Povežite se sa nama

INTERVJU

Mirjana Ivanov, načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore: Crna Gora je osjetljiva na klimatske promjene

Objavljeno prije

na

Protekle nedjelje izbili su požari u Grčkoj, Skandinaviji i na zapadu SAD. Bilo je poplava i opasno visokih temperatura. Jesu li to posljedice klimatskih promjena?
IVANOV: Vrlo visoke temperature u pomenutim oblastima, suše i poplave jesu posljedica globalnog zagrijevanja. Ovi ekstremni događaji su postali češći i intenzivniji u odnosu na klimatološku normalu 1961-1990.

Na slici ispod predstavljena je rekonstrukcija klime kroz istoriju tj. uticaja prirodnih i antropogenih faktora na promjenu globalne temperature od 1870-2010, o čemu je pisano u IV Izvještaju IPCC o procjeni klime, 2007. (IPCC – Međuvladin panel za klimatske promjene).

Inače, promjene klime dešavale su se u prošlosti zbog prirodnih faktora. Promjene su se odvijale u vremenskoj skali od više stotina i hiljada godina. Međutim, skorije promjene – porast srednje globalne temperature vazduha za 0.8C od početka instrumentalnih mjerenja od 1860. većinom su antropogene zbog rapidnog povećanja emisije i koncentracije GHG gasova. Na to ukazuju i sva naprednija mjerenja – prizemna, radiosondažna i satelitska osmatranja pokazuju da su se troposfera i Zemljina površina zagrijale, dok se stratosfera hladi zbog slabljenja ozonskog omotača. Na primjer, satelitska osmatranja pokazuju da je emisija toplotne energije u atmosferu manja nego ranije i da se to smanjenje poklapa sa apsorpcionim dužinama ugljendioksida i metana.

MONITOR: Spada li Crna Gora u područja koja su vrlo osjetljiva na uticaj klimatskih promjena?
IVANOV: Crna Gora spada u područja osjetljiva na toplotne talase, sušu i poplave. Trendovi osmotrenih i projektovanih promjena klimatskih ekstrema se podudaraju.

Najznačajnije klimatske promjene osmotrene u Crnoj Gori do 2017. godine su:

– Učestalije ekstremno visoke maksimalne i minimalne temperature; češći i duži toplotni talasi; veći broj tropskih dana i tropskih noći; manji broj mraznih dana; učestalija pojava suša; prekid sušnog perioda je praćen jakim intenzitetom padavina; u proljeće, ljeto i zimu, naročito od 80-ih godina, uglavnom dominira negativan trend padavina, ali u okviru normalnih granica; promjene u distribuciji/raspodjeli padavina tokom godine.

U okviru Prvog i Drugog Nacionalnog izvještaja Crne Gore prema UNFCCC (Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama) urađene su projekcije klime i ekstremnih događaja do 2100. Tako, prema rezultatima regionalnog modela EBU-POM, promjene srednje sezonske temperature tokom posmatranog perioda 2001-2030. po A1B scenariju, se kreću u opsegu od 0.6C do 1.3 C, u zavisnosti od sezone i oblasti Crne Gore. Izuzev jeseni, uočljivo je da su promjene temperature značajnije za sjeverni, planinski dio Crne Gore, u poređenju sa manjim promjenama u oblasti bližoj Jadranskom moru. Najveće promjene su tokom ljetnje sezone, sa vrijednostima od +1.3 C na sjeveru i +1 C u priobalnoj oblasti. U toku zime, promjene u priobalnom dijelu su oko 0.5C dok u sjevernom dijelu imamo povećanje temperature za 0.9C. Za proljeće projekcije modela daju promjene temperature nešto veće u odnosu na zimu, sa vrijednostima od 0.8 na jugu do 1.1C na sjeveru. Jesen je okarakterisana skoro izostankom razlike u promjeni temperature idući od juga ka sjeveru sa manje-više ujednačenom promjenom na cijeloj teritoriji oko 0.7 C.

Projekcije EBU – POM regionalnog modela pokazuju i negativne i pozitivne promjene padavina, u zavisnosti od dijela Crne Gore i sezone. Pozitivne promjene padavina, odnosno njihovo povećanje je u toku ljeta za centralne oblasti Crne Gore, i za proljeće u djelovima koji se graniče sa Bosnom i Hercegovinom. Ove pozitivne promjene su jako male i kreću se do pet odsto u odnosu na vrijednosti baznog perioda 1961-1990. U drugim oblastima Crne Gore tokom zime i proljeća, modelski rezultati pokazuju smanjenje padavina do 10 odsto. Proljeće se karakteriše najvećim deficitom padavina od oko 20 odsto, skoro preko cijele teritorije Crne Gore. Za ljetnju sezonu rezultati modela daju smanjenje padavina u iznosu od 10 odsto u zetsko-bjelopavlićkom regionu i u regionu karsta (od Nikšića prema Cetinju), do 15 odsto na primorju.

MONITOR: Koji su sektori kod nas najosjetljivi na klimatske promjene?
IVANOV: Sektori najosjetljiviji na klimatske promjene su: poljoprivreda, šumarstvo, vodni resursi, obalski pojas, zdravlje ljudi.

MONITOR: Treba li od budućih klimatskih promjena sa strahuju naši poljoprivrdnici i pčelari?
IVANOV: Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju aktivno učestvuje u projektima smanjivanja rizika od suša i poplava, usmjerenim na pravovremeno obavještavanje korisnika u cilju smanjivanja šteta. Na primjer, projekat koji je u toku – „Rizik od suša u regionu Dunava”.

Prema arhivi od 2000. do 2017. najčešće su sušom bili pogođeni:

Region primorja i centralni region (tj. Ulcinj, Bar, Budva, Tivat, Kotor, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Danilovgrad – posljedice su bile restrikcija vode i brojni šumski požari). Usjevi su pogođenji sušom 2003. u opštinama Kolašin Bijelo Polje, Plav, Berane, Pljevlja i Cetinje. Naročito je 2007. bila propraćena velikim brojem požara širom Crne Gore, nestašicom vode i desetkovanim usjevima u centralnoj i sjevernoj regiji države. Hidrološka situacija je bila blizu najnižih vrijednosti. Pored 2007. i 2011. i 2012 godina se svrstavaju u sušne godine kako sa poljoprivrednog tako i hidrološkog aspekta u svim krajevima države. Pored toga, zbog brojnih šumskih požara velikih razmjera poslijedice su se osjetile i na zdravlje ljudi, saobraćaj i šume.

MONITOR: Nаjznаčаjnije klimаtske promjene kod nas dogodiće se nаkon 2070. godine i u tom periodu nivo Jаdrаnskog morа porašće 35 centimetаrа, izjаvio je prije osam godina tadašnji ministаr uređenjа prostorа i životne sredine Brаnimir Gvozdenović.
IVANOV: Da.To su saznanja zasnovana na studiji CAMP (Program upravljanja obalskim pojasom u Crnoj Gori).

MONITOR: Pojedini strani mediji nedavno su objavili da stotine naučnika tvrde da je panika o globalnom zagrijavanju temeljena na lažnoj nauci, da se ne događa ništa klimatski neobično i da neće biti „klimatskog smaka svijeta”. Šta Vi mislite o tome?
IVANOV: Odgovor je sadržan u prvom pitanju – napredna instrumentalna mjerenja. Inače, priroda ima svoje mehanizme tzv. feedback mehanizme kojima teži da uspostavi ravnotežu u ovom slučaju narušenog energetskog bilansa. Procesu u atmosferi su vrlo kompleksni da bi se olako izvodili zaključci. Uvijek prvo treba dobro provjeriti izvor informacija. ZHMS usko sarađuje sa IPCC-em i WMO-om (Svjetskom meteoroloskom organizacijom), FAO-om i ostalim relevantnim institucijama i svjetksim hidrometeoroloskim zavodima.

MONITOR: Drugi se, opet, pitaju možemo li izbjeći katastrofe koje se predviđaju kao posljedica klimatskih promjena ako ne održimo temperaturni porast ispod 2°C?
IVANOV: Mogu se smanjiti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA: Patrijarhat ubija na svakom mjestu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osionost patrijarhalne politike  je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori, od rata u kojem smo učestvovali, do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća

 

 

MONITOR: “Uključenost žena u politički život i dalje je niska i potkopana nedovoljnim naporima države i javnosti da se prevaziđu rodni stereotipi”, ocjenjuje se u ovogodišnjem Izvještaju EK za Crnu Goru. Potkopava li vlast rodnu ravnopravnost?

DABIŽINOVIĆ: Postoji mnogo načina da se ne prihvati suočavanje sa problemom kakav je opresija žena u društvu. Najčešći povici ovih tridest godina su da se imaju važnije teme riješavatod pitanja koje se tiču žena i društva. Pitanje politike ima veze sa ženama, pitanje siromaštva ima veze sa ženam, pitanje rata i mira ima veze sa ženama.  Međutim, navedeno se koristi kao paravan da se ignoriše i učini nevidljivom opresija žena. Odgovor tada a i danas je isti: ovo je najvažniji problem sa kojim je sve povezano. Odgovornost političke elite za nesprovođenje izostaje. Da, vlast odbija od početka suštinski da implementira politike rodne ravnopravnosti, sem formalno zbog međunarodnih faktora.

Danas je tema žena skinuta sa dnevenog reda jer se od identitetskih pitanja  u političkom polju ne može doći na red. Iako su identitetska pitanja u vezi sa pozicijom  žena. Poznati su svi ti saboteri i razbijači. Godinama sam ih susretala od skupštinske sale do skupova na koji su pozivani. Mali broj poslanica je u svim sazivima razumio suštinu primjene ovih politika.Što nije teško razumjeti, jer su žene internalizovale slike koju je o njima stvorio patrijarhat a koje nas odvajaju od nas samih. Često podsmjeh ili bilo koja druga metoda  delegitimizacija žene koja govori o problemima žena u političkom polju,  tjera ih da se ne suočavaju i ne suprostave. Od crkve do skupštine.

Zalaganjem ženskog dijela civilnog društva, velikim trudom i radom, stvoren je mali prostor kojeg poslanice ne umiju da zadrže, podrže i povećaju jer ne razumiju koliko je to u javnom interesu svih. Sva nastojanja da se u političkom životu nađe što više žena u kontinuitutu su sabotirana, različitim strategijama a današnji nejednak odnos snaga i moći nije ni na mapi za razmatranje. Poslanice se žele afirmisati preko drugih tema koje više konveniraju političarima i pukoj lojalnosti, što pokazuje da se ne razumiju osnove politika rodne ravnopravnosti koje ne govore samo o polnoj kasti nego o političkim, socijalnim, rasnim, klasnim odnosima i klasama. To naravno pogoduje političarima  da kad god mogu žene isključe potpuno iz političkog polja.Na pregovorima o sudbini zemlje nije bilo u poslednjim godinama niti jedne žene. Kao da to nije njihovo pitanje.

MONITOR: Izvještaji EK kontinuirano ukazuju da domaći zakonodavni okvir ima ograničen uticaj zbog nedovoljne političke volje da se ovo pitanje stavi u političke prioritete. Zašto kontinuirano nema političke volje?

DABIŽINOVIĆ: Prije izvještaja EU, moramo pogledati izvještaje koje pišu ženske organizacije u kontinuitetu, a odnose se na ključni razlog- izostanak političke volje.Izostanak političke volje svoju podršku ima u  kulturnim i društvenim pritiscima (obeshrabrivanje žena da se bave politikom); nevidljivosti u obrazovanju uzora i kontinuiteta borbe žena; pomenuti strah od odbacivanja i kritizerstva. Međutim, suštinski razlog je taj da političke elite neće da se stanje mjenja niti žele da dijele patrijarhalnu moć. Čitljivi pokazatelji opresije su glasni povici o apsolutnim brojevima političke većine. Apsolutne brojke su im najvažnije ne bi li mogli bez kontrole donositi odluke.  Apsolutni brojevi su karakteristika autokratskih režima i politika kojom patrijarhalci osmišljavaju vlastitu sigurnost i bezbjednost u političkom i ekonomskom smislu-od korupcije do sprege sa kriminalnim strukturama. Žene tu dođu samo kao saučesnice. Dijeljenja kolača nema, jer se moć vladanja nad potrebama onih nad kojima se vlada ne dovodi u pitanje.

Osionost patrijarhalne politike (čitaj političke moći) je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori od rata u kojem smo učestvovali do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća. Izostanak političke volje često rezultira isključivanjem, ostajemo neprijetelji jedni drugima. Nagomilanu nepravdu imržnju ne riješava mržnja.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DAMIR SULJEVIĆ, KOORDINATOR PROGRAMA LJUDSKA PRAVA CGO I ČLAN DIK-A: Kotorski scenario, između Podgorice i Šavnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji mogućnost da Ustavni sud, u slučaju ustavne žalbe DPS-a povodom lokalnih izbora u Kotoru, ponovo ima situaciju sa izjednačenim brojem glasova i ne donese odluku. U tom slučaju, ako DPS ostane pri žalbi, smatraće se da postupak nije okončan

 

 

MONITOR: Kao član Državne izborne komisije (DIK), recite nam da li su lokalni izbori u Kotoru završeni?

SULJEVIĆ:  Lokalni izbori u Kotoru nisu i teško mogu biti završeni dok traju žalbeni postupci. Državna izborna komisija (DIK) je, prije neki dan, donijela posljednju u nizu odluka oko ovih izbora, odbijajući prigovor DPS-a, ali oni sada imaju pravo žalbe Ustavnom sudu koji je nadležan da o tome donose konačnu odluku. Dok se Ustavni sud ne odredi o toj eventualnoj žalbi, neizvjesno je da li će izbori na dva mjesta u Kotoru biti ponovljeni ili ne, a samim tim i kada će konačni rezultati biti utvrđeni.

MONITOR: Pojasnite nam odnose na relaciji DIK-OIK Kotor i prošlonedjeljnu odluku OIK da se ne ponavlja glasanje na dva „sporna“ izborna mjesta?

SULJEVIĆ: To je vrlo složena pravna situacija, a pogrešne interpretacije od strane političara i medija dodatno su zbunile crnogorsku javnost. Ali da pokušam.

Opštinska izborna komisija (OIK) u Kotoru napravila je propust u odnosu na prigovore DPS-a na dva biračka mjesta, pošto ih je usvojila bez potrebne većine i, kako se to kaže, stavila u pravni promet. Nakon toga je OIK morala donijeti odluke o ponavljanju izbora za šta, takođe, nije bilo potrebne većine. Zato se DPS žalio DIK-u, koji je  OIK-u naložio donošenje tih odluka.

Međutim, razmatrajući prigovore Demokrata, DIK je naknadno poništio rješenja koja su osnov za donošenje takvih odluka. Ovdje treba dodati i da se istekom propisanih rokova smatra da su prigovori usvojeni, kao i da je DPS propustio da u prigovoru traži poništenje glasanja, praveći propust u prigovoru DIK-u, koji je DIK kasnije prenio u rješenje jer je vezan okvirima prigovora.

Konačno, podsjećam da DIK ima ograničene nadležnosti, a ne pomaže ni faktička nefunkcionalnost Ustavnog suda koji se, sa izjednačenim brojem glasova, makar za sada, nije odredio o tom pitanju.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE, ZAGREB: Razumno je plašiti se Trampa u EU, jer je on smatra neprirodnom tvorevinom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tramp je još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“. Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Jedino dobro što Tramp, možda, donosi je smanjivanje američki sponzoriranoga „killing rate“ po svijetu

 

MONITOR: Donald Tramp je 47. predsjednik SAD. Kamala Haris, je u posljednjim nedjeljama, dobila podršku i nekih poznatih republikanaca, čak i Dika Čejnija-koji je važio za republikanskog „jastreba“. Zašto je Donald Tramp toliko „stabilan“ ?

PUHOVSKI: Desetljećima u najrazvijenijim državama svijeta (posebice u SAD i Francuskoj) jača ogorčenje protiv „establishmenta“. Dugo ga je kultivirala i politički koristila ljevica (u novije doba uz knjižuljak „Pobunite se“, Stéphanea Hessela, ili pokret „Me too“), no posljednjih desetak godina i desni je svjetonazorski spektar pokazao pripravnost da koristi ovu društvenu silu. Tramp je, još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“ (političkih i intelektualnih). Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Jer, latentna je pobuna dobrim dijelom usmjerena i protiv „woke“ sindroma koji se nameće kao „službouljudni“ (kako bi to davno, u drugome kontekstu, rekao Krleža), dakle – nužno neiskreni govor. To je  komunikacijska osnova populizma. Taktički i strategijski, kampanja demokrata je izgubila – doslovce zbog zamjenica – leksički, ali i zato što su Kamalu Harris i dalje doživljavali kao zamjenicu/namjesnicu.

MONITOR: Od početka godine odnosi u regionu su turbulentni, održano je i nekoliko skupova (Brdo-brioni, Berlinski proces…) koji se tiču EU integracija Zapadnog Balkana. Vi ste ranije bili skeptični u vezi sa iskrenim namjerama EU za proširenjem. Može li promjena u SAD i prilična neizvjesnost u vezi sa Trampovom spoljnom politikom, uticati na ovo pitanje?

PUHOVSKI: Bude li Tramp i približno radikalan kakav je već bio (i opet to obećao), EU će se naći u opasnoj šansi. Opasnost je u tomu što prekooceanski (prije svega vojni) kišobran neće više biti neupitno dan na raspolaganje i što bi se novi  predsjednik mogao razmjerno brzo sporazumjeti s Putinom – taktički, za sada. To pak znači da EU treba poraditi na svojem učvršćivanju, kako bi mogla igrati ulogu u novim okolnostima. Istovremeno, Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Već i srednjoročno, nosivi interes preživljavanja u sadašnjoj situaciji najvjerojatnije pobjeđuje onaj ideologijski. No, u pitanju je baš kratkoročno, krizno razdobolje narednih godinu-dvije.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo