Povežite se sa nama

INTERVJU

Mirjana Ivanov, načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore: Crna Gora je osjetljiva na klimatske promjene

Objavljeno prije

na

Protekle nedjelje izbili su požari u Grčkoj, Skandinaviji i na zapadu SAD. Bilo je poplava i opasno visokih temperatura. Jesu li to posljedice klimatskih promjena?
IVANOV: Vrlo visoke temperature u pomenutim oblastima, suše i poplave jesu posljedica globalnog zagrijevanja. Ovi ekstremni događaji su postali češći i intenzivniji u odnosu na klimatološku normalu 1961-1990.

Na slici ispod predstavljena je rekonstrukcija klime kroz istoriju tj. uticaja prirodnih i antropogenih faktora na promjenu globalne temperature od 1870-2010, o čemu je pisano u IV Izvještaju IPCC o procjeni klime, 2007. (IPCC – Međuvladin panel za klimatske promjene).

Inače, promjene klime dešavale su se u prošlosti zbog prirodnih faktora. Promjene su se odvijale u vremenskoj skali od više stotina i hiljada godina. Međutim, skorije promjene – porast srednje globalne temperature vazduha za 0.8C od početka instrumentalnih mjerenja od 1860. većinom su antropogene zbog rapidnog povećanja emisije i koncentracije GHG gasova. Na to ukazuju i sva naprednija mjerenja – prizemna, radiosondažna i satelitska osmatranja pokazuju da su se troposfera i Zemljina površina zagrijale, dok se stratosfera hladi zbog slabljenja ozonskog omotača. Na primjer, satelitska osmatranja pokazuju da je emisija toplotne energije u atmosferu manja nego ranije i da se to smanjenje poklapa sa apsorpcionim dužinama ugljendioksida i metana.

MONITOR: Spada li Crna Gora u područja koja su vrlo osjetljiva na uticaj klimatskih promjena?
IVANOV: Crna Gora spada u područja osjetljiva na toplotne talase, sušu i poplave. Trendovi osmotrenih i projektovanih promjena klimatskih ekstrema se podudaraju.

Najznačajnije klimatske promjene osmotrene u Crnoj Gori do 2017. godine su:

– Učestalije ekstremno visoke maksimalne i minimalne temperature; češći i duži toplotni talasi; veći broj tropskih dana i tropskih noći; manji broj mraznih dana; učestalija pojava suša; prekid sušnog perioda je praćen jakim intenzitetom padavina; u proljeće, ljeto i zimu, naročito od 80-ih godina, uglavnom dominira negativan trend padavina, ali u okviru normalnih granica; promjene u distribuciji/raspodjeli padavina tokom godine.

U okviru Prvog i Drugog Nacionalnog izvještaja Crne Gore prema UNFCCC (Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama) urađene su projekcije klime i ekstremnih događaja do 2100. Tako, prema rezultatima regionalnog modela EBU-POM, promjene srednje sezonske temperature tokom posmatranog perioda 2001-2030. po A1B scenariju, se kreću u opsegu od 0.6C do 1.3 C, u zavisnosti od sezone i oblasti Crne Gore. Izuzev jeseni, uočljivo je da su promjene temperature značajnije za sjeverni, planinski dio Crne Gore, u poređenju sa manjim promjenama u oblasti bližoj Jadranskom moru. Najveće promjene su tokom ljetnje sezone, sa vrijednostima od +1.3 C na sjeveru i +1 C u priobalnoj oblasti. U toku zime, promjene u priobalnom dijelu su oko 0.5C dok u sjevernom dijelu imamo povećanje temperature za 0.9C. Za proljeće projekcije modela daju promjene temperature nešto veće u odnosu na zimu, sa vrijednostima od 0.8 na jugu do 1.1C na sjeveru. Jesen je okarakterisana skoro izostankom razlike u promjeni temperature idući od juga ka sjeveru sa manje-više ujednačenom promjenom na cijeloj teritoriji oko 0.7 C.

Projekcije EBU – POM regionalnog modela pokazuju i negativne i pozitivne promjene padavina, u zavisnosti od dijela Crne Gore i sezone. Pozitivne promjene padavina, odnosno njihovo povećanje je u toku ljeta za centralne oblasti Crne Gore, i za proljeće u djelovima koji se graniče sa Bosnom i Hercegovinom. Ove pozitivne promjene su jako male i kreću se do pet odsto u odnosu na vrijednosti baznog perioda 1961-1990. U drugim oblastima Crne Gore tokom zime i proljeća, modelski rezultati pokazuju smanjenje padavina do 10 odsto. Proljeće se karakteriše najvećim deficitom padavina od oko 20 odsto, skoro preko cijele teritorije Crne Gore. Za ljetnju sezonu rezultati modela daju smanjenje padavina u iznosu od 10 odsto u zetsko-bjelopavlićkom regionu i u regionu karsta (od Nikšića prema Cetinju), do 15 odsto na primorju.

MONITOR: Koji su sektori kod nas najosjetljivi na klimatske promjene?
IVANOV: Sektori najosjetljiviji na klimatske promjene su: poljoprivreda, šumarstvo, vodni resursi, obalski pojas, zdravlje ljudi.

MONITOR: Treba li od budućih klimatskih promjena sa strahuju naši poljoprivrdnici i pčelari?
IVANOV: Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju aktivno učestvuje u projektima smanjivanja rizika od suša i poplava, usmjerenim na pravovremeno obavještavanje korisnika u cilju smanjivanja šteta. Na primjer, projekat koji je u toku – „Rizik od suša u regionu Dunava”.

Prema arhivi od 2000. do 2017. najčešće su sušom bili pogođeni:

Region primorja i centralni region (tj. Ulcinj, Bar, Budva, Tivat, Kotor, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Danilovgrad – posljedice su bile restrikcija vode i brojni šumski požari). Usjevi su pogođenji sušom 2003. u opštinama Kolašin Bijelo Polje, Plav, Berane, Pljevlja i Cetinje. Naročito je 2007. bila propraćena velikim brojem požara širom Crne Gore, nestašicom vode i desetkovanim usjevima u centralnoj i sjevernoj regiji države. Hidrološka situacija je bila blizu najnižih vrijednosti. Pored 2007. i 2011. i 2012 godina se svrstavaju u sušne godine kako sa poljoprivrednog tako i hidrološkog aspekta u svim krajevima države. Pored toga, zbog brojnih šumskih požara velikih razmjera poslijedice su se osjetile i na zdravlje ljudi, saobraćaj i šume.

MONITOR: Nаjznаčаjnije klimаtske promjene kod nas dogodiće se nаkon 2070. godine i u tom periodu nivo Jаdrаnskog morа porašće 35 centimetаrа, izjаvio je prije osam godina tadašnji ministаr uređenjа prostorа i životne sredine Brаnimir Gvozdenović.
IVANOV: Da.To su saznanja zasnovana na studiji CAMP (Program upravljanja obalskim pojasom u Crnoj Gori).

MONITOR: Pojedini strani mediji nedavno su objavili da stotine naučnika tvrde da je panika o globalnom zagrijavanju temeljena na lažnoj nauci, da se ne događa ništa klimatski neobično i da neće biti „klimatskog smaka svijeta”. Šta Vi mislite o tome?
IVANOV: Odgovor je sadržan u prvom pitanju – napredna instrumentalna mjerenja. Inače, priroda ima svoje mehanizme tzv. feedback mehanizme kojima teži da uspostavi ravnotežu u ovom slučaju narušenog energetskog bilansa. Procesu u atmosferi su vrlo kompleksni da bi se olako izvodili zaključci. Uvijek prvo treba dobro provjeriti izvor informacija. ZHMS usko sarađuje sa IPCC-em i WMO-om (Svjetskom meteoroloskom organizacijom), FAO-om i ostalim relevantnim institucijama i svjetksim hidrometeoroloskim zavodima.

MONITOR: Drugi se, opet, pitaju možemo li izbjeći katastrofe koje se predviđaju kao posljedica klimatskih promjena ako ne održimo temperaturni porast ispod 2°C?
IVANOV: Mogu se smanjiti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

NASTAVAK KADROVANJA U RESORU VESNE BRATIĆ – SLUČAJ RADE VIŠNJIĆ: Greška koja nije slučajna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka  Bratić  očito ne smatra  da je veličanje četništva i  ratnih zločinaca ikkava  smetnja  za obavljanje rukovodećih finkcija u školstvu

 

Slučaj Rade Višnjić, nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Jugoslavija” u Baru, u žižu javnosti vratio je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) na čijem je čelu Vesna Bratić. Kao diplomirana učiteljica, Rada Višnjić je za v. d. direktoricu imenovana na period od šest mjeseci, počev od 12. jula.  Razriješena je samo osam dana kasnije.

Na imenovanje Višnjićeve javnost je burno reagovala. Protiv nje je u januaru 2020. godine pokrenut disciplinski postupak, nakon što je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, u vrijeme snažne politizcije upotreba zastava. Tada je dobila uslovni prestatak radnog odnosa. U jesen iste godine, preko Vajber grupe pozvala je učenike na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru. Uslijedio je definitivan otkaz.

Višnjićeva je na svom Fejsbuk profilu objavila i odu Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, u Hagu doživotno osuđenom ratnom zločincu. U prilog tvrdnji da hvalospjevi Mladiću nijesu smetnja već više preporuka kod ministarke Bratić ide i činjenica da je za novog direktora Doma učenika u Beranama nedavno imenovan Goran Kiković. On je otvoreni podržavalac četničkog pokreta, a aktivno je učestvovao u predlaganju imenovanja ulice u Beranama po Mladiću.

Vesna Bratić je prije par mjeseci Bojanu Đačić, takođe učiteljicu, ideološki blisku koleginici iz Bara, postavila za v.d. direktoricu Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović” u Pljevljima. Đačićeva je smijenjena nakon dva dana, jer su njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, i tekstovi šovinističkog sadržaja, osvanuli na Instagramu. I izazvali snažnu osudu građana.

Ni tada, baš kao ni u slučaju Višnjić, ministarka Bratić se nije ogradila od stavova   izabranica. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez izjašnjenja MPNKS-a. Višnjićeva je prošla gore. U pokušaju da se zaštiti, Vesna Bratić je u saopštenju u kom navodi da je promijenila mišljenje o njenom imenovanju, kazala da je do toga došlo nakon što su iz MPNKS-a imali uvid u  privatne materijale opscene prirode profesorice Višnjić – aludirajući na nage fotografije koje su kružile društvenim mrežama, a na kojima je navodno ona. To je i vrhunac opscenosti ministarke Bratić – što su joj pri kadriranju „opscene fotografije” veći problem od podrške Mladiću. I zloupotreba privatnosti pri raskidanju radnog odnosa. Zbog toga su ministarku kritikovali iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), skupštinskog Odbora za ravnopravnost, Centra za ženska prava (CŽP), kao i pojedinih političkih partija.

Vesna Bratić je, objašnjavajući odluku o razrješenju Rade Višnjić, nenamjerno otkrila i da u MPNKS-u ne obavljaju nikakve provjere kandidata. „Sva priča o depolitizaciji državnog aparata pala je u vodu sramnim postupkom Vesne Bratić, iza kojeg nesporno stoje partije vladajuće većine. Umjesto da oslobode škole političkog uticaja i da razbiju ćelije za kupovinu glasova, što je nasljeđe koje je ostavio DPS sa svojim koalicionim partnerima, oni su se odlučili da te mehanizme preuzmu. Umjesto partijskih direktora i zamjenika – dobili smo partijske direktore i zamjenike”, konstatuje u svojoj objavi na Fejsbuku dugogodišnji aktivista nevladinog sektora Vuk Maraš.

Ministarka tvrdi da su novoizabrani vršioci dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola birani nepartijski. Nije tako, narvano. Monitorovi upućeni izvori tvrde da je Radu  Višnjić imenovala na predlog Socijalističke narodne partije (SNP). Brojni slučajevi upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. Monitor redovno piše o tome.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŠERBO RASTODER, ISTORIČAR: Treba nam istina   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Rezoluciju  o Srebrenici u crnogorskom političkom kontekstu  su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda“ kako bi osporili zlo. Sreća je da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve – takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu

 

MONITOR: Usvajanje Rezolucije o Srebrenici i sporenja oko nje?

RASTODER:  Srebrenica je postala prepoznatljiva tačka topografije zla u Evropi. To je ,,zasluga” onih koji su počinili genocid ali i međunarodnog  suda  koji je pravno verifikovao tu činjenicu u dokaznom postupku koji je trajao više godina i u kojem je priloženo nekoliko hiljada dokaza (snimaka zločina, iskaza svjedoka, naredbi viših organa vojnih formacija, iskaza  aktera). Neki od počinilaca genocida (Nikolić, Krstić, Erdemović i drugi) priznali su zločin i iskazali kajanje, a neki od njihovih sljedbenika evo to odbijaju da urade. Zašto bi to bilo važno? Ne zbog toga što se mogu promijeniti činjenice vezane za genocid, već zbog nastojanja da se one politički relativizuju i na taj način odgovornost sa pojedinaca (koji su uglavnom priznali) socijalizuje na čitav narod.  To je nepošteno i neljudski prema narodu zato što je individualizacija krivice bio primarni cilj suda. To se radi ne zbog toga što ,,nije bilo” nego zbog odbrane,,ideologije zločina”. Postoji opravdan strah, da će se kad-tad postaviti pitanje o prirodi tvorevine, čiji je predsjednik, vrhovni komandant, predjednik skupštine, vlade itd. osuđen za genocid. Takva tvorevina  može biti samo ,,genocidna”, proizvod najvećeg  zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Sud u Hagu nije, kao nijedan sud, idealan. Ali u odnosu na onaj u Ninbergu, sud u Hagu je najmanje nekoliko desetina puta uređenija, sređenija i organizovanija institucija. Kako u primjeni prava tako i u dokaznom postupku. Ali tvrditi za sud u Ninbergu da je bio ,,antinjemački“ zato što  je primarno sudio nacistima je jednako stupidno i moguće samo ako ste pobornik nacizma.

Rezolucije o Srebrenici nemaju nikakav značaj za  činjenicu kvalifikovanu kao ,,genocid“ oni  su politička potreba društva da se odredi ,,na kojoj je strani”. U crnogorskom  kontekstu ovo je bio politički mamac na koji su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda” kako bi osporili zlo. Sreća je  da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti, što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu.

MONITOR: Minuo je još jedan 13. jul. Kako tumačite sve glasnije revizionističke stavove o ulozi četnika u II svjetskom ratu?

RASTODER: Ne postoji ,,revizionizam u istoriji”. Ne može  se promijeniti ,,ono što je bilo”, mijenja se  samo mišljenje  o ,,onom što je bilo”. Tu se ne radi o istorijskom nego o ideološkom revizionizmu. Miješanjem ova dva posve različita pojma omalovažava se istorijska nauka, koja ima precizno definisane obrasce po  kojima dozvoljava naučno legitimne ,,promjene”. Nije svako mišljenje o prošlosti  istorija, niti je isto pričati o istoriji i istorijskoj nauci. Promjena mišljenja o četničkom  pokretu je ideološko konstruisanje novog narativa koje ne počiva na novootkrivenim činjenicama već na diskvalifikaciji postojećih. To može postati naučno prihvatljiv narativ o prošlosti tek kada se novim  dokazima (istorijskim izvorima) dokažu učešća četnika u bitkama sa okupatorom, njihova saradnja sa antifašistima. Treba i dokazati da su glavni programski dokumenti, poput onog Homogena Srbija i mnogi slični,  falsifikati, te zašto su četnike, ako su bili antifašisti, ostavili  saveznici. Sve u svemu, nema revizije istorije, proizvodi se samo idološki i vrijednosni haos.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDIMIR MUGOŠA, FARMER I BIVŠI MINISTAR POLJOPRIVREDE: To što imamo brzo će nestati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna vlast osudila je crnogorsku poljoprivredu na smrt, a aktuelni ministar poljoprivrede, gospodin Stijović, formirao je streljački vod

 

MONITOR: Jedan ste od učesnika protesta poljoprivrednika. Ministar Aleksandar Stijović kaže „pitanje je ko su ti ljudi i koje su im namjere“. Evo prilike da razjasnite tu „dilemu“.

MUGOŠA: Bezprimjerno je takvo ponašanje ministra prema ljudima od čijeg rada živi i zbog kojih postoji. Ako ministar ne zna ko su 70 najvećih farmera u Crnoj Gori koji imaju farme od 50 do 200 grla, onda smo svi u velikom problemu. Ovi ljudi su prije svega dobri domaćini, pripadnici svih vjera, nacija i partija, koji imaju dovoljno građanske svijesti, hrabrosti i odgovornosti da iznesu stavove i brane svoje i državne interese. To su ljudi koji su spremni na danonoćan rad da bi obezbijedili sebi i svojim porodicama egzistenciju a građanima kvalitetnu hranu.

Ako bismo govorili brojkama: to su vlasnici nekoliko hiljada najkvalitetnijih muznih grla u Crnoj Gori koji proizvode više od 50 odsto mlijeka koje se predaje mljekarama. Da je izašao jedan čovjek da protestuje trebao je biti uvažen  i primljen na razgovor. Nijesmo mi bravi da nas neko sa prozora prebrojava.

Nas povezuje domaćinsko razmišljanje i zajednički problem. Tražimo od države pomoć da preživimo ovu tešku situaciju a da onda sa institucijama pokušamo naći bolji model agrarne politike. Mi na to imamo pravo a država obavezu. Ne postoji niti jedan zakonski osnov da nam se ne izađe u susret, postoji samo nedostatak volje, znanja i razumijevanja. Bahato ponašanje ministra, njegovih saradnika i premijera su dodatno zakomplikovali situaciju, pa su naši zahtjevi sada radikalizovani i tražimo ostavku ministra Stijovića.

MONITOR: Ministar kaže da ne mogu ispuniti vaše zahtjeve pošto za to treba previše novca. Šta dalje? 

MUGOŠA: Kada nešto nećete onda je lako naći razloge. Poljoprivreda je izuzeta iz Zakona o kontroli državne pomoći što znači da država može pomoći a da pri tome ne krši niti jedan zakon ili međunarodni sporazum (STO, CEFTA). Sve evropske države su pomogle svojim poljoprivrednicima, osim naša.

Mi smo u martu tražili pomoć od pet euro centi po litru i na te naše zahtjeve ministar nije odgovorio, iako su naše kalkulacije govorile da je za to potrebno oko 1,5 miliona. Na posljednjem protestu mi smo preformulisali naše zahtjeve ali je suština ostala ista.

Dobrom argumentacijom na Vladi ta sredstva bi bila obezbijeđena kao što su data mnogim drugim djelatnostima u iznosu od preko 160 miliona. Za nas nema dva miliona iako smo strateška privredna grana.

MONITOR: Zašto u resornom Ministarstvu nemaju sluha za vaše probleme? 

MUGOŠA: Ministar ne zna, a nema ko da mu objasni, kako stvari stoje u ovom sektoru. Kako se, recimo,  kalkuliše cijena mlijeka: troškovi hrane su 65 odsto a onda dolaze troškovi energije, sredstava za higijenu, amortizacija, oprema stada, sitni alat , veterinarske usluge i , konačno, radna snaga.

Ministar neznaveno izvodi računicu da krava svaki dan daje dvadeset litara mlijeka i ispade sve sjajno. Naravno to nije tako. U periodu „pika laktacije“ lako je poslovati sa dobitkom ali što raditi kada se krava ne muze, a to je 50 do 70 dana u godini. Krava za života u dobrim uslovima da 20.000 litara mlijeka. Njena vrijednost na početku je preko 2.000 a na kraju vijeka 500 eura, pod uslovom da ne ugine i da je debela. Kada ovu razliku podijelimo na prinos mlijeka, pokazuje se da u cijenu koštanja mlijeka amortizacija stada učestvuje sa 7,5 centi po litru. A gdje je sve ostalo?

Svakoga ko hoće da se bavi poljoprivredom treba držati kao malo vode na dlanu. To je EU prepoznala i izdvaja polovinu budžeta za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ta informacija još nije stigla do naših vlasti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo