Povežite se sa nama

DRUŠTVO

More kao deponija

Objavljeno prije

na

„Ronim u našem podmorju već 45 godina i sjećam se kada smo sedamdesetih, pa i osamdesetih zaranjali na olupine brodova, da je na njima život bujao. Kada bi se tih godina spuštili do jednog od četiri veća broda koji su tu potonuli, na njima je bilo na desetine jastoga i ugori po 20 kilograma. Danas vidite samo olupinu, mulj i beživotnu pustoš. Ribe je tek za lijek. Razlika je, dakle, ogromna i zastrašujuća”, kaže za Monitor jedan od najpoznatijih crnogorskih ronilaca iz Ulcinja.

On tvrdi i da je, dok je ronio u Bojani, osjetio težak miris, tačnije smrad. Još je teža situacija u kanalu Port Milena, koji se uliva u more, a koji je do prije 30 godina bio najveće prirodno mrestilište ribe na Mediteranu! Danas je ona, kako navode u nevladinoj organizaciji Zeleni korak, najveća septička jama Sredozemlja, potencijalna ekološka bomba i mogući izvor zaraze i epidemije. Na njezinom dnu i koritu deponovano je preko 30 hiljada tona šuta i opasnog otpada, uz prisustvo teških metala, otrovnih hemikalija i otpadnih motornih ulja.

Stoga ne čudi što je na početku Velike plaže kvalitet morske vode znatno lošiji nego na ostalom dijelu ulcinjskog primorja, što se čak može vidjeti na fotografijama koje su urađene iz malih letjelica. Slično je i na kraju najpoznatije pjeskovite plaže u Crnoj Gori, odnosno na ušću Bojane u more. Nekada je voda u toj rijeci bila toliko čista da se mogla piti, a danas je to voda druge ili treće kategorije. Ključni razlozi za to su tone smeća, kao i opasnog otpada koji stižu iz bolnice u Skadru, pa čak i iz Nikšića. „Dok je voda za kupanje u junu 2002. godine još uvijek bila prve klase, prozirnost i boja rijeke i mora blizu ušća su se u proteklih sedam godina dramatično pogoršale”, upozorili su još 2009. godine njemački eksperti koji su izradili regionalni plan o zaštiti delte Bojane. Dramatično je ugrožen i riblji fond. Dok je veličina populacije nekih vrsta ribe drastično opala, neke vrste su, zbog pretjeranog lova i korišćenja dinamita, te zagađenja ove rijeke, na ivici biološkog istrijebljenja, dok se za neke smatra da su već istrijebljene.

Upravo je taj prostor, uz Boku Kotorsku, formalno pod posebnom pažnjom nadležnih državnih organa. Izvršna direktorka kotorske NVO Eko Centar Delfin Ljiljana Radunović kaže da je stanje krajnje loše. „Budući da mi već 12 godina svake godine organizujemo neku akciju čišćenja tog priobalnog i drugog dijela akvatorija zaliva mogu da kažem da je situacija poražavajuća s obzirom na to šta se sve tu nađe i šta se sve izvadi. Ne može se reći da se samo radi o nekom organskom otpadu, tu ima i otpada koji je poguban za biodiverzitet u moru, a samim tim i po čovjeka”, ističe ona.

Svo to zagađenje, odnos prema moru i obali, uz globalno zagrijavanje i otvaranje vještačkih migratornih puteva, uslovilo je da na našem dijelu Jadrana imamo sada nove, mutirane vrste riba kao što je četvorozupka, riba-truba ili sardele zvane renga. Ima tu već i algi caulrepe racemose, koje su izuzetno štetne i agresivne, pa se nazivaju „tumor Mediterana”. Nedavno je kod Dubrovnika ulovljena do sada nezabilježena vrsta ribe Lagocephalus sceleratus, koja predstavlja potencijalni rizik za ljudsko zdravlje, jer njezina koža i unutrašnji organi sadrže tetrodoksin koji može paralizovati nervni i respiratorni sistem. Naučnici smatraju da je jedan kit u našem moru vjerovatno uginuo zbog toga što je konzumirao plastiku! Neki ekolozi su saopštili da Jadranom pluta naftna mrlja veličine tri ostrva Krka, što je čak 1200 km kvadratnih!

„Bojim se da se ubrzano približavamo tački poslije koje više neće biti mogućnosti oporavka životinjskog i biljnog svijeta”, upozorava i naš sagovornik-ronilac. „Jadran je najljepše more na svijetu, ali ja nijesam čuo ni vidio da se neđe drugo vodi manje brige o moru i njegovim stanovnicima”.

Jedan mali, ali pozitivan korak u tom smjeru je napravljen krajem februara, kada su Crna Gora i Hrvatska potpisale Sporazum o eliminaciji zagađenosti i o zaštiti Jadranskog mora. Taj projekat finansira sa oko 600 hiljada eura EU i trajaće naredne dvije godine. Vlada u Zagrebu je takođe predložila da jadranske države upute Međunarodnoj pomorskoj organizaciji prijedlog da se Jadransko more proglasi ,,posebno osjetljivim morskim područjem”.

Ovaj prijedlog su podržale vlade Albanije i Crne Gore, iako je bilo logično da jedna takva inicijativa potekne iz Podgorice. Crna Gora je ,,prva ekološka država na svijetu”, koja, kako tvrde njezini zvaničnici, ,,ima najčistije priobalje na Mediteranu i želi da razvija elitni turizam”. Crna Gora će ovim problemima, ipak, morati da se mnogo više posveti tokom pristupnih pregovora sa EU. Poglavlje o životnoj sredini je izuzetno složeno, a prve procjene pokazuju da će naša zemlja za sanaciju ekoloških problema morati da uloži jedan godišnji budžet, odnosno oko 1,2 milijardi eura.

Nafta i turizam u Jadranu

Posebno je tek pitanje kako će se na ova pitanja odraziti najava crnogorske Vlade o skorašnjem davanju saglasnosti za istraživanje nafte i gasa na Primorju. Iste se aktivnosti sprovode u susjednoj Hrvatskoj, a njihovi zvaničnici su već izračunali da bi se od koncesija i poreza u takođe praznu državnu kasu te zemlje godišnje trebalo sliti pola milijarde dolara. Pregovori se vode i sa moćnim američkim kompanijama, kao što je Exxon. No, ekološki eksperti upozoravaju da su problemi i u samim Sjedinjenim Državama, na primjer, u Kaliforniji ogromni, bez obzira na veoma visoke ekološke standarde kojih se naftne kompanije moraju pridržavati. „To im utiče i na turizam, jer ih gosti u sve većem broju izbjegavaju. Zato i mi moramo razmisliti hoćemo li profitirati mi ili isključivo stranci”, kaže direktor Eko udruge Kvarner Vjeran Piršić. I prema mišljenju profesora turističke ekonomije Rada Ratkovića, nafta i njezini derivati jesu ,,crno zlato”, ali su, kako navodi, čista prirodna sredina, čisto more i čiste plaže takođe ,,crno zlato 21. vijeka”.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo