Povežite se sa nama

Izdvojeno

MJEŠTANI KOLAŠINSKIH SELA TRAŽE UREDNIJE SNABDIJEVANJE STRUJOM: Gore ne može, boljem se nadaju

Objavljeno prije

na

U više kolašinskih sela, minulih zima neredovno snabdijevanje električnom  energijom bilo je gotovo svakodnevna pojava. Mještani očekuju da se višemilionski projekat revitalizacije elektromreže u ruralnom dijelu odrazi i na kvalitet njihovog života

 

U kolašinskim selima Kraljske Bare i Vranještica  strahuju, iz iskustva, da će i naredne zime biti više bez struje nego što će je biti.  Iste probleme imaju i domaćinstva u rovačkim i moračkim selima. Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) stižu obećanja da će biti bolje. Rade.

Predsjednik  Mjesne zajednice (MZ) Kraljske Bare Milovan Labović tvrdi da su izračunali da su za 14 zimskih mjeseci tokom prošle i pretprošle godine, ukupno dva bili bez struje.

„To je bilo nepodnošljivo. Učestala i duga isključenja, što zbog radova, što zbog nevremena. Muka nas je natjerala, pa smo išli na razgovore u CEDIS. Poslije toga, bolje je bilo. Dobili smo brze odgovore i obećanja da će biti sređena kompletna niskonaponska mreža. Navodno, 90 odsto poslova je završeno na dalekovodu Skrbuša,  s kojeg se snabdijevamo. Istina, to je bilo planirano da se završi još krajem 2019, ali nije. Evo, čekamo zimu i u strahu, ali i sa nadom. Jedno je sigurno, gore ne može biti no što je bilo“, kaže on za Monitor.

Ni u susjednoj Vranještici nije bolje. Predsjednik MZ Rajo Đukić, ipak, kaže da su radovi na niskonaponskoj infrastrukturi posljednjih mjeseci vidljivi. Teško je, kaže, nabrojati dane bez struje ranijih godina. Obično, svako nevrijeme je značilo i mrak u vranještičkim domaćinstvima.

„Radili su, evo nekoliko, ne mogu da griješim dušu. Ipak, nije sve završeno do nekih domaćinstava u Suvoj gori i gornjem dijelu sela. Neka i ovo bude prilika da još jednom zamolimo da se to prije snijega riješi. Do Suve gore preko 20 stubova treba uraditi, na primjer. Nije teško zamisliti koji je užas u ovako udaljenim selima kad, uglavnom staračka domaćinstva, ostanu bez struje. To  znači da ostaju i bez veze sa svijetom. Ljekara ne mogu pozvati, ne mogu se čuti s familijom u gradu…“, objašnjava Đukić koliko je redovno snabdijevanje važno za njegovo selo.

Većina prekida u napajanju u tom dijelu kolašinske opštine događao se, kako su saopštili iz CEDIS-a, zbog “isključenja dalekovoda koje je neophodno u toku izvođenja radova“. Sa dalekovoda Skrubuša napaja se električnom energijom  480 mjernih mjesta u Mateševu i Kraljskim Barama.

Kako su nedavno saopštili iz te komapnije, remontovano je 14 trafostanica i zamijenjeno na stotine stubova.  U projekat, prema zvaničnim podacima, uloženo  je  blizu 300.000 eura. Informacije o planiranim prekidima u napajanju zbog izvođenja radova objavljuju, kažu u CEDIS-u, na svom sajtu, FB stranici i medijima minimum 24 sata prije izvođenja.

No, u kolašinskim selima kažu da se najavljeni termini isključenja nekad produže i po nekoliko sati. Bilo je, kažu, dana kad je struja nestajala i po 10-ak puta dnevno. To je stvaralo velike probleme mještanima ali i ugostiteljskim objektima uz put od Kolašina ka Mateševu. Vlasnici tvrde – i tjeralo goste i umanjivalo prihode.

Mještani, s druge strane, trpe štete zbog kvarova na uređajima i aparatima. „To je bilo nepodnošljivo. Nikad nijesmo mogli znati kad će doći struja, kad će nestati.  Godinama smo bili redovne platiše računa za utrošenu električnu energiju, a, sigurno, među onima kojima je struja najmanje redovno isporučivana u državi“, kažu.

Radovi na 10kV dalekovodu Skrbuša dio su projekta Revitalizacije srednjenaponske (SN) i niskonaponske (NN) mreže u crnogorskim selima. Planirano je da se kroz taj projekat  uloži ozbiljan novac u mrežu i objekte „u cilju kvalitetnije, sigurnije i stabilnije isporuke električne energije“.

Kako je prije nekoliko dana saopšteno iz CEDIS-a, ovo je kraj druge godine  projekta Revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže. „Ugovoreni radovi u okviru druge godine vrijedni su oko 12 miliona eura, a projekti su usmjereni na rekonstrukciju mreže i unapređenje kvaliteta napajanja električnom energijom na ruralnom području. Shodno ugovorenim obavezama, radovi bi trebalo da budu finalizirani do početka zimske sezone“, najavljuju iz te kompanije.

Do kraja avgusta rekonstruisano je, tvrde,  oko 300 kilometara mreže na ruralnom području, zamijenjeno oko 3.700 stubova, sprovedena zamjena svih dotrajalih elemenata mreže i ugrađena nova, visokokvaltitetna oprema.

„Nakon završetka radova kvalitetnije napajanje može očekivati oko 5.000 korisnika. Ukoliko u rezultat uključimo i efekte prve godine projekata revitalizacije, bolje naponske prilike su omogućene za 15.000 korisnika elektrodistributivne mreže u selima širom Crne Gore. Podsjećamo da je kroz projekte revitalizacije srednjenaponske i niskonaposnke mreže u rekonstrukciju oko 800 km (10 kV) dalekovoda ukupno do sada uloženo 26 miliona eura, čime je ostvareno značajno unapređenje kvaliteta napajanja za dio seoskog područja u Crnoj Gori“, navode u CEDIS-u.

Dok čekaju da vide koliko će „poboljšani kvalitet napajanja“ biti dio i života u njihovim selima, Labović i Đukić se sjećaju davnih 70-ih prošlog vijeka, kada su i dobili struju. Zahvaljujući, kako tvrde, radu i novcu mještana. Država im je samo dala žicu i majstore da je postave na stubove.

„Stubove smo mi obezbijedili. Obaveza svakog domaćinstva je bila da iz svoje šume obezbijedi po sedam stubova. Kopali smo rupe za stubove. Volujskim zapregama smo dovlačili stubove. Silne mobe organizovali, razvlačili mrežu od Skrbuše do kuća“, priča Đukić.

Nekoliko godina kasnije, sjeća se Labović, „bijeli“ stubovi zamijenjeni su impregnisanim. No, i tada je obaveza svakog domaćinstva bila da obezbijedi stubove – za jedan impregnisani, tri posječena u  privatnoj šumi. „Naravno, opet su mještani sve sami obavili, osim onih uskostručnih poslova. Kraljske Bare su dobile struju 1970. godine, a žica je razvlačena od Skrbuše. Kopanje rupa za stubove isto je bila obaveza mještana“, kaže Labović.

Ne bježe u kolašinskim selima ni sada, tvrde, od posla, pa su pomagali ekipama CEDIS-a. Labović ocjenjuje da su njaveći problemi što veliki dio trase dalekovoda  niskonaponske trase nije iskrčen. Palo stablo prošle zime, podsjeća on, slomilo je metalni stub na Mateševu. Iz CEDIS-a se pravdaju da ne mogu krčiti granje i stabla na privatnim posjedima. Labović kaže da smatra da je isplativije da ta kompanija plati vlasnicima za uklonjena stabla, nego da sanira velika oštećenja infrastrukture.

Za neke prekida u napajanju, kako su ranije kazali iz CEDIS-a, odgovorni su i mještani. Tačnije, oni koji kradu djelove opreme ili mineralno ulje iz transformatora. Na području kolašinske opštine, prije dvije godine, tako su oštećene četiri trafostanice – Bare Kraljske, Drndari, Sunga i Drcka. Sve pripadaju dalekovodu 10 kV Skrbuša.

 

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo