinu Berane, jer nije utvrdila obalu Lima i traži pravdu na sudu.

Poljoprivrednici iz Zete i Malesije se godinama žale da komisije uredno popisuju štetu, ali isplate nadoknada nema.

Kako se naši državni organi bore sa klimatskim promjenama dovoljno govori i izjava aktuelnog ministra poljoprivrede Petra Ivanovića data nakon poplava početkom godine: ,,Pretpostavljamo da su štete pričinjene ratarima velike. Nadamo se promjeni hidroloških prilika baš kao i proizvođači i da ćemo iz ovog, kao i minulih puta, naučiti lekciju”.

Na kišu, grad i snijeg se ne može uticati, ali mogle bi se preduprijediti suše koje svake godine donose sve više problema poljoprivrednicima.

Željko Vidaković, potpredsjednik Unije poslodavaca za poljoprivredu, kaže da je veoma malo plantaža koje imaju obezbijeđen sistem navodnjavanja.

Kroz aktuelni MIDAS projekat podrške crnogorskoj poljoprivredi podržana je nabavka mehanizacije – 114 traktora, 46 motokultivatora, 677 priključnih mašina… Za rješenje problema vodosnabdijevanja nijesu predviđena sredstva.

,,Sadašnjim projektom MIDAS ne daju se pare za navodnjavanje. To je apsurd. U Ministarstvu poljoprivrede su mi rekli da je Svjetska banka dala pare samo za bistijerne, a ne za, na primjer, kopanje bunara. Pitao sam u Ministarstvu kako su ljudima iz Svjetske banke uspjeli da objasne šta je bistijerna”, kaže Mugoša.

Prije pet godina Ministarstvo poljoprivrede je subvenciralo projekat za navodnjavanje koji se realizovao preko Prve banke. Projekat je zastao kada je Prvu banku pogodila kriza. Od tada nema nikakvih povoljnosti za one koji žele na svojim imanjima da ugrade savremene sisteme za navodnjavanje kap po kap, rasprskivače i ostalo. Iako je studijom Ekonomski uticaj klimatskih promjena u Crnoj Gori, koju je Vlada radila 2009, utvrđeno da će suša biti jedan od najvećih problema u poljoprivrednoj proizvodnji u budućnosti.

Kopanje i oprema bunara u podgoričkoj kotlini koštaju oko 5.000 eura. Poljoprivrednici kažu da je to manji dio posla, jer tek onda slijedi gubljenje vremena i para da se bunar priključi na mrežu i dobije dozvolu.

,,Nijednim planskim dokumentom, počev od prostornog plana Crne Gore pa do DUP-a, nije zakonom predviđena mogućnost gradnje farme kao posebne privredne jedinice”, kaže Mugoša. Objašnjava da su poljoprivrednici prinuđeni da se dovijaju na razne načine, da zavise od odluka i volje lokalne samouprave u čijoj je nadležnosti poljoprivredno zemljište…

Od klimatskih i birokratskih nepogoda, poljoprivrednike mnogo više brine ministar poljoprivrede. Ivanović je najavio da ove godine neće biti otkupa poljoprivrednih viškova, smanjene su subvencija za uzgoj stoke i sadnju biljaka, a pomoć za otkup mlijeka biće ukinuta od naredne godine.

,,Podatak da se ukida otkup tržišnih viškova je nevjerovatan”, ocijenio je Dragoljub Nenezić, predsjednik Poljoprivredne unije. ,,Svuda u svijetu postoje razne mjere podrške otkupu, a naš novi ministar tu mjeru ukida”.

Iz Odbora za poljoprivredu Unije poslodavaca već su tražili od Ivanovića da kovertira ostavku. Poljoprivrednici su kritikovali Ivanovića zato što nije uspio da se izbori za veći agrobudžet, već samo za 14 miliona eura koliko će iz budžeta biti izdvojeno. Ostatak do 20 miliona je obezbijeđen kroz projekte EU i kredite Svjetske banke. A prije izbora vlast je obećavala tri puta veći budžet za poljoprivredu. Izbori minuše, pa su ukinute i subvencije.

Ministar Ivanović za negodovanje poljoprivrednika ne haje, kaže da vjeruje u liberalnu ekonomiju. Čak im je i poručio: ,,Naši poljoprivredni proizvođači u ovom momentu kada bi ušli u Evropsku uniju bili bi zbrisani, jer nisu konkurentni”.

,,Evropska unija je najzaštićenije tržište poljoprivrednih proizvoda na svijetu i nema riječi o liberalnoj ekonomiji. Najveći dio budžeta EU odlazi na poljoprivredu. To je, pored bezbjednosti najjača koheziona sila EU. U njoj nijedna poljoprivreda ne posluje po principima tržišne ekonomije i svaka bi bankrotirala kada bi ostala bez subvencija”, kaže Mugoša.

Poslije poplava ministar Ivanović je objašnjavao poljoprivrednicima da nema para: ,,Ajmo da uzmemo od đaka novac ili od zdravstva i da ga damo poljoprivrednicima za nešto što još nisu ni usijali. Smatrate li da je to neprimjereno?”

Poljoprivrednici neprimjereni, poljoprivreda tržišno neutemeljena, pa suša, kiša, snijeg, grad… Mnogo muke za novog ministra, pa da je po sto puta ekspert.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo