Povežite se sa nama

Izdvojeno

MJEŠTANI KOLAŠINSKIH SELA TRAŽE UREDNIJE SNABDIJEVANJE STRUJOM: Gore ne može, boljem se nadaju

Objavljeno prije

na

U više kolašinskih sela, minulih zima neredovno snabdijevanje električnom  energijom bilo je gotovo svakodnevna pojava. Mještani očekuju da se višemilionski projekat revitalizacije elektromreže u ruralnom dijelu odrazi i na kvalitet njihovog života

 

U kolašinskim selima Kraljske Bare i Vranještica  strahuju, iz iskustva, da će i naredne zime biti više bez struje nego što će je biti.  Iste probleme imaju i domaćinstva u rovačkim i moračkim selima. Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) stižu obećanja da će biti bolje. Rade.

Predsjednik  Mjesne zajednice (MZ) Kraljske Bare Milovan Labović tvrdi da su izračunali da su za 14 zimskih mjeseci tokom prošle i pretprošle godine, ukupno dva bili bez struje.

„To je bilo nepodnošljivo. Učestala i duga isključenja, što zbog radova, što zbog nevremena. Muka nas je natjerala, pa smo išli na razgovore u CEDIS. Poslije toga, bolje je bilo. Dobili smo brze odgovore i obećanja da će biti sređena kompletna niskonaponska mreža. Navodno, 90 odsto poslova je završeno na dalekovodu Skrbuša,  s kojeg se snabdijevamo. Istina, to je bilo planirano da se završi još krajem 2019, ali nije. Evo, čekamo zimu i u strahu, ali i sa nadom. Jedno je sigurno, gore ne može biti no što je bilo“, kaže on za Monitor.

Ni u susjednoj Vranještici nije bolje. Predsjednik MZ Rajo Đukić, ipak, kaže da su radovi na niskonaponskoj infrastrukturi posljednjih mjeseci vidljivi. Teško je, kaže, nabrojati dane bez struje ranijih godina. Obično, svako nevrijeme je značilo i mrak u vranještičkim domaćinstvima.

„Radili su, evo nekoliko, ne mogu da griješim dušu. Ipak, nije sve završeno do nekih domaćinstava u Suvoj gori i gornjem dijelu sela. Neka i ovo bude prilika da još jednom zamolimo da se to prije snijega riješi. Do Suve gore preko 20 stubova treba uraditi, na primjer. Nije teško zamisliti koji je užas u ovako udaljenim selima kad, uglavnom staračka domaćinstva, ostanu bez struje. To  znači da ostaju i bez veze sa svijetom. Ljekara ne mogu pozvati, ne mogu se čuti s familijom u gradu…“, objašnjava Đukić koliko je redovno snabdijevanje važno za njegovo selo.

Većina prekida u napajanju u tom dijelu kolašinske opštine događao se, kako su saopštili iz CEDIS-a, zbog “isključenja dalekovoda koje je neophodno u toku izvođenja radova“. Sa dalekovoda Skrubuša napaja se električnom energijom  480 mjernih mjesta u Mateševu i Kraljskim Barama.

Kako su nedavno saopštili iz te komapnije, remontovano je 14 trafostanica i zamijenjeno na stotine stubova.  U projekat, prema zvaničnim podacima, uloženo  je  blizu 300.000 eura. Informacije o planiranim prekidima u napajanju zbog izvođenja radova objavljuju, kažu u CEDIS-u, na svom sajtu, FB stranici i medijima minimum 24 sata prije izvođenja.

No, u kolašinskim selima kažu da se najavljeni termini isključenja nekad produže i po nekoliko sati. Bilo je, kažu, dana kad je struja nestajala i po 10-ak puta dnevno. To je stvaralo velike probleme mještanima ali i ugostiteljskim objektima uz put od Kolašina ka Mateševu. Vlasnici tvrde – i tjeralo goste i umanjivalo prihode.

Mještani, s druge strane, trpe štete zbog kvarova na uređajima i aparatima. „To je bilo nepodnošljivo. Nikad nijesmo mogli znati kad će doći struja, kad će nestati.  Godinama smo bili redovne platiše računa za utrošenu električnu energiju, a, sigurno, među onima kojima je struja najmanje redovno isporučivana u državi“, kažu.

Radovi na 10kV dalekovodu Skrbuša dio su projekta Revitalizacije srednjenaponske (SN) i niskonaponske (NN) mreže u crnogorskim selima. Planirano je da se kroz taj projekat  uloži ozbiljan novac u mrežu i objekte „u cilju kvalitetnije, sigurnije i stabilnije isporuke električne energije“.

Kako je prije nekoliko dana saopšteno iz CEDIS-a, ovo je kraj druge godine  projekta Revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže. „Ugovoreni radovi u okviru druge godine vrijedni su oko 12 miliona eura, a projekti su usmjereni na rekonstrukciju mreže i unapređenje kvaliteta napajanja električnom energijom na ruralnom području. Shodno ugovorenim obavezama, radovi bi trebalo da budu finalizirani do početka zimske sezone“, najavljuju iz te kompanije.

Do kraja avgusta rekonstruisano je, tvrde,  oko 300 kilometara mreže na ruralnom području, zamijenjeno oko 3.700 stubova, sprovedena zamjena svih dotrajalih elemenata mreže i ugrađena nova, visokokvaltitetna oprema.

„Nakon završetka radova kvalitetnije napajanje može očekivati oko 5.000 korisnika. Ukoliko u rezultat uključimo i efekte prve godine projekata revitalizacije, bolje naponske prilike su omogućene za 15.000 korisnika elektrodistributivne mreže u selima širom Crne Gore. Podsjećamo da je kroz projekte revitalizacije srednjenaponske i niskonaposnke mreže u rekonstrukciju oko 800 km (10 kV) dalekovoda ukupno do sada uloženo 26 miliona eura, čime je ostvareno značajno unapređenje kvaliteta napajanja za dio seoskog područja u Crnoj Gori“, navode u CEDIS-u.

Dok čekaju da vide koliko će „poboljšani kvalitet napajanja“ biti dio i života u njihovim selima, Labović i Đukić se sjećaju davnih 70-ih prošlog vijeka, kada su i dobili struju. Zahvaljujući, kako tvrde, radu i novcu mještana. Država im je samo dala žicu i majstore da je postave na stubove.

„Stubove smo mi obezbijedili. Obaveza svakog domaćinstva je bila da iz svoje šume obezbijedi po sedam stubova. Kopali smo rupe za stubove. Volujskim zapregama smo dovlačili stubove. Silne mobe organizovali, razvlačili mrežu od Skrbuše do kuća“, priča Đukić.

Nekoliko godina kasnije, sjeća se Labović, „bijeli“ stubovi zamijenjeni su impregnisanim. No, i tada je obaveza svakog domaćinstva bila da obezbijedi stubove – za jedan impregnisani, tri posječena u  privatnoj šumi. „Naravno, opet su mještani sve sami obavili, osim onih uskostručnih poslova. Kraljske Bare su dobile struju 1970. godine, a žica je razvlačena od Skrbuše. Kopanje rupa za stubove isto je bila obaveza mještana“, kaže Labović.

Ne bježe u kolašinskim selima ni sada, tvrde, od posla, pa su pomagali ekipama CEDIS-a. Labović ocjenjuje da su njaveći problemi što veliki dio trase dalekovoda  niskonaponske trase nije iskrčen. Palo stablo prošle zime, podsjeća on, slomilo je metalni stub na Mateševu. Iz CEDIS-a se pravdaju da ne mogu krčiti granje i stabla na privatnim posjedima. Labović kaže da smatra da je isplativije da ta kompanija plati vlasnicima za uklonjena stabla, nego da sanira velika oštećenja infrastrukture.

Za neke prekida u napajanju, kako su ranije kazali iz CEDIS-a, odgovorni su i mještani. Tačnije, oni koji kradu djelove opreme ili mineralno ulje iz transformatora. Na području kolašinske opštine, prije dvije godine, tako su oštećene četiri trafostanice – Bare Kraljske, Drndari, Sunga i Drcka. Sve pripadaju dalekovodu 10 kV Skrbuša.

 

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

GODINU POSLIJE: Čija je nula veća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako ova Vlada sve više liči na DPS, makar u (ne)transparentnosti rada, (ne)poštovanju propisa, podsticanju podjela i favorizovanju partijskog na uštrb javnog interesa – da li je to ,,potreban i dovoljan uslov” da se njihovi prethodnici, u orginalu, vrate tamo odakle su otišli prije godinu dana. Ili je vrijeme da se pozabavimo alternativama

 

Aplauz socijalnih partnera za plan i predstojeće mjere ove Vlade najbolje pokazuje naš put, pohvalio se na Tviteru Milojko Spajić, ministar finansija u aktuelnoj/odlazećoj Vladi. Onda smo i od zvaničnika Unije poslodavaca i dvije reprezentativne sindikalne asocijacije čuli da oni podržavaju najavljeno povećanje zarada i smanjenje dažbina za poslodavce.

Tako su Spajić i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, njegov najbliži saradnik u promociji tzv. Maršalovog plana za Crnu Goru, dobili formalne partnere sa kojima će podijeliti teret ali i odgovornost za eventualni (ne)uspijeh najavljenog eksperimenta. Ali smo, ponovo, ostali bez odgovora na nekoliko jednostavnih i izuzetno važnih pitanja bez kojih je nemoguće dati valjan sud o stvarnim dometima Spajićevog plana.

Recimo: kako će Vlada nadomjestiti smanjenje prihoda od 180 – 200 miliona eura po osnovu ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje uz najavljeni rast izdataka za plate u javnom sektoru (zdravstvo, obrazovanje, pa redom…)? Šta će biti sa obećanim kapitalnim budžetom ,,najvećim u istoriji Crne Gore”? Da li će poslodavci, kada za to dođe vrijeme, bespogovorno prihvatiti ,,mali” rast troškova do koga će dovesti najavljeno povećanje minimalne i prosječne zarade i kako će se to odraziti na održivost njihovog biznisa? Kolika je vjerovatnoća da će neki od njih na povećane izdatke odgovoriti otpuštanjem radnika? Da li će najavljene mjere dovesti do nastavka trenda gašenja postojećih radnih mjesta, posebno na sjeveru zemlje?

Na kraju možda najvažnije – kako će armija penzionera i nezaposlenih preživjeti neminovni skok cijena koji je, makar to je jasno, neizbježan – što zbog globalnog rasta cijena hrane i energenata, što zbog Spajićeve namjere da sa sadašnjeg modela oporezivanja dohotka pređemo na oporezivanje potrošnje. Po uvećanim stopama poreza i dažbina (akcize…). Dok bi penzije i socijalne naknade ostale iste. Prema važećim propisima, usklađivanje sa najavljenim rastom zarada i cijena može uslijediti tek početkom 2023. godine.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, ORGANIZACIJA KOD: Samo bjesomučna borba za moć

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izdijeljena, posvađana i bez jasne ideje kako pokrenuti temeljne reforme, i korak dalje, kako izvući zemlju recimo iz problema da naše stanovništvo stari, da ulazimo u zonu bijele kuge, da postajemo odredište nekvalifikovane i niskoplaćene radne snage… nova većina razumije da je glavni problem odgovor na pitanje ko će biti ,,DPS poslije DPS-a”.

 

MONITOR:  Demokratski front najavio je bojkot parlamenta i svih Vladinih zakona, ukoliko u Vladu  ne uđe lider DF-a Andrija Mandić. Kako vidite taj zahtjev?

PERIĆ: Ukoliko nova vlast želi da bude operativna, ona mora pronaći put uzajamnog uvažavanja. Niti je uvažavanje da nekoga unaprijed proglasite nepoželjnim za ministarske pozicije bez obzira na procenat koji osvoji na izborima, niti je od onog ko osvoji najviše glasova u novoj vlasti korektno da insistiranjem nametanja svojih političkih ciljeva doslovno uništava subjekt koji treba da obezbijedi većinu. Da ne govorimo koje su refleksije takve pozicije na cijelu zajednicu. U tom kontekstu valja demistifikovati određenje u odnosu na državu. Ako uzmemo jednu od najneutralnijih definicija da je država skup procedura koji nam omogućava da funkcionišemo kao zajednica, onda svi treba da prihvate da će poštovati te procedure i da će činiti što i koliko mogu da se društvo nepoštovanjem tih procedura ne bi dezintegrisalo. Bez toga je doslovno nemoguće, ne samo formirati djelotvornu većinu, već i funkcionisati uopšte.

Nama fali plan i dogovor na mnogim poljima, a posebno u politici. Političari bi trebalo da rješavaju probleme, da razumiju značaj kompromisa i da podnose odgovornost. Nažalost, ovo ostaje samo lijepa želja – u praksi je to bjesomučna borba za moć uz pomoć koje onda želite da raspolažete resursima svih nas.

Sve političke partije rasporedile su  svoje ljude u javnim preduzećima na čelnim pozicijama i ,,po dubini” uveliko kadriraju. Tu vidimo da onamo gdje imaju zajedničke interese partije se bez većih problema dogovaraju – bez obzira da li je to u interesu građana ili ne. Razumijem da mnogi ljudi zbog političke pripadnosti nisu mogli da se zaposle i/ili napreduju, ali taj problem se mora rješavati time što će se prvo procesuirati svi oni koji su radili nezakonito u prethodnom periodu i tako što ćete kadrirati najkvalitetnije, a ne ,,najzaslužnije” ljude.

MONITOR: Da li pregovori parlamentarne većine vode izborima ili će se nastaviti sa krizama, uslovljavanjima i pregovorima?

PERIĆ: Nije bilo teško predvidjeti da će se tokom pregovora nastaviti uzajamne optužbe unutar vlasti. Činjenica je da svaka od koalicija ima svoj ucjenjivački kapital, ali bojim se da će stalnim naglašavanjem te pozicije građani postajati taoci te političke realnosti. Ko će biti vještiji, a čija će procjena biti loša je nešto što razumijem da zanima stranke, ali šta to znači iz perspektive propuštanja prilike realizacije suštinskih promjena koju su sami akteri nazvali istorijskom i koja zaista ima taj potencijal?

Da li su razjašnjenje ovog rebusa izbori? Oni jesu opcija, ali ne vjerujem da je ijedan subjekt spreman za njih, a još manje da je siguran da bi mogao da politički kapitalizuje to što bi ih izazvao – tako da ne očekujem izbore u najmanje narednih pola godine.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo