Povežite se sa nama

INTERVJU

MIODRAG LEKIĆ, LIDER DEMOKRATSKOG FRONTA: Smisao učestvovanja na ovakvim izborima sve upitniji

Objavljeno prije

na

MONITOR: Opozicija je pretrpjela poraz na nedavno održanim lokalnim izborima u tri opštine. Demokratska partija socijalista samostalno je osvojila apsolutnu većinu u Mojkovcu i Cetinju, a Petnjicu osvojila velikom većinom. Koji je razlog ovako ubjedljivog poraza opozicije?

LEKIĆ: Više je razloga. Bez sumnje se nastavljaju beskrupulozne, javne zloupotrebe državnih resursa, operacije koje posebno daju rezultate kada se sva ta moć manipulacija koncentriše na pojedinačne, u ovom slučaju, tri opustošene opštine. Oni koji su ih doveli do sadašnjeg stanja, vodiće ih i dalje. Opet su se pojavili i snimci, kao materijalni dokazi izborne korupcije. Ono što je poražavajuće jeste da sve to nema pravne epiloge, što vlastima daje krila da nastavi po starom. Vladajuća oligarhija priželjkuje da snimci – čitaj, otvorena, dokazana političko izborna korupcija – postanu normalni, sastavni dio života ovdje. U tom slučaju moraće se Crna Gora suočiti sa snimkom o sebi.

Ovaj primaran razlog ne smije da bude opšti alibi za opoziciju koja treba da kritički sagleda manifestovane slabosti kako na politički strateškom tako i dijelu neposrednog djelovanja na terenu. Bilanse svih izbora u jednoj godini – lokalnih, parlamentarnih, predsjedničkih treba analizirati sa neophodnim poukama.

MONITOR: ,,Pobjednički Mojkovac Miodrag Lekić” na lokalnim izborima, uz ogromnu izlaznost, osvojio je skoro 1.500 glasova manje nego vi na predsjedničkim izborima, osam mjeseci ranije. Građanski front je osvojio samo tri mandata na cetinjskim lokalnim izborima. Kako ovo tumačite?
LEKIĆ: Da, ta činjenica zaslužuje posebnu analizu. Pored dokazano jakih pritisaka i ucjena tokom lokalnih izbora u Mojkovcu, po svemu sudeći način formiranja opozicione koalicije, ipak parcijalne, ne cjelovite, sa ne najboljom koordinacijom koalicionih subjekata, nije bio uspješan. Činjenica da su takav nastup agilno zahtijevali opozicioni aktivisti iz same opštine ne lišava odgovornosti svih političkih subjekata. Ne treba isključiti i mogućnost da je ubjedljiva pobjeda opozicionog kandidata na predsjedničkim izborima u Mojkovcu na neki način u terenskom radu stvorila privid sigurne pobjede.

Demokratski front sa komponentama koje ga čine u prethodnom mandatu nije imao nijednog odbornika u Mojkovcu i na Cetinju. Uvjeren sam će cetinjski Građanski front sa veoma uglednim ličnostima i mladim talentovanim pojedincima, koji izbore nisu shvatili kao nemoralnu, beskrupuloznu propagandnu bitku, već spremnost da se iskreno pomogne svom gradu, da će, dakle, takav Front samo jačati u narednom periodu

MONITOR: Da li planirate promjene u sopstvenim redovima, nakon rezultata lokalnih izbora?
LEKIĆ: Mi smo kao Front ostvarili dobar rezultat na parlamentarnim, objektivno pobjednički na predsjedničkim, dok sa rezultatima na ovim lokalnim ne možemo biti zadovoljni, makar stojala činjenica da u Mojkovcu i na Cetinju sada, poslije duže pauze, imamo odbornike, dakle bazu za dalji politički rad. Promjene, posebno u daljim izbornim nastupima, prije svega na lokalnom nivou, treba planirati.

MONITOR: Nešto prije izbora na Cetinju, bjelodano je potvrđena kupovina glasova za potrebe DPS-a. Koliko ima smisla učestvovati na izborima pod takvim okolnostima, naročito lokalnim, kada se sva partijska mašinerija ustremi na jednu opštinu?
LEKIĆ: Nažalost, smisao učestvovanja u ovakvim uslovima jeste pitanje koje se sve izoštrenije postavlja. Vjerujem da se neminovno širi krug društvenih snaga koje su spremne da se bore za pravedno društvo, za poimanje politike kao javno odgovorne djelatnosti koja vodi opštem dobru, a ne politike kao opsesije trajanja na vlasti kako bi se ostvarivale lične i grupne privilegije. Pored korupcionaške stvarnosti u dobrom dijelu vrha vlasti, ovdje postoji kriza ideja, kriza kompetentnosti – sve se to prikriva propagandom razuđene mreže plaćenih i kontrolisanih punktova.

MONITOR: Pozitivna Crna Gora je nakon posljednjih izbora u više navrata aktuelizovala priču o opozicionom objedinjavanju, ali i bojkotu. Front je ranije saopštavao da je za to ali da je ostatak opozicije nevoljan da vas u tome podrži. Hoće li se sada nešto promijeniti i šta planirate da preduzmete ?
LEKIĆ: Demokratski front je nakon izborne krađe na predsjedničkim izborima bojkotovao parlament. Žao nam ja da to nisu uradile i druge opozicione stranke ne negirajući im naravno, pravo da autonomno donose odluke. Ipak naš bojkot je doveo do rezultata koji ne treba potcijeniti. Naime, Skupština je usvojila zaključke o izradi novih izbornih propisa, pravno i političko procesuiranje afere Snimak, dvotrećinski izbor tužioca čime je spriječen reizbor po starom sistemu ranijeg tužioca. Mi smo se tek tada vratili u parlament i to dijelimično. Učestvujemo na tačkama od većeg državnog interesa.

Ako su, kao što navodite, druge opozicione stranke sada opredijeljene da nam se pridruže – da zajednički na ravnopravnim osnovama tražimo rješenja za pravednu stvar odbrane zakona i ustava, za pravnu državu, za dekriminalizovanje društva, za kompetentnu strategiju ekonomskog oporavka – mi smo spremni za pravi dijalog i ozbiljan dogovor.

MONITOR: Svjedoci smo sve oštrijih tonova SDP-a prema svom dugogodišnjem koalicionom partneru. Nakon nagovještaja teze o formiranju državotvornog bloka i koalicionoj saradnji između SDP-a i opozicije, rekli ste da je riječ o „suvoj retorici” predsjednika partije Ranka Krivokapića. Kako vidite ponašanje SDP-a?
LEKIĆ: Mislim da je dosta toga rečeno o nastaloj vrlo bizarnoj situaciji u kojoj još formalno traje vladina koalicija čiji se partneri ne samo optužuju teškim kvalifikacijama, već se u parlamentu povodom važnih državnih mjera nalaze na različitim stranama. Sada ništa manje nego o budžetu, najvažnijem državno ekonomsko aktu, imaju različite pozicije. Naime, krnju vladu koju predstavlja jedna partija čeka protivnički u parlamentu druga partija koja još sjedi u vladi. Da nije tragično sve bi bilo prilično komično.

Svakom ozbiljnom analizom se brzo dolazi do zaključka da u ovom trenutku legitimna vlada zapravo i ne postoji. Ostaje da se vidi do kada će trajati uzajamno ponižavanje koalicionih partnera, a što je još ozbiljnije, do kada će trajati ova političko-institucionalna agonija sa svim posljedicama na produbljivanje krize.

MONITOR: Krivokapić je kazao i da ,,sazrijevanje Fronta ide u dobrom pravcu, ali ne ide dovoljno brzo”, te da će SDP biti spreman da pruži ruku bilo kome, ,,kada opozicija pokaže da je zrela da ide ka NATO i građanskoj državi.” Komentar?
LEKIĆ: Gotovo da nemam komentar. Naš odgovor je jasan – kada izađete iz kriminogenih struktura vlasti koje sami kritikujete, onda možemo da razgovaramo o mnogo čemu, svakako javno, pa ako treba i o frazama koje ste citirali u vašem pitanju.

Vidite, potreban je 41 poslanik da bi se formirala većina u parlamentu. Demokratski front ima 20 poslanika i nesporno, to cijela crnogorska javnost zna, bori se za pad ove vlade i formiranje nove vlade, tehničke, privremenog karaktera ili političke do kraja parlamentarnog mandata, s primarnim zadatkom uspostavljanja pravne države, hitnog ekonomskog oporavka zemlje i definisanje demokratskih izbornih uslova. Očigledno, potrebno je postojanje druge polovina poslanika da bi se dogodio takav scenario. Dakle, mi vrlo zrelo čekamo da sazri ili se kompletira – kako hoćete – druga neophodna polovina iz opozicionih stanaka, SDP, eventualno partija manjinskih naroda.

Progresivne promjene društva su materija konkretnih poteza, preuzimanja javne odgovornosti, hrabrosti. Sve ostalo, bojim se, rizikuje da bude shvaćeno kao verbalizam, blefiranje, u krajnjoj liniji kukavičluk.

MONITOR: Šta opozicija radi na jačanju veza sa regionalnim i međunarodnim igračima u snaženju svojih pozicija na rušenju crnogorskog režima?
LEKIĆ: Opozicija, a imam pravo da govorim u ime DF, nastoji da se konstituiše kao kredibilna demokratska alternative, boreći se za prije svega evropske vrijednosti. Kao takva, ona bi trebalo da bude predmet međunarodne pažnje, pa i podrške. Mi treba da unaprijedimo dijalog sa predstavnicima međunarodne zajednice. Ipak, to ne znači da namjeravamo da povodom crnogorske stvarnosti ubjeđujemo nekoga da treba da vidi ono što se lako može vidjeti. Ponavljam, konstruktivan dijalog sa predstavnicima međunarodne zajednice zainteresovanih za razvoj demokratske, prosperitetne, iznad svega pravne crnogorske države jeste važno pitanje za DF, siguran sam i za cijelu opoziciju.

Marko MILAČIĆ

Komentari

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE IZ ZAGREBA: Postkomunizam se širio sa Zapada na Istok, a sada se proces obrće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zapad se suočava s desničarskim primitivizmom koji je sa zgražanjem prije tridesetak godina gledao u Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, na Baltiku…Recentne su metode, dakako, obogaćene iskustvom amerikanskoga populizma

 

MONITOR: U Hrvatskoj se  očekuju  i predsjednički izbori krajem godine. Da li će se Zoran Milanović ponovo kandidovati  SDP-a ?

PUHOVSKI: Milanović će se gotovo sigurno kandidirati za još jedan mandat. I pritom je formula, izgleda, dosta jednostavna – pobjedi li HDZ opet na parlamentarnim izborima, Milanović najvjerojatnije pobjeđuje na predsjedničkima. On je zaposjeo i značajan dio desnoga biračkog spektra, a ljevica ga dobrim dijelom gleda kao svojega. Zeleno-lijeva opcija može kandidirati nekoga od svojih, no bit će to, gotovo sigurno, alibi-kandidat/kinja.

MONITOR: Dugo traje i verbalno izražena netrpeljivost Predsjednika i Premijera Hrvatske.  Postoji li ili ne, manje-više stabilna podrška djelova javnog mnjenja jednom odnosno drugom visokom dužnosniku RH?

PUHOVSKI: Biračko je tijelo u Hrvatskoj već dugo stabilno, katkada se čini čak i petrificirano, svakih nekoliko godina dolazi tek do prelaska manjega dijela neodlučnih na neku novu političku adresu, koja se uskoro najčešće gasi. Milanoviću je sada uspjelo privući dio desnice upravo agresivnošću, pa i prostaklukom. No, pravi je problem u tomu što između dvojice funkcionara, predsjednika i premijera, nema bitnih razlika u političkim pozicijama. Radi se, kako bi to davno („Pozorište u kući“) rekao Đuza Stojiljković: “Al’ da mi se da da sam glavni ja!“

MONITOR: Kada je u Saboru nedavno Ivan Turudić izglasan za državnog tužioca sudija Visokog krivičnog suda, Milanović je tražio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Turudić se zbog bliskosti HDZ-u i afera koje su ga pratile još kao sudiju u zagrebačkom Županijskom sudu, smatra-od strane opozicije i dijela javnosti, pogrešnim izborom. Plenković ga hvali jer je poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu…Da li i u Hrvatskoj postoje „partijske“ sudije i tužioci?

PUHOVSKI: I u Hrvatskoj postoje partijski suci i tužitelji, Turudić se od ostalih razlikuje „samo“ po javnoj brbljavosti i nedostatku opreza, što je oporba zdušno koristila. No, to nije dugoročna tema, jer opozicija i tako već godinama tvrdi da je Državno odvjetništvo pod HDZ-ovom kontrolom (iako hapse uglavnom njihove funkcionar(k)e zbog korupcije, što je i logično, jer imaju decenijama vlast u rukama). S druge strane, tužitelj nije bitna figura ni u jednome pravosudnom modelu, ipak sud odlučuje na kraju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, MANS: Sveopšte blaćenje koje pogoduje DPS-u

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najdegutantnija je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema nikakvih dokaza. Imamo sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u. U  javnosti se stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama

 

 

MONITOR: Kako komentarišete posljednju sjednicu Odbora za bezbjednost, ono što joj je prethodilo i reakcije poslije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Meni se čini da ministar  Milović na neki način preuzima ingerencije nekih drugih institucija i da se ponajmanje ponaša kao ministar pravde. Iako nam je izuzetno potrebna upravo ta funkcija kada su u pitanju neke ključne reforme,  od vetinga,  preko Zakona o oduzimanju imovine, do Zakona o sprečavanju korupcije i niza drugih zakona koji građani godinama čekaju. Umjesto toga,  Milović se ponaša više kao ministar unutrašnjh poslova ili možda šef Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Rasprava održana na Odboru je do sada nezapamćeno i nezabilježeno kompromitovanje sa svake strane. Zaista sam iznenađena da smo došli u fazu gdje je potpuno zaboravljeno sve ono što je radio prethodni režim zahvaljujući takvim optužbama. I stanje u koje nas je doveo kada su u pitanju sektor bezbjednosti ali i druge oblasti. To je krajnje razočaravajuće i pokazuje da umjesto da pokušavamo da izgradimo institucije, te se institucije sve više kompromituju.

Nadam se da će Vlada naći način i mehanizme da, poučena iskustvima svega onoga što se dešavalo na sjednici Odbora, nikad više ne dozvoli tu vrstu komunikacije između njenih visokih predstavnika.

MONITOR: Premijer se za sada drži po strani.  Kako vidite komentar ministra pravde  da je on Spajićeva politička kičma ?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da Milović najviše šteti  Spajiću i da on trenutno predstavlja veliki teret za izvršnu vlast. Sigurna sam da nikome ne bi bilo ugodno da neko  govori da je njegova kičma, jer to implicira da on kičme nema.  To je velika uvreda za premijera Spajića. Iznenađena sam da se bilo koji ministar usudio da na takav način govori o predsjedniku  vlade u kojoj vrši funkciju.

MONITOR: Kako vidite relaciju Demokrate – PES vezano za bezbjednosni sektor?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Očigledno je da tu postoje ozbiljne nesuglasice za koje mislim da su izuzetno loše i po Vladu i po društvo. Negdje je bilo za očekivati, s obzirom na sličnost u politikama PES-a i Demokrata, da između njih postoji skladnija  saradnja. Međutim, svjedočimo tome da se ti odnosi dodatno komplikuju pogotovo sa ovim prozivanjem od strane gospodina Milovića.

Za društvo bi  bilo važno kada bi se što prije dođe do nekog rešenja i kompromisa i kada je u pitanju slučaj Brđanin i sektor bezbjednosti. Taj  sektor je duboko kriminalizovan od strane prethodnog režima, i mislim da  ove nesuglasice tome samo pogoduju.

MONITOR: U raspravama koje smo imali prilike da slušamo pominju se slučajevi međunarodnih bjegunaca. Čekajući da se utvrdi jesu li optužbe osnovane, čini se jasnim da se  bjegunci koriste za domaću upotrebu?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ:  Umjesto da mijenjamo  sistem i ona diskreciona ovlašćenja koja je prethodna  vlast integrisala u sistem kako bi omogućila trgovinu sa kriminalnim strukturama, mi smo došli u situaciju da se ta rešenja itekako koriste. I veliko je pitanje da li se zloupotrebljavaju,  ili je to urađeno iz nekih konkretnih ličnih interesa.

Kada je u pitanju slučaj Čamgoz, evidentno je da je on optužen za najteža krivična djela i da je zahvaljujuči odluci ministra pravde i dalje u Crnoj Gori. Građani plaćaju ogroman novac da bi ga štitili, umjesto da bude isporučen Turskoj.

Da li je to pitanje neke loše procjene ili loše namjere, to treba da odgovori Specijalno tužilaštvo. Opet kažem, umjesto da se bavimo time šta se dešavalo u prethodnom periodu, da loše prakse i zakone ispravljamo, mi svjedočimo da se sada  multiplikuju afere koje se vezuju za aktuelnu vlast. Ono što je najdegutantnije je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema  dokaza. Imamo jedno sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u.Tako se  u javnosti stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama.

MONTOR: Kad smo već kod DPS, kako vidite izbore novog rukovostva te partije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da niko ne doživljava novo rukovodstvo kao nekoga ko zaista donosi odluke u DPS-u. Do refrome te partije apsolutno nije došlo. Tamo se i dalje nalaze svi oni mračni kadrovi iz prethodnog sistema koji suštinski povlače konce iza scene. Vjerovati da odluke u DPS- u donosi Danijel Živković a ne Milo Đukanović ne može ni najnaivnija osoba na planeti. Mislim da je ta šansa propuštena iz razloga što se vrlo teško može naći snage u toj partiji da se oslobodi tako moćnih i uticajnih kadrova koji su okruživali Đukanovića. Ovo je na neki način najveća neusluga tim  mladim ljudima koji su došli i koje niko ne shvata ozbiljno. Oni  služe kao neka vrsta maske illi pokrića za one koji bi danas trebalo da budu u zatvoru.

MONITOR: Koliko je Crna Gora danas, tri godine nakon pada DPS-a, promijenila  sistem i krenula u drugom smjeru?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Gotovo nimalo, upravo iz razloga što ne postoji sistemski pristup rešavanju ogromnih problema koje je DPS ostavio. Imamo neke napore od strane SDT i hapšenja pojedinih visokih funkcionera, međutim to je i dalje izuzetno malo, znajući sa kakvim obimom kriminalnih aktivnosti smo se suočavali. Moje očekivanje je bilo da će svaka izvršna vlast koja dođe posle DPS –a staviti sve resurse na raspolaganje Specijalnom tužilaštvu da bi se taj sistem što prije očistio. Evo vidimo da  ni tri godine poslije smjene vlasti SDT nema nove prostorne kapacitete, a kamoli da imaju pristup bazama podataka. Tri godine nakon smjene vlasti nemamo gotovo nijedan slučaj koji su nove vlasti objavile, da se odnosi na zloupotrebe prethodnog režima. Naprotiv, na nekom manjem nivou, ali vrlo zabrinjavajućem, imamo preuzimanje tih praksi, pogotovo kada je u pitanju partijsko zapošljavanje i nedostatak odgovornosti za izostanak rezultata. Očekivanja građana u velikoj mjeri su iznevjerena.

Moje očekivanje je bilo da će izvršna vlast, recimo, učiniti sve da utvrdi gdje se nalazi imovina koja je iznesena iz CG tokom  tri decenije vladavine DPS-a. Za to ne vidim da postoje bilo kakvi napori i da  je to bilo kome prioritet. Mislim da je prioritet da se ostane na vlasti,da se funkcije zgrabe i podijele  kako bi se što duže ostalo na vlasti, a ne da se uspostavi pravda. A ona je bitna, ne samo zbog radnji prethodnog režima, nego zbog toga što ako niko iz DPS-a ne bude odgovarao, neće odgovarati ni vlast posle . Mislim da je to i razlog zašto oni i ne pokušavaju da utvrde šta se ranije dešavalo nego iz tih praksi uče i očigledno, bar neke od njih, primjenjuju. Posebno me  strah je da će ako ostanu dugo na funkcijama, početi  da primjenjuju sve više tih praksi. Tako ćemo ući u  začarani krug gdje nema prevelike razlike između jednih i drugih struktura. Zato je strašno važno da insistiramo da postoji ogovornost DPS-a, da oni koji su uzeli ogroman novac zloupotrebama funkcija iz ove države taj novac vrate i završe u zatvoru, a ne da to postane normalizovano, pa da svako ko dođe na vlast može na taj način da se ponaša.

MONITOR: Tri godine kasnije, neobjašnjivom imovinom se gotovo ne bave institucije,već MANS. Objavili ste nedavno podatke vezano za slučaj Golubović, nakon čega je SDT formirao predmet.

MRKOVIĆ ĆALOVIČ: ASK je ona ista koja je bila u vrijeme prethodnog režima, čak je u pitanju i isti kadar koji je tu imenovan zahvaljujući očito i  preporukama Vesne Medenice. Skupština nije uradila ništa što je mogla da uradi i za šta je imala mehanizme da u prethodne tri godine promijeni takvo stanje. Sve dok na čelu bude kadar DPS-a sigurno nećemo imati ozbiljnijih rezultata. Ali je pitanje, zbog svega što sam ranije navela, da li će kadrovi nove vlasti postupati drugačije. Posebno brine to što nakon tri godine, od  našeg objavljivanja  slučaja gdje je u pitanju neko ko je u javnosti vrlo poznat, nismo imali maltene nikakvu reakciju od strane državnih organa. Ranije, dok su bili opozciija,  kada bi objavili takve informacije, oni bi danima komentarisali i pozivali institucije da djeluju. Sada je ta reakcija potpuno izostala. Dodatno, ukazujem da dva sina gospodina Golubovića i dalje rade u institucijama sistema. Na njih se vodi značajan dio te imovine. Jedan radi u Ministarstvu unutrašnjih poslova, drugi u Ministarstvu odbrane.  Makar u tom smislu bi institucije trebalo da krenu da djeluju i da vide odakle ta imovina i da li oni treba i dalje da ostanu na tim radnim mjestima, u tako osjetljivim institucijama sistema.

MONTOR: Koliko je onda realna najava da bismo do ljeta mogli ispuniti prelazna mjerla za poglavlje 23, 24?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: U posljednje vrijeme se pokazalo da je proces evropskih integracija mnogo više politički nego što je zasnovan na stvarnim postignućima. Postoji veliki interes u EU da se što prije ubrza proces proširenja zbog rata u Ukrajini. U tom smislu je možda i realno da nam Brisel progleda kroz prste i neke formalne korake prihvati kao suštinske. Ako bi smo govorili o suštinskim reformama apolutno nije realno. Nijesmo napravili ništa ozbiljnije u prethodne tri godine, a kamoli da to završimo za par mjeseci.

MONITOR: Kako vidite 100 dana Spajićeve vlade?

MARKOVIĆ ĆALOVIĆ:  Kada je  u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, oblast koju MANS prati, tu nemamo puno napretka ako ne računamo trule kompromise oko imenovanja u pravosuđu. Za koje vjerujem da će nam se debelo osvetiti jer nismo,  po mom mišljenju,  došli do osoba, koje će imati dovoljno hrabrosti da se suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji na najvišim nivoima.

Nemamo nijedan novi predlog zakona, iako smo imali mnoge predloge koji su dolazili iz ovih struktura dok su bili opozicija. Osim Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je kao predlog usvojen krajem prošle godine. Taj zakon bi tek trebala da razmatra Skupština. Ukoliko on bude usvojen u onoj formi u kojoj ga je Vlada preložila, to će biti ogroman napredak i daće dodatne alate i civilnom društvu i medijima da vrše jaču kontrolu vlasti i otkrivaju slučajeve korupcije i raznih zloupotreba. To je pozitivan signal  izvršne vlasti, da je spremna da predloži zakon koji će nju izložiti mnogo većoj javnoj kontroli.

Vidjećemo da li će on u toj formi biti usvojen u parlamentu ili će ga prekrajati amandmanima.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo