Povežite se sa nama

INTERVJU

MIRO LAZOVIĆ, PREDSJEDNIK SKUPŠTINE REPUBLIKE BIH (1992-1996), UČESNIK DEJTONSKIH MIROVNIH PREGOVORA: Ne može se razgovarati sa onima koji ruše državu

Objavljeno prije

na

Sankcije se sve više pominju. To otvoreno traže i neke države kao Njemačka i Velika Britanija. U EU jedan broj parlamentaraca otvoreno zagovara sankcije Dodiku

 

MONITOR: Nakon odluka NS Republike Srpske  o vraćanju nadležnosti u oblastima kao što su vojska, porezi i bezbjednost,  kakva je  Vaša procjena: Ima li Milorad Dodik i  SNSD dovoljno institucionalnog kapaciteta da to urade jer, bar zasad, opozicija ne želi u tome da učestvuje?

LAZOVIĆ: Politika i  potezi koje povlače vlasti RS-a podsjećaju na predratnu atmosferu iz devedesetih godina prošlog vijeka. Prije su to bili Radovan Karadžić i SDS, danas su to Milorad Dodik i SNSD.  I tada kao i danas radi se o napadu na teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Svjesno kršeći ustavnu i zakonsku proceduru koja jasno propisuje kako i na koji način entiteti mogu prenijeti odnosno vratiti prenesene nadležnosti – poslanička većina u Skupštini RS-a, pod Dodikovom dirigentskom palicom otpočela je proces urušavanja ustavno- pravnog poretka BiH.

Dodik i njegovi poslanici u Parlamentu BiH  u prethodnom periodu su  glasali za prenošenje nadležnosti sa RS-a na BiH,  a danas bi da jednostranom odlukom to vrate. To tako ne ide. Vraćanje nadležnosti može se uraditi po istoj proceduri kako su i prenesene.  Parlament BiH je jedino mjesto gdje se to može zakonski uraditi. Opozicija RS-a je svjesna da Skupština RS-a nije organ koji može donijeti konačne, na Ustavu i zakonu, meritorne odluke o vraćanju nadležnosti sa BiH na entitete. Zato je i bojkotirala glasanje jer su upozoravali da vraćanje nadležnosti na način kako to radi Dodikova većina nije ništa drugo nego opasna igra po RS sa nesagledivim posljedicama.

MONITOR: Visoki predstavnik Kristijan Šmit je u izvještaju koji zbog blokade Rusije nije mogao da predstavi u SB UN, pokazao veliku zabrinutost za mir i čak pretpostavio da bi Dodik mogao da odvoji RS i bez formalnog otcjepljenja. Njegova situacija djeluje nezavidno, posebno što  Srbija i Hrvatska sve više pokazuju „manire“ iz 90-ih prema BiH. Šta bi on mogao da učini?

LAZOVIĆ: Pozicija Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, zbog odsustva podrške Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti UN, problematizirana je od strane Milorada Dodika. Predstavnicima kancelarije Visokog predstavnika čak su zabranili prisustvo na sjednici Skupštine RS-a na kojoj su izvršili udar na ustavno- pravni poredak BiH. To je bilo javno negiranje OHR-a i Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma. Takvo otvoreno ponižavanje međunarodne zajednice ne mislim da će ostati bez adekvatnog odgovora. Posebno je na udaru Visoki predstavnik kojeg Dodik javno ponižava i vrijeđa.  Christian Schmidt na Dodikove primitivizme ne odgovara. Za sada šuti, a to ne znači da neće i reagovati. Visoki predstavnik dobio je i dobiva čvrstu podršku od svih drugih članica SB-i. Posebno od država,  članica Upravnog odbora za implementaciju mira u BiH. Visoki predstavnik je više puta javno ponovio da Bonska ovlaštenja  nisu zaključana i da će ih koristiti prema onima koji ugrožavaju mir i ruše Dejtonski mirovni sporazum. Njegov prethodnik Valentin Inzko je svoj dugogodišnji mandat uglavnom proveo izražavajući zabrinutost. Od Christiana  Schmidta se očekuje odlučniji pristup sa konkretnim mjerama u rješavanju problema sa kojima se suočava BiH.

MONITOR: Vlast u RS-u je najavila i mogućnost bojkota opštih izbora u oktobru 2022-e, pozivajući se na mogućnost da i hrvatska strana, posebno Dragan Čović, odluči to isto. Uz Čovića je i državni vrh Hrvatske koji rado ugošćuje Dodika. Može li se dogoditi da promjena Aneksa četiri – Ustava BiH Dejtonskog sporazuma, ode u pravcu stvaranja trećeg entiteta?

LAZOVIĆ: Tandem Dodik – Čović već dugo  BiH i njene građane drže kao  taoce svojih politika. Dodik bi da razvlasti državu praveći je praznom ljušturom, a Čović bi preko izmjena Izbornog zakona, da  dobije etničku izbornu jedinicu i osigura isključivo izbor člana predsjedništva BiH iz reda njegove partije HDZ-A. U toj udruženoj destrukciji imaju podršku u regionu. Iz Beograda prešutnu a iz Zagreba otvorenu. Posebno od strane  Zorana Milanovića predsjednika Republike Hrvatske. Međutim, njihov problem nije samo otpor građanskih političkih stranaka u Parlamentu BiH već i poruke iz EU – da promjene Izbornog zakona moraju uvažiti odluke Suda za ljudska prava iz Strazbura kojima se daje pravo kandidiranja svim građanima  a ne samo predstavnicima konstitutivnih naroda. Brisanje etničkog prefiksa ispred imena kandidata za članove Predsjedništva BiH jedan je od zahtjeva SAD-a i EU.  To ujedno znači i izmjene Ustava BiH. Ukoliko se  postigne politički dogovor, onda BiH pravi iskorake prema građanskoj državi. Tada nastojanja Dragana Čovića i njegove partije za „legitimnim predstavljanjem“ koja u suštini vode stavljanju etničkih traka na ruke birača što u konačnici implicira stvaranju ,,trećeg entiteta” padaju u vodu. Najavljeni bojkot predstojećih izbora od strane tandema Dodik – Čović i pored svih problema sa kojima se suočavamo, ostaće ipak samo prijetnja.

MONITOR: Dodik je bio u odličnim odnosima sa više srpskih predsjednika, sada i sa Aleksandrom Vučićem koji je dvosmislen kada se radi o suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Postoje i pretpostavke da bi Vučić mogao trgovati sa svojom podrškom Dodiku.  Ipak, Dodikovo ponašanje se, do sada, dobro uklapalo u cjenkanje tokom pregovora Beograda i Prištine?

LAZOVIĆ: Nekad je Milorad Dodik  podanički trčao u Beograd predsjedniku Borisu Tadiću, nazivajući sadašnjeg predsjednika Vučića političkim pobačajem. Danas je više kod Vučića u Beogradu nego što je u Predsjedništvu BiH, gdje prima platu. Predsjednik Vučić je do sada vješto koristio Dodika i njegovu separatističku prijetnju pripajanja RS-a Srbiji, kako bi sebi olakšao razgovore u Briselu u vezi  sa Kosovom. Međutim, Dodikova rušilačka politika prema vlastitoj državi, koju je Vučić prešutno podržavao, vratila mu se kao bumerang. Premijer Kosova Albin Kurti javno je poručio da ne želi formiranjem Zajednice srpskih opština dobiti drugu Republiku Srpsku na Kosovu.  Također, Vučičeva ideja Otvorenog Balkana sa ovakvom rušilačkom politikom državnih institucija koju kontinuirano čini Dodik ne može dobiti podršku BiH.Vjerujem da  Vučić uviđa da je Dodik postao i njemu teret i da sa njim nešto mora uraditi . Ili ga zaustaviti ili politički eutanizirati.

MONITOR: Visoki predstavnik je nagovijestio i mogućnost finansijskog uslovljavanja prema RS-u, a administracija Džozefa Bajdena će, izgleda, širiti spisak nepoželjnih iz ovog dijela Evrope. Dodik tvrdi da „samo Milanović i Putin razumeju situaciju u BiH“. Kakva je, danas, uloga Rusije i koliko je kriza u BiH već poligon za odmjeravanje snaga svjetskih sila na periferiji Evrope?

LAZOVIĆ: Sankcije se sve više pominju. To otvoreno traže i neke države kao Njemačka i Velika Britanija. U EU jedan broj parlamentaraca otvoreno zagovara sankcije Dodiku. Da li će biti i donešene ostaje da se vidi. Neki smatraju da sankcije neće ništa riješiti, ali iskustvo pokazuje da su sankcije prema pojedincima bile izuzetno efikasne. Posebno u periodu kada je Visoki predstavnik bio Pedi Ešdaun. Dodik se ponaša samouvjereno. Računa da iza sebe ima Putina. Poziva se i na Zorana Milanovića koji je duboko zagazio  u nacionalističke vode. Nisam siguran da će mu oni pomoći ako se SAD i EU odluče da  uvedu sankcije. Očekujem od EU i SAD-a zajedničko djelovanje i agresivniji pristup.  Ako ne radi nas, onda zbog svojih interesa.  Rusija je zbog njihove višegodišnje pasivnosti ,,kupila” Dodika i koristi ga u obračunu sa EU i SAD-om. BiH jeste mala država ali  i danas, kao i mnogo puta kroz istoriju,  na njenoj koži  ostaju ožiljci sukobljavanja interesa velikih sila.

MONITOR: Na skorašnjem sastanku ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO-a u Rigi, u raspravi o Zapadnom Balkanu – generalni sekretar, Jens Stoltenberg, je izjavio da postoji zabrinutost zbog mogućnosti ekskalacije situacije ovdje. Na RTS-u je  sve ovo sumirano:,,Svi su saglasni da rata neće biti“.Kakav rasplet je najizvjesniji?

LAZOVIĆ: Međunarodni predstavnici, do sada, uglavnom izražavaju zabrinutost. Toga smo se naslušali za dugog mandata Valentina Incka. Danas ponovo pozivaju na dijalog i šalju saopštenja u stilu: MIR, MIR NIKO NIJE KRIV. Pa ne može se razgovarati sa onima koji ruše državu. O čemu se sa njima treba razgovarati?  Te politike treba poraziti, a ne sa njima razgovarati. Rješenje vidim u tome da u  konačnici Putinov i Vučićev plan koji provodi Milorad Dodik, bude politički poražen.

 

Izjave međunarodnih predstavnika zbunjuju građane

MONITOR: Gabrijel Eskobar, izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan, prošlog mjeseca je rekao da Dodik nema namjeru da učini nešto radikalno, već da hoće da zaštiti svoj novac i moć. Zar to nije motiv za njega da nastavi da produbljuje krizu u BiH?

LAZOVIĆ: Posljednje izjave međunarodnih predstavnika više zbunjuju nego što ohrabruju zabrinute građane. Građani očekuju aktivniju i efikasniju ulogu međunarodne zajednice. Posebno to očekuju od SAD-a. Gabrijel Eskobar je u posljednjih mjesec dana tri puta boravio u Sarajevu ali bez vidljivih pomaka. Milorad Dodik ga srdačno i sa smiješkom, ležerno udarajući po ramenu, dočekuje u Predsjedništvu BiH. Nakon toga Dodik nastavlja da zateže konopac. Ne smatram da je Eskobar u pravu kada Dodikovo ponašanje tumači brigom da zaštiti svoj novac i moć.

Ono što bi Gabrijel Eskobar kao i zvaničnici EU trebali insistirati jeste da ne samo Dodikov novac i njegovo bogatstvo – nego i novac i enormna bogatsva i drugih političkih lidera i moćnika budu predmet istraživanja državnih organa. Tada bi se i politička kriza brže rješavala a građanima vratilo povjerenje u domaće institucije i međunarodnu zajednicu.

 

 Inertnost EU omogućila Rusiji da ojača prisustvo na Zapadnom Balkanu

MONITOR: Imate veliko iskustvo iz pregovora u vezi sa raspadom i ratovima 90-ih, sve do pregovora u Dejtonu gdje ste učestvovali kao predsjednik Skupštine BiH. Smatrate da je za rasplet ove krize neophodno da se ponovo umiješa neko sa strane. Više ste pominjali pomoć SAD-a nego EU?

LAZOVIĆ: U BiH je kriza permanentno stanje. Sa većim ili manjim intenzitetom ona traje sve vrijeme. Uloga međunarodne zajednice putem OHR-a predviđena je Mirovnim sporazumom. Civilni aspekti tog sporazuma su pod nadzorom Visokog predstavnika. Nakon pokušaja promjene Ustava BiH i pada Aprilskog paketa 2006 – a koji su zagovarale SAD, prostor BiH je prepušten EU.

Evropska unija se pokazala inertnom i nesposobnom, što je omogućilo Rusiji da ojača svoje političko prisustvo na Zapadnom Balkanu. Kad su shvatili da Rusija na Zapadnom Balkanu širi i jača svoje prisustvo, uspavana evropska  i američka diplomatija se probudila. Ohrabruju najave njihovog zajedničkog nastupa. Bez njihovog angažmana naša država ne može naprijed. Pomoć BiH je potrebna – prije svega SAD-a, jer mi se danas patimo sa njihovim neuspješnim projektom. Popraviti loše stvari Dejtonskog sporazuma je njihova obaveza.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen

 

MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.

Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi  veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.

Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori  poprima zabrinjavajući   zamah. U takvom društvenom  i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.

MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?

GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je  Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?

GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MAJA BJELOŠ, POLITIKOLOŠKINJA, VIŠA ISTRAŽIVAČICA BEOGRADSKOG CENTRA ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU: Tenzije na Balkanu će rasti sve dok lideri budu imali koristi od njih

Objavljeno prije

na

Objavio:

U diskusijama je malo i dokaza i bezbjednosnih procjena o vjerovatnoći totalnog rata, međutim, postoji snažno uvjerenje da rat u Ukrajini može imati efekat prelivanja, što bi moglo dovesti do raspada Bosne i Hercegovine ili otvorenog sukoba na Kosovu

 

MONITOR: Predsjednica Europrajda Kristina Garina, je izjavila za Politiko da se ta organizacija, tokom prethodnih 30 godina, nije suočila sa toliko intenzivnim teorijama zavjere i protivljenjima, kao u slučaju beogradskog Europrajda. Kako Vi objašnjavate političko-pravno-bezbjednosni rašomon koji je pratio tu ovogodišnju manifestaciju“?

BJELOŠ: Državni organi Srbije imaju kapaciteta da očuvaju javni red i mir i garantuju sigurnost učesnicima Evroprajda. Međutim, ne radi se o tome da li su policajci i pripadnici drugih bezbednosnih službi sposobni i opremljeni da izvršavaju propise. Problem je što građani Srbije žive u dramatičnom raskoraku između građanskih prava i sloboda garantovanih Ustavom i zakonima i svakodnevice u kojoj najviši državni zvaničnici aktivno krše Ustav i zakone, stvarajući nesigurnost i neizvesnost. Mimo svojih nadležnosti, predsednik Srbije je najavio da će Europrajd biti „odložen ili otkazan“, potom je ministar unutrašnjih poslova zabranio javno okupljanje, da bi 17. septembra mandatarka za novu vladu sopštila javnosti da šetnja ipak može da se održi, ali nije podržala skup svojim prisustvom.

Nezavisno od Europrajda ili Parade ponosa, pripadnici LGBT populacije se nikada neće osećati bezbedno u Srbiji sve dok im se uskraćuju i osporavaju osnovna ljudska prava i slobode (npr. pravo na javno okupljanje, izražavanje mišljenja, na brak, nasleđivanje imovine i dr.), zatim dok postoji mržnja u društvu i iracionalni strah od LGBT populacije, kao i dok deo državnih i nedržavnih centara moći ugrožava njihovu ličnu bezbednost. Da su Vlada Srbije i nadležni organi u prethodne dve decenije dosledno sankcionisali govor mržnje prema LGBT, pozive na nasilje, fizičke napade uz javnu osudu, ne bi bilo potrebno da danas hiljade policajaca obezbeđuje mirnu povorku.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANDRIJA MARDEŠIĆ I DAVID KAPAC, REDITELJI FILMA STRIC: Ispunjujuće emocionalno putovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije nam namjera bila raditi politički film. Makar danas kad se radi bilo koja vrsta umjetnosti, često je neizbježno da umjetnost, da bi bila dobra, mora imati stav, biti aktualna i na neki način rezonirati sa stvarnosti

 

Velika Zlatna mimoza – gran pri 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala pripao je hrvatskom filmu Stric Davida Kapca i Andrije Mardešića, koji je dobio i posebno priznanje – plaketu Zoran Živković. Filmu je pripala i nagrada za najbolju mušku ulogu Predraga Mikija Manojlovića. To je bio povod za razgovor sa autorima Strica.

MONITOR: Koliko obojici znači nagrada iz Crne Gore, jer je konkurencija definitivno bila jaka?

MARDEŠIĆ: Većinu tih filmova smo gledali i za nijedan ne mogu reći ništa manje nego da je dobar ili odličan.  A posebno veseli činjenica da su to sve dragi ljudi ili prijatelji. I sad smo se svi našli u istoj konkurenciji!

Možemo reći da je Festival u Herceg Novom preuzeo onu ulogu koju je Pula imala prije 40-ak godina, prikazuje najbolje od regionalnih kinematografija, i  stvarno je čudo i velika čast da smo u toj konkurenciji baš mi uspjeli dobiti Zlatnu mimozu.

KAPAC: Ja sam se prije početka festivala šalio da nas u Herceg Novom čekaju Igre gladi, filmofilskom terminologijom, tako da smo se nadali samo izvući živu glavu. Ogromno priznanje i čast nam je da smo dio te odabrane skupine filmova, autora koje iznimno cijenimo i volimo, posebno jer su nam većina njih bliski kolege i prijatelji. Nagrada nam je došla samo kao šlag na tortu.

MONITOR: Andrija, Vi ste se obratili publici prije projekcije filma riječima – obično se kaže uživajte u filmu, a ja vam kažem – srećno. Da li Vas obojicu iznenađuje reakcija publike?

KAPAC: Redatelj je zapravo uvijek prva publika filma, a mi smo prvenstveno radili film kakav bi i sami htjeli gledati. Stric je spoj naših iskustva i stavova zapakiranih u dramski okvir svojevrsnog hightened genre-a, ali u suštini nešto naše iskreno i osobno. Naravno da smo razmišljali kako će publika doživjeti film, ali nismo se vodili aktualnim trendovima ni regionalne niti svjetske kinematografije. Mislimo da bi takvo kalkuliranje ispalo jeftino i neiskreno.

MARDEŠIĆ: To sa sretno je počelo kao šala na premijeri u Karlovim Varima, ali je zapravo postala neka vrsta našeg iskaza poštovanja prema našoj publici. Jer na početku svakog putovanja se zaželi sreća da se sigurno stigne na odredište. Kao što je David rekao, teško je ući u bilo kakav oblik kreativnog procesa sa nekakvim kalkulantskim primislima. Podilaženje trendovima ili publici se uvijek osjeti.

I da smo se upustili u takav proračunat proces, trebali smo tada, 2015. kad je prva scena Strica stavljena na papir, imati kristalnu kuglu da nam prikaže kakvi će biti trendovi u festivalskom i svjetskom filmu sedam godina kasnije. Drago nam je ako smo uspjeli u tome da film gledateljima ostaje dugo u glavi, da pričaju o njemu, razmišljaju i debatiraju.  Jer važno je da se u filmovima aktivno sudjeluje, a ne da su gledatelji pasivni promatrači kojima autori sve serviraju na pladnju. U tome je i veći izazov gledanja i doživljaja filma.

Naravno da se filmovi rade za publiku, ali filmovi ne moraju nužno biti i zabava, već nekakvo ispunjujuće  emocionalno putovanje koje kao i stvarni život, ne mora uvijek biti opuštajuće, zabavno i ugodno iskustvo.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo