Povežite se sa nama

DRUŠTVO

More kao deponija

Objavljeno prije

na

„Ronim u našem podmorju već 45 godina i sjećam se kada smo sedamdesetih, pa i osamdesetih zaranjali na olupine brodova, da je na njima život bujao. Kada bi se tih godina spuštili do jednog od četiri veća broda koji su tu potonuli, na njima je bilo na desetine jastoga i ugori po 20 kilograma. Danas vidite samo olupinu, mulj i beživotnu pustoš. Ribe je tek za lijek. Razlika je, dakle, ogromna i zastrašujuća”, kaže za Monitor jedan od najpoznatijih crnogorskih ronilaca iz Ulcinja.

On tvrdi i da je, dok je ronio u Bojani, osjetio težak miris, tačnije smrad. Još je teža situacija u kanalu Port Milena, koji se uliva u more, a koji je do prije 30 godina bio najveće prirodno mrestilište ribe na Mediteranu! Danas je ona, kako navode u nevladinoj organizaciji Zeleni korak, najveća septička jama Sredozemlja, potencijalna ekološka bomba i mogući izvor zaraze i epidemije. Na njezinom dnu i koritu deponovano je preko 30 hiljada tona šuta i opasnog otpada, uz prisustvo teških metala, otrovnih hemikalija i otpadnih motornih ulja.

Stoga ne čudi što je na početku Velike plaže kvalitet morske vode znatno lošiji nego na ostalom dijelu ulcinjskog primorja, što se čak može vidjeti na fotografijama koje su urađene iz malih letjelica. Slično je i na kraju najpoznatije pjeskovite plaže u Crnoj Gori, odnosno na ušću Bojane u more. Nekada je voda u toj rijeci bila toliko čista da se mogla piti, a danas je to voda druge ili treće kategorije. Ključni razlozi za to su tone smeća, kao i opasnog otpada koji stižu iz bolnice u Skadru, pa čak i iz Nikšića. „Dok je voda za kupanje u junu 2002. godine još uvijek bila prve klase, prozirnost i boja rijeke i mora blizu ušća su se u proteklih sedam godina dramatično pogoršale”, upozorili su još 2009. godine njemački eksperti koji su izradili regionalni plan o zaštiti delte Bojane. Dramatično je ugrožen i riblji fond. Dok je veličina populacije nekih vrsta ribe drastično opala, neke vrste su, zbog pretjeranog lova i korišćenja dinamita, te zagađenja ove rijeke, na ivici biološkog istrijebljenja, dok se za neke smatra da su već istrijebljene.

Upravo je taj prostor, uz Boku Kotorsku, formalno pod posebnom pažnjom nadležnih državnih organa. Izvršna direktorka kotorske NVO Eko Centar Delfin Ljiljana Radunović kaže da je stanje krajnje loše. „Budući da mi već 12 godina svake godine organizujemo neku akciju čišćenja tog priobalnog i drugog dijela akvatorija zaliva mogu da kažem da je situacija poražavajuća s obzirom na to šta se sve tu nađe i šta se sve izvadi. Ne može se reći da se samo radi o nekom organskom otpadu, tu ima i otpada koji je poguban za biodiverzitet u moru, a samim tim i po čovjeka”, ističe ona.

Svo to zagađenje, odnos prema moru i obali, uz globalno zagrijavanje i otvaranje vještačkih migratornih puteva, uslovilo je da na našem dijelu Jadrana imamo sada nove, mutirane vrste riba kao što je četvorozupka, riba-truba ili sardele zvane renga. Ima tu već i algi caulrepe racemose, koje su izuzetno štetne i agresivne, pa se nazivaju „tumor Mediterana”. Nedavno je kod Dubrovnika ulovljena do sada nezabilježena vrsta ribe Lagocephalus sceleratus, koja predstavlja potencijalni rizik za ljudsko zdravlje, jer njezina koža i unutrašnji organi sadrže tetrodoksin koji može paralizovati nervni i respiratorni sistem. Naučnici smatraju da je jedan kit u našem moru vjerovatno uginuo zbog toga što je konzumirao plastiku! Neki ekolozi su saopštili da Jadranom pluta naftna mrlja veličine tri ostrva Krka, što je čak 1200 km kvadratnih!

„Bojim se da se ubrzano približavamo tački poslije koje više neće biti mogućnosti oporavka životinjskog i biljnog svijeta”, upozorava i naš sagovornik-ronilac. „Jadran je najljepše more na svijetu, ali ja nijesam čuo ni vidio da se neđe drugo vodi manje brige o moru i njegovim stanovnicima”.

Jedan mali, ali pozitivan korak u tom smjeru je napravljen krajem februara, kada su Crna Gora i Hrvatska potpisale Sporazum o eliminaciji zagađenosti i o zaštiti Jadranskog mora. Taj projekat finansira sa oko 600 hiljada eura EU i trajaće naredne dvije godine. Vlada u Zagrebu je takođe predložila da jadranske države upute Međunarodnoj pomorskoj organizaciji prijedlog da se Jadransko more proglasi ,,posebno osjetljivim morskim područjem”.

Ovaj prijedlog su podržale vlade Albanije i Crne Gore, iako je bilo logično da jedna takva inicijativa potekne iz Podgorice. Crna Gora je ,,prva ekološka država na svijetu”, koja, kako tvrde njezini zvaničnici, ,,ima najčistije priobalje na Mediteranu i želi da razvija elitni turizam”. Crna Gora će ovim problemima, ipak, morati da se mnogo više posveti tokom pristupnih pregovora sa EU. Poglavlje o životnoj sredini je izuzetno složeno, a prve procjene pokazuju da će naša zemlja za sanaciju ekoloških problema morati da uloži jedan godišnji budžet, odnosno oko 1,2 milijardi eura.

Nafta i turizam u Jadranu

Posebno je tek pitanje kako će se na ova pitanja odraziti najava crnogorske Vlade o skorašnjem davanju saglasnosti za istraživanje nafte i gasa na Primorju. Iste se aktivnosti sprovode u susjednoj Hrvatskoj, a njihovi zvaničnici su već izračunali da bi se od koncesija i poreza u takođe praznu državnu kasu te zemlje godišnje trebalo sliti pola milijarde dolara. Pregovori se vode i sa moćnim američkim kompanijama, kao što je Exxon. No, ekološki eksperti upozoravaju da su problemi i u samim Sjedinjenim Državama, na primjer, u Kaliforniji ogromni, bez obzira na veoma visoke ekološke standarde kojih se naftne kompanije moraju pridržavati. „To im utiče i na turizam, jer ih gosti u sve većem broju izbjegavaju. Zato i mi moramo razmisliti hoćemo li profitirati mi ili isključivo stranci”, kaže direktor Eko udruge Kvarner Vjeran Piršić. I prema mišljenju profesora turističke ekonomije Rada Ratkovića, nafta i njezini derivati jesu ,,crno zlato”, ali su, kako navodi, čista prirodna sredina, čisto more i čiste plaže takođe ,,crno zlato 21. vijeka”.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo