Sankcije se sve više pominju. To otvoreno traže i neke države kao Njemačka i Velika Britanija. U EU jedan broj parlamentaraca otvoreno zagovara sankcije Dodiku
MONITOR: Nakon odluka NS Republike Srpske o vraćanju nadležnosti u oblastima kao što su vojska, porezi i bezbjednost, kakva je Vaša procjena: Ima li Milorad Dodik i SNSD dovoljno institucionalnog kapaciteta da to urade jer, bar zasad, opozicija ne želi u tome da učestvuje?
LAZOVIĆ: Politika i potezi koje povlače vlasti RS-a podsjećaju na predratnu atmosferu iz devedesetih godina prošlog vijeka. Prije su to bili Radovan Karadžić i SDS, danas su to Milorad Dodik i SNSD. I tada kao i danas radi se o napadu na teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Svjesno kršeći ustavnu i zakonsku proceduru koja jasno propisuje kako i na koji način entiteti mogu prenijeti odnosno vratiti prenesene nadležnosti – poslanička većina u Skupštini RS-a, pod Dodikovom dirigentskom palicom otpočela je proces urušavanja ustavno- pravnog poretka BiH.
Dodik i njegovi poslanici u Parlamentu BiH u prethodnom periodu su glasali za prenošenje nadležnosti sa RS-a na BiH, a danas bi da jednostranom odlukom to vrate. To tako ne ide. Vraćanje nadležnosti može se uraditi po istoj proceduri kako su i prenesene. Parlament BiH je jedino mjesto gdje se to može zakonski uraditi. Opozicija RS-a je svjesna da Skupština RS-a nije organ koji može donijeti konačne, na Ustavu i zakonu, meritorne odluke o vraćanju nadležnosti sa BiH na entitete. Zato je i bojkotirala glasanje jer su upozoravali da vraćanje nadležnosti na način kako to radi Dodikova većina nije ništa drugo nego opasna igra po RS sa nesagledivim posljedicama.
MONITOR: Visoki predstavnik Kristijan Šmit je u izvještaju koji zbog blokade Rusije nije mogao da predstavi u SB UN, pokazao veliku zabrinutost za mir i čak pretpostavio da bi Dodik mogao da odvoji RS i bez formalnog otcjepljenja. Njegova situacija djeluje nezavidno, posebno što Srbija i Hrvatska sve više pokazuju „manire“ iz 90-ih prema BiH. Šta bi on mogao da učini?
LAZOVIĆ: Pozicija Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, zbog odsustva podrške Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti UN, problematizirana je od strane Milorada Dodika. Predstavnicima kancelarije Visokog predstavnika čak su zabranili prisustvo na sjednici Skupštine RS-a na kojoj su izvršili udar na ustavno- pravni poredak BiH. To je bilo javno negiranje OHR-a i Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma. Takvo otvoreno ponižavanje međunarodne zajednice ne mislim da će ostati bez adekvatnog odgovora. Posebno je na udaru Visoki predstavnik kojeg Dodik javno ponižava i vrijeđa. Christian Schmidt na Dodikove primitivizme ne odgovara. Za sada šuti, a to ne znači da neće i reagovati. Visoki predstavnik dobio je i dobiva čvrstu podršku od svih drugih članica SB-i. Posebno od država, članica Upravnog odbora za implementaciju mira u BiH. Visoki predstavnik je više puta javno ponovio da Bonska ovlaštenja nisu zaključana i da će ih koristiti prema onima koji ugrožavaju mir i ruše Dejtonski mirovni sporazum. Njegov prethodnik Valentin Inzko je svoj dugogodišnji mandat uglavnom proveo izražavajući zabrinutost. Od Christiana Schmidta se očekuje odlučniji pristup sa konkretnim mjerama u rješavanju problema sa kojima se suočava BiH.
MONITOR: Vlast u RS-u je najavila i mogućnost bojkota opštih izbora u oktobru 2022-e, pozivajući se na mogućnost da i hrvatska strana, posebno Dragan Čović, odluči to isto. Uz Čovića je i državni vrh Hrvatske koji rado ugošćuje Dodika. Može li se dogoditi da promjena Aneksa četiri – Ustava BiH Dejtonskog sporazuma, ode u pravcu stvaranja trećeg entiteta?
LAZOVIĆ: Tandem Dodik – Čović već dugo BiH i njene građane drže kao taoce svojih politika. Dodik bi da razvlasti državu praveći je praznom ljušturom, a Čović bi preko izmjena Izbornog zakona, da dobije etničku izbornu jedinicu i osigura isključivo izbor člana predsjedništva BiH iz reda njegove partije HDZ-A. U toj udruženoj destrukciji imaju podršku u regionu. Iz Beograda prešutnu a iz Zagreba otvorenu. Posebno od strane Zorana Milanovića predsjednika Republike Hrvatske. Međutim, njihov problem nije samo otpor građanskih političkih stranaka u Parlamentu BiH već i poruke iz EU – da promjene Izbornog zakona moraju uvažiti odluke Suda za ljudska prava iz Strazbura kojima se daje pravo kandidiranja svim građanima a ne samo predstavnicima konstitutivnih naroda. Brisanje etničkog prefiksa ispred imena kandidata za članove Predsjedništva BiH jedan je od zahtjeva SAD-a i EU. To ujedno znači i izmjene Ustava BiH. Ukoliko se postigne politički dogovor, onda BiH pravi iskorake prema građanskoj državi. Tada nastojanja Dragana Čovića i njegove partije za „legitimnim predstavljanjem“ koja u suštini vode stavljanju etničkih traka na ruke birača što u konačnici implicira stvaranju ,,trećeg entiteta” padaju u vodu. Najavljeni bojkot predstojećih izbora od strane tandema Dodik – Čović i pored svih problema sa kojima se suočavamo, ostaće ipak samo prijetnja.
MONITOR: Dodik je bio u odličnim odnosima sa više srpskih predsjednika, sada i sa Aleksandrom Vučićem koji je dvosmislen kada se radi o suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Postoje i pretpostavke da bi Vučić mogao trgovati sa svojom podrškom Dodiku. Ipak, Dodikovo ponašanje se, do sada, dobro uklapalo u cjenkanje tokom pregovora Beograda i Prištine?
LAZOVIĆ: Nekad je Milorad Dodik podanički trčao u Beograd predsjedniku Borisu Tadiću, nazivajući sadašnjeg predsjednika Vučića političkim pobačajem. Danas je više kod Vučića u Beogradu nego što je u Predsjedništvu BiH, gdje prima platu. Predsjednik Vučić je do sada vješto koristio Dodika i njegovu separatističku prijetnju pripajanja RS-a Srbiji, kako bi sebi olakšao razgovore u Briselu u vezi sa Kosovom. Međutim, Dodikova rušilačka politika prema vlastitoj državi, koju je Vučić prešutno podržavao, vratila mu se kao bumerang. Premijer Kosova Albin Kurti javno je poručio da ne želi formiranjem Zajednice srpskih opština dobiti drugu Republiku Srpsku na Kosovu. Također, Vučičeva ideja Otvorenog Balkana sa ovakvom rušilačkom politikom državnih institucija koju kontinuirano čini Dodik ne može dobiti podršku BiH.Vjerujem da Vučić uviđa da je Dodik postao i njemu teret i da sa njim nešto mora uraditi . Ili ga zaustaviti ili politički eutanizirati.
MONITOR: Visoki predstavnik je nagovijestio i mogućnost finansijskog uslovljavanja prema RS-u, a administracija Džozefa Bajdena će, izgleda, širiti spisak nepoželjnih iz ovog dijela Evrope. Dodik tvrdi da „samo Milanović i Putin razumeju situaciju u BiH“. Kakva je, danas, uloga Rusije i koliko je kriza u BiH već poligon za odmjeravanje snaga svjetskih sila na periferiji Evrope?
LAZOVIĆ: Sankcije se sve više pominju. To otvoreno traže i neke države kao Njemačka i Velika Britanija. U EU jedan broj parlamentaraca otvoreno zagovara sankcije Dodiku. Da li će biti i donešene ostaje da se vidi. Neki smatraju da sankcije neće ništa riješiti, ali iskustvo pokazuje da su sankcije prema pojedincima bile izuzetno efikasne. Posebno u periodu kada je Visoki predstavnik bio Pedi Ešdaun. Dodik se ponaša samouvjereno. Računa da iza sebe ima Putina. Poziva se i na Zorana Milanovića koji je duboko zagazio u nacionalističke vode. Nisam siguran da će mu oni pomoći ako se SAD i EU odluče da uvedu sankcije. Očekujem od EU i SAD-a zajedničko djelovanje i agresivniji pristup. Ako ne radi nas, onda zbog svojih interesa. Rusija je zbog njihove višegodišnje pasivnosti ,,kupila” Dodika i koristi ga u obračunu sa EU i SAD-om. BiH jeste mala država ali i danas, kao i mnogo puta kroz istoriju, na njenoj koži ostaju ožiljci sukobljavanja interesa velikih sila.
MONITOR: Na skorašnjem sastanku ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO-a u Rigi, u raspravi o Zapadnom Balkanu – generalni sekretar, Jens Stoltenberg, je izjavio da postoji zabrinutost zbog mogućnosti ekskalacije situacije ovdje. Na RTS-u je sve ovo sumirano:,,Svi su saglasni da rata neće biti“.Kakav rasplet je najizvjesniji?
LAZOVIĆ: Međunarodni predstavnici, do sada, uglavnom izražavaju zabrinutost. Toga smo se naslušali za dugog mandata Valentina Incka. Danas ponovo pozivaju na dijalog i šalju saopštenja u stilu: MIR, MIR NIKO NIJE KRIV. Pa ne može se razgovarati sa onima koji ruše državu. O čemu se sa njima treba razgovarati? Te politike treba poraziti, a ne sa njima razgovarati. Rješenje vidim u tome da u konačnici Putinov i Vučićev plan koji provodi Milorad Dodik, bude politički poražen.
Izjave međunarodnih predstavnika zbunjuju građane
MONITOR: Gabrijel Eskobar, izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan, prošlog mjeseca je rekao da Dodik nema namjeru da učini nešto radikalno, već da hoće da zaštiti svoj novac i moć. Zar to nije motiv za njega da nastavi da produbljuje krizu u BiH?
LAZOVIĆ: Posljednje izjave međunarodnih predstavnika više zbunjuju nego što ohrabruju zabrinute građane. Građani očekuju aktivniju i efikasniju ulogu međunarodne zajednice. Posebno to očekuju od SAD-a. Gabrijel Eskobar je u posljednjih mjesec dana tri puta boravio u Sarajevu ali bez vidljivih pomaka. Milorad Dodik ga srdačno i sa smiješkom, ležerno udarajući po ramenu, dočekuje u Predsjedništvu BiH. Nakon toga Dodik nastavlja da zateže konopac. Ne smatram da je Eskobar u pravu kada Dodikovo ponašanje tumači brigom da zaštiti svoj novac i moć.
Ono što bi Gabrijel Eskobar kao i zvaničnici EU trebali insistirati jeste da ne samo Dodikov novac i njegovo bogatstvo – nego i novac i enormna bogatsva i drugih političkih lidera i moćnika budu predmet istraživanja državnih organa. Tada bi se i politička kriza brže rješavala a građanima vratilo povjerenje u domaće institucije i međunarodnu zajednicu.
Inertnost EU omogućila Rusiji da ojača prisustvo na Zapadnom Balkanu
MONITOR: Imate veliko iskustvo iz pregovora u vezi sa raspadom i ratovima 90-ih, sve do pregovora u Dejtonu gdje ste učestvovali kao predsjednik Skupštine BiH. Smatrate da je za rasplet ove krize neophodno da se ponovo umiješa neko sa strane. Više ste pominjali pomoć SAD-a nego EU?
LAZOVIĆ: U BiH je kriza permanentno stanje. Sa većim ili manjim intenzitetom ona traje sve vrijeme. Uloga međunarodne zajednice putem OHR-a predviđena je Mirovnim sporazumom. Civilni aspekti tog sporazuma su pod nadzorom Visokog predstavnika. Nakon pokušaja promjene Ustava BiH i pada Aprilskog paketa 2006 – a koji su zagovarale SAD, prostor BiH je prepušten EU.
Evropska unija se pokazala inertnom i nesposobnom, što je omogućilo Rusiji da ojača svoje političko prisustvo na Zapadnom Balkanu. Kad su shvatili da Rusija na Zapadnom Balkanu širi i jača svoje prisustvo, uspavana evropska i američka diplomatija se probudila. Ohrabruju najave njihovog zajedničkog nastupa. Bez njihovog angažmana naša država ne može naprijed. Pomoć BiH je potrebna – prije svega SAD-a, jer mi se danas patimo sa njihovim neuspješnim projektom. Popraviti loše stvari Dejtonskog sporazuma je njihova obaveza.
Nastasja RADOVIĆ
Stav2 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice