INTERVJU
Mirjana Ivanov, načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore: Crna Gora je osjetljiva na klimatske promjene

Protekle nedjelje izbili su požari u Grčkoj, Skandinaviji i na zapadu SAD. Bilo je poplava i opasno visokih temperatura. Jesu li to posljedice klimatskih promjena?
IVANOV: Vrlo visoke temperature u pomenutim oblastima, suše i poplave jesu posljedica globalnog zagrijevanja. Ovi ekstremni događaji su postali češći i intenzivniji u odnosu na klimatološku normalu 1961-1990.
Na slici ispod predstavljena je rekonstrukcija klime kroz istoriju tj. uticaja prirodnih i antropogenih faktora na promjenu globalne temperature od 1870-2010, o čemu je pisano u IV Izvještaju IPCC o procjeni klime, 2007. (IPCC – Međuvladin panel za klimatske promjene).
Inače, promjene klime dešavale su se u prošlosti zbog prirodnih faktora. Promjene su se odvijale u vremenskoj skali od više stotina i hiljada godina. Međutim, skorije promjene – porast srednje globalne temperature vazduha za 0.8C od početka instrumentalnih mjerenja od 1860. većinom su antropogene zbog rapidnog povećanja emisije i koncentracije GHG gasova. Na to ukazuju i sva naprednija mjerenja – prizemna, radiosondažna i satelitska osmatranja pokazuju da su se troposfera i Zemljina površina zagrijale, dok se stratosfera hladi zbog slabljenja ozonskog omotača. Na primjer, satelitska osmatranja pokazuju da je emisija toplotne energije u atmosferu manja nego ranije i da se to smanjenje poklapa sa apsorpcionim dužinama ugljendioksida i metana.
MONITOR: Spada li Crna Gora u područja koja su vrlo osjetljiva na uticaj klimatskih promjena?
IVANOV: Crna Gora spada u područja osjetljiva na toplotne talase, sušu i poplave. Trendovi osmotrenih i projektovanih promjena klimatskih ekstrema se podudaraju.
Najznačajnije klimatske promjene osmotrene u Crnoj Gori do 2017. godine su:
– Učestalije ekstremno visoke maksimalne i minimalne temperature; češći i duži toplotni talasi; veći broj tropskih dana i tropskih noći; manji broj mraznih dana; učestalija pojava suša; prekid sušnog perioda je praćen jakim intenzitetom padavina; u proljeće, ljeto i zimu, naročito od 80-ih godina, uglavnom dominira negativan trend padavina, ali u okviru normalnih granica; promjene u distribuciji/raspodjeli padavina tokom godine.
U okviru Prvog i Drugog Nacionalnog izvještaja Crne Gore prema UNFCCC (Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama) urađene su projekcije klime i ekstremnih događaja do 2100. Tako, prema rezultatima regionalnog modela EBU-POM, promjene srednje sezonske temperature tokom posmatranog perioda 2001-2030. po A1B scenariju, se kreću u opsegu od 0.6C do 1.3 C, u zavisnosti od sezone i oblasti Crne Gore. Izuzev jeseni, uočljivo je da su promjene temperature značajnije za sjeverni, planinski dio Crne Gore, u poređenju sa manjim promjenama u oblasti bližoj Jadranskom moru. Najveće promjene su tokom ljetnje sezone, sa vrijednostima od +1.3 C na sjeveru i +1 C u priobalnoj oblasti. U toku zime, promjene u priobalnom dijelu su oko 0.5C dok u sjevernom dijelu imamo povećanje temperature za 0.9C. Za proljeće projekcije modela daju promjene temperature nešto veće u odnosu na zimu, sa vrijednostima od 0.8 na jugu do 1.1C na sjeveru. Jesen je okarakterisana skoro izostankom razlike u promjeni temperature idući od juga ka sjeveru sa manje-više ujednačenom promjenom na cijeloj teritoriji oko 0.7 C.
Projekcije EBU – POM regionalnog modela pokazuju i negativne i pozitivne promjene padavina, u zavisnosti od dijela Crne Gore i sezone. Pozitivne promjene padavina, odnosno njihovo povećanje je u toku ljeta za centralne oblasti Crne Gore, i za proljeće u djelovima koji se graniče sa Bosnom i Hercegovinom. Ove pozitivne promjene su jako male i kreću se do pet odsto u odnosu na vrijednosti baznog perioda 1961-1990. U drugim oblastima Crne Gore tokom zime i proljeća, modelski rezultati pokazuju smanjenje padavina do 10 odsto. Proljeće se karakteriše najvećim deficitom padavina od oko 20 odsto, skoro preko cijele teritorije Crne Gore. Za ljetnju sezonu rezultati modela daju smanjenje padavina u iznosu od 10 odsto u zetsko-bjelopavlićkom regionu i u regionu karsta (od Nikšića prema Cetinju), do 15 odsto na primorju.
MONITOR: Koji su sektori kod nas najosjetljivi na klimatske promjene?
IVANOV: Sektori najosjetljiviji na klimatske promjene su: poljoprivreda, šumarstvo, vodni resursi, obalski pojas, zdravlje ljudi.
MONITOR: Treba li od budućih klimatskih promjena sa strahuju naši poljoprivrdnici i pčelari?
IVANOV: Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju aktivno učestvuje u projektima smanjivanja rizika od suša i poplava, usmjerenim na pravovremeno obavještavanje korisnika u cilju smanjivanja šteta. Na primjer, projekat koji je u toku – „Rizik od suša u regionu Dunava”.
Prema arhivi od 2000. do 2017. najčešće su sušom bili pogođeni:
Region primorja i centralni region (tj. Ulcinj, Bar, Budva, Tivat, Kotor, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Danilovgrad – posljedice su bile restrikcija vode i brojni šumski požari). Usjevi su pogođenji sušom 2003. u opštinama Kolašin Bijelo Polje, Plav, Berane, Pljevlja i Cetinje. Naročito je 2007. bila propraćena velikim brojem požara širom Crne Gore, nestašicom vode i desetkovanim usjevima u centralnoj i sjevernoj regiji države. Hidrološka situacija je bila blizu najnižih vrijednosti. Pored 2007. i 2011. i 2012 godina se svrstavaju u sušne godine kako sa poljoprivrednog tako i hidrološkog aspekta u svim krajevima države. Pored toga, zbog brojnih šumskih požara velikih razmjera poslijedice su se osjetile i na zdravlje ljudi, saobraćaj i šume.
MONITOR: Nаjznаčаjnije klimаtske promjene kod nas dogodiće se nаkon 2070. godine i u tom periodu nivo Jаdrаnskog morа porašće 35 centimetаrа, izjаvio je prije osam godina tadašnji ministаr uređenjа prostorа i životne sredine Brаnimir Gvozdenović.
IVANOV: Da.To su saznanja zasnovana na studiji CAMP (Program upravljanja obalskim pojasom u Crnoj Gori).
MONITOR: Pojedini strani mediji nedavno su objavili da stotine naučnika tvrde da je panika o globalnom zagrijavanju temeljena na lažnoj nauci, da se ne događa ništa klimatski neobično i da neće biti „klimatskog smaka svijeta”. Šta Vi mislite o tome?
IVANOV: Odgovor je sadržan u prvom pitanju – napredna instrumentalna mjerenja. Inače, priroda ima svoje mehanizme tzv. feedback mehanizme kojima teži da uspostavi ravnotežu u ovom slučaju narušenog energetskog bilansa. Procesu u atmosferi su vrlo kompleksni da bi se olako izvodili zaključci. Uvijek prvo treba dobro provjeriti izvor informacija. ZHMS usko sarađuje sa IPCC-em i WMO-om (Svjetskom meteoroloskom organizacijom), FAO-om i ostalim relevantnim institucijama i svjetksim hidrometeoroloskim zavodima.
MONITOR: Drugi se, opet, pitaju možemo li izbjeći katastrofe koje se predviđaju kao posljedica klimatskih promjena ako ne održimo temperaturni porast ispod 2°C?
IVANOV: Mogu se smanjiti.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
INTERVJU
DEJAN MILOVAC, MANS: Veting kao rješenje

Reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori
MONITOR: Kako komentarišete objavljene prepiske izmedju direktorice ASK Jelene Perović i bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice?
MILOVAC: Mislim da je prepiska između Perović i Medenice pokazala kako je posljednjih decenija izgledao modus operandi crnogorskog pravosuđa, i sasvim sam siguran da tadašnja predsjednica cetinjskog Osnovnog suda nije bila jedina koja je na takav način tražila smjernice i nudila podršku bivšoj predsjednici Vrhovnog suda. Na stranu groteskni udvornički odnos koji je ispoljila Perović, komunikacija je pokazala koja količina moći i uticaja je bila u rukama Vesne Medenice i na koji način je ona manifestovana.
MANS je i ranije ukazivao da reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori. Sve dok svaka od tih relacija ne bude detaljno ispitana, mi kao građani imamo pravo da sumnjamo da je pravosuđe i dalje u rukama onih koji se sumnjiče za saradnju sa kriminalnim klanovima. U ovom konkretnom slučaju MANS je već pozvao Specijalno državno tužilaštvo da formira predmet i ispita ne samo komunikaciju između Perović i Medenice, već prije svega kakve posljedice je ona imala na profesionalni integritet i odluke koje je Perović donosila u cetinjskom sudu, ali i kasnije sa mjesta direktorice Agencije za sprječavanje korupcije.
MONITOR:Da li vas iznenadjuje odnos Perović prema Medenici, koji bivša predsjednica Vrhovnog suda u porukama definiše „savjesnim“?
MILOVAC: Svjedočimo potpuno iskrivljenom sistemu vrijednosti koji je uspostavio prethodni režim na svim nivoima, pa i u pravosuđu. “Savjesno postupanje” u percepciji takozvanih vojnika bivše vlasti, kakva je Vesne Medenica, pretpostavlja gaženje procedura i zarobljavanje institucija i koncetraciju neograničene moći odlučivanja u rukama jedne osobe. Takav odnos prema integritetu nosilaca pravosudne funkcije je nešto što je “njegovano” i podsticano decenijama i sasvim moguće je postalo sastavni dio jedne potpuno izokrenute profesionalne etike.
Hijerarhija koja je postavljena na način da se lojalnost kultu ličnosti koji je Medenica uspostavila prepoznaje kao “savjesno postupanje”, najviše liči onima koje možemo da vidimo kada su u pitanju strukture organizovanog kriminala. Ovo je posebno problematično ako pretpostavimo da je takav odnos vrlo vjerovatno bio potka za donošenje odluka u sudskim predmetima u skladu sa interesima koji je nisu poklapali sa javnim interesom ili zakonom.
Nisam iznenađen odnosom i iz razloga što je dosadašnja profesionalna karijera davala prostor Vesni Medenici da utiče na izbor sudija, ima kompletan uvid u njihov rad i ocjenjivanje njihovog rada, kreirajući poziciju sa koje je od prvog dana mogla da oblikuje sudije prema onome što su bile njene potrebe i potrebe grupa koje je u pravosuđu neformalno zastupala. Zbog toga je svako “klimanje glavom” Jelene Perović bilo dočekano kao “savjesno”.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR BRANKA BOŠNJAK PROFESORICA UCG I POTPREDSJEDNICA PZP-A: Temeljne reforme i dobra metla za obrazovni sistem

Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sad je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja
MONITOR: Nakon najnovije afere oko diplome pomoćnice direktora IJZ vi ste javno istupili i kazali da lažnih ima i u vrhu Vlade, te da su političke partije pune kadrova sa ovakvim znanjem. Da li je onda iluzorno očekivati da će biti političke volje da se sporne diplome provjere?
BOŠNJAK: Mi kao društvo moramo da se odlučimo da li hoćemo istinsko ozdravljenje i vraćanje pravim vrijednostima, želimo li društvo znanja, što javno propagiramo ili želimo degradaciju svih vrijednosti, koju upravo živimo.
Zato je važno da se aktuelizovao ovaj veliki problem, ali nažalost, to je samo jedan segment iz Pandorine kutije, jer mnogo je devijacija na ovom polju. Nama trebaju značajno veća ulaganja u nauku, revizija naučnih i nastavnih zvanja, nepristrasna reakreditacija studijskih programa, revizija licenci za visokoobrazovne ustanove, savremene laboratorije, dosljedna borba protiv plagijata, a preduslov svega ovoga je potpuna depolitizacija ovog sektora.
Optimista nijesam, jer živimo najbrutalniji iskaz partitokratije, a svjedok sam bila da mnogi politički lideri potpuno obesmišljavaju znanje i olako delegiraju za rukovodeće funkcije ljude bez znanja i iskustva, sa sumnjivo stečenim diplomama, jer oni prvenstveno cijene partijsku lojalnost. Koalicioni dogovori, umjesto da podrazumijevaju da stavimo na sto najbolje što imamo od kadrova i od njih napravimo najoptimalniji odabir, nažalost kažu da se niko nikome ne miješa u politička kadriranja koja su im pripala. Zato imamo ministre i predsjednike opština bez fakultetskog obrazovanja, ljude na pozicijama koji ne umiju ni napisani im tekst da pročitaju kako treba, zato su nam bordovi direktora i upravni odbori puni dojučerašnjih šofera, ljudi iz obezbjeđenja, kafe kuvarica, konduktera… Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sada je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja.
Mi smo malo društvo i nije problem ko je čiji, ako je sposoban, obrazovan i ako zna, ali problem je neznanje, koje onda iz kompleksa rađa umišljenost i bahatost, kao paravan, da bi se zamaskiralo neznanje i onda se proganja i mobinguje svako ko išta zna.
Dodatan problem je što Vladina komisija za politička namještenja, i ne provjerava CV predloženih kandidata no im se unaprijed vjeruje na riječ, a mnogi su zbog fotelje spremni da „nakite“ svoj CV raznim neistinama pa i onom da su završili fakultet. Predlažu se zakoni i sistematizacije, koje značajno smanjuju kriterijume za neka rukovodna mjesta, jer se sve šteluje za unaprijed odabrane pojedince.
Optimista nijesam po pitanju političke volje, ali jak pritisak javnosti može da pomjeri stvari i da krenemo ka ozdravljenju.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR LINO VELJAK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: U ovom „tridesetgodišnjem ratu“ se već poodavno nalazimo

Ukoliko bi predsjednik Bajden uspio da pomoć Izraelu uslovi izraelskom obnovom prihvaćanja ideje dviju država, to bi predstavljalo izniman uspjeh. Ukoliko bi to uvjetovanje rezultiralo tek selektivnošću izraelskih vojnih operacija to bi bio nekakav uspjeh. No, bez temeljnih političkih promjena i u Izraelu i u njegovom arapsko-islamskom okruženju koncept dviju država ostaje privlačna i – do daljnjega, nedosežna utopija
MONITOR: Na obeležavanju godišnjice stradanja Vukovara glavnu riječ je imao gradonačelnik Ivan Penava, koji je upozorio sve koji ne respektuju njegovu, u mnogo čemu, proustašku scenografiju, da se ne priključuju događaju. U Srbiji je predizborna kampanja u koju je predsjednik Srbije, prvi put od svog dolaska na vlast, zatražio pomoć svog nekadašnjeg političkog mentora Vojislava Šešelja. Koliko su ovo tek praktički-politički aranžmani a koliko simbolički relevantni činovi?
VELJAK: Nisu to nikakvi simbolički činovi, pa ni pragmatični predizborni aranžmani, nego ih valja promatrati u kontekstu generalnog rasta desnice u Evropi i šire (rezultati izbora u Slovačkoj i Nizozemskoj, ali i u Argentini), koji ukazuju na realne dimenzije skretanja društvene svijesti u smjeru populizma i radikalne desnice. Ta je tendencija značajnim dijelom uzrokovana medijskom podrškom brutalizaciji javnog diskursa, a u našoj regiji nedvojbeno i pojačanim djelovanjem ruske agenture. Konkretno, u Hrvatskoj se zloćudan ruski utjecaj može dokazati analizom financijske baze Domovinskog pokreta (čiji je Penava predsjednik), koja je izravno povezana s oligarhijskom strukturom Putinove Rusije. Onima koji sumnjaju u ispravnost ove tvrdnje preporučujem da otkriju odgovor na pitanje: Tko kontrolira Fortenovu? Putinovim ljubiteljima neće biti jasno zbog čega ruske službe i oligarsi podržavaju obnovu ustaškog diskursa, kao što mnogima neće biti milo kad se suoče s dokazivim činjenicama koje govore o međusobnoj podršci četnika i ustaša (kako u Drugom svjetskom ratu, tako i danas, kada je to u cilju ostvarivanja političke moći i – što je najvažnije – financijskih interesa). Svađajući narode, oni jačaju svoje pozicije, a njihova međusobna solidarnost ne dolazi u pitanje. Dokaz je i pravo bratstvo i jedinstvo koje je vladalo u Hagu među optuženicima za najteže ratne zločine.
MONITOR: EU je u prvim danima posle napada Hamasa, snažno podržala pravo Izraela da se brani, čak je i redovna pomoć Palestincima bila, na kratko, obustavljena. Danas je stav Brisela izbalansiraniji. Neki su ponašanje EU administracije nazvali „ evropskim kompleksom Holokausta“. Koliko se tu radi o „kompleksu“ a koliko o, nesamostalnosti spoljne politike EU?
VELJAK: Ukoliko je riječ o Njemačkoj, kompleks Holokausta je od presudne važnosti. Ukoliko je pak riječ o EU, ključan je moment inzistiranje na potrebi evroatlantskog jedinstva, te se upravo time može objasniti relativna uravnoteženost njezinog stava.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO2 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO3 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU3 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično