U više kolašinskih sela, minulih zima neredovno snabdijevanje električnom energijom bilo je gotovo svakodnevna pojava. Mještani očekuju da se višemilionski projekat revitalizacije elektromreže u ruralnom dijelu odrazi i na kvalitet njihovog života
U kolašinskim selima Kraljske Bare i Vranještica strahuju, iz iskustva, da će i naredne zime biti više bez struje nego što će je biti. Iste probleme imaju i domaćinstva u rovačkim i moračkim selima. Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) stižu obećanja da će biti bolje. Rade.
Predsjednik Mjesne zajednice (MZ) Kraljske Bare Milovan Labović tvrdi da su izračunali da su za 14 zimskih mjeseci tokom prošle i pretprošle godine, ukupno dva bili bez struje.
„To je bilo nepodnošljivo. Učestala i duga isključenja, što zbog radova, što zbog nevremena. Muka nas je natjerala, pa smo išli na razgovore u CEDIS. Poslije toga, bolje je bilo. Dobili smo brze odgovore i obećanja da će biti sređena kompletna niskonaponska mreža. Navodno, 90 odsto poslova je završeno na dalekovodu Skrbuša, s kojeg se snabdijevamo. Istina, to je bilo planirano da se završi još krajem 2019, ali nije. Evo, čekamo zimu i u strahu, ali i sa nadom. Jedno je sigurno, gore ne može biti no što je bilo“, kaže on za Monitor.
Ni u susjednoj Vranještici nije bolje. Predsjednik MZ Rajo Đukić, ipak, kaže da su radovi na niskonaponskoj infrastrukturi posljednjih mjeseci vidljivi. Teško je, kaže, nabrojati dane bez struje ranijih godina. Obično, svako nevrijeme je značilo i mrak u vranještičkim domaćinstvima.
„Radili su, evo nekoliko, ne mogu da griješim dušu. Ipak, nije sve završeno do nekih domaćinstava u Suvoj gori i gornjem dijelu sela. Neka i ovo bude prilika da još jednom zamolimo da se to prije snijega riješi. Do Suve gore preko 20 stubova treba uraditi, na primjer. Nije teško zamisliti koji je užas u ovako udaljenim selima kad, uglavnom staračka domaćinstva, ostanu bez struje. To znači da ostaju i bez veze sa svijetom. Ljekara ne mogu pozvati, ne mogu se čuti s familijom u gradu…“, objašnjava Đukić koliko je redovno snabdijevanje važno za njegovo selo.
Većina prekida u napajanju u tom dijelu kolašinske opštine događao se, kako su saopštili iz CEDIS-a, zbog “isključenja dalekovoda koje je neophodno u toku izvođenja radova“. Sa dalekovoda Skrubuša napaja se električnom energijom 480 mjernih mjesta u Mateševu i Kraljskim Barama.
Kako su nedavno saopštili iz te komapnije, remontovano je 14 trafostanica i zamijenjeno na stotine stubova. U projekat, prema zvaničnim podacima, uloženo je blizu 300.000 eura. Informacije o planiranim prekidima u napajanju zbog izvođenja radova objavljuju, kažu u CEDIS-u, na svom sajtu, FB stranici i medijima minimum 24 sata prije izvođenja.
No, u kolašinskim selima kažu da se najavljeni termini isključenja nekad produže i po nekoliko sati. Bilo je, kažu, dana kad je struja nestajala i po 10-ak puta dnevno. To je stvaralo velike probleme mještanima ali i ugostiteljskim objektima uz put od Kolašina ka Mateševu. Vlasnici tvrde – i tjeralo goste i umanjivalo prihode.
Mještani, s druge strane, trpe štete zbog kvarova na uređajima i aparatima. „To je bilo nepodnošljivo. Nikad nijesmo mogli znati kad će doći struja, kad će nestati. Godinama smo bili redovne platiše računa za utrošenu električnu energiju, a, sigurno, među onima kojima je struja najmanje redovno isporučivana u državi“, kažu.
Radovi na 10kV dalekovodu Skrbuša dio su projekta Revitalizacije srednjenaponske (SN) i niskonaponske (NN) mreže u crnogorskim selima. Planirano je da se kroz taj projekat uloži ozbiljan novac u mrežu i objekte „u cilju kvalitetnije, sigurnije i stabilnije isporuke električne energije“.
Kako je prije nekoliko dana saopšteno iz CEDIS-a, ovo je kraj druge godine projekta Revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže. „Ugovoreni radovi u okviru druge godine vrijedni su oko 12 miliona eura, a projekti su usmjereni na rekonstrukciju mreže i unapređenje kvaliteta napajanja električnom energijom na ruralnom području. Shodno ugovorenim obavezama, radovi bi trebalo da budu finalizirani do početka zimske sezone“, najavljuju iz te kompanije.
Do kraja avgusta rekonstruisano je, tvrde, oko 300 kilometara mreže na ruralnom području, zamijenjeno oko 3.700 stubova, sprovedena zamjena svih dotrajalih elemenata mreže i ugrađena nova, visokokvaltitetna oprema.
„Nakon završetka radova kvalitetnije napajanje može očekivati oko 5.000 korisnika. Ukoliko u rezultat uključimo i efekte prve godine projekata revitalizacije, bolje naponske prilike su omogućene za 15.000 korisnika elektrodistributivne mreže u selima širom Crne Gore. Podsjećamo da je kroz projekte revitalizacije srednjenaponske i niskonaposnke mreže u rekonstrukciju oko 800 km (10 kV) dalekovoda ukupno do sada uloženo 26 miliona eura, čime je ostvareno značajno unapređenje kvaliteta napajanja za dio seoskog područja u Crnoj Gori“, navode u CEDIS-u.
Dok čekaju da vide koliko će „poboljšani kvalitet napajanja“ biti dio i života u njihovim selima, Labović i Đukić se sjećaju davnih 70-ih prošlog vijeka, kada su i dobili struju. Zahvaljujući, kako tvrde, radu i novcu mještana. Država im je samo dala žicu i majstore da je postave na stubove.
„Stubove smo mi obezbijedili. Obaveza svakog domaćinstva je bila da iz svoje šume obezbijedi po sedam stubova. Kopali smo rupe za stubove. Volujskim zapregama smo dovlačili stubove. Silne mobe organizovali, razvlačili mrežu od Skrbuše do kuća“, priča Đukić.
Nekoliko godina kasnije, sjeća se Labović, „bijeli“ stubovi zamijenjeni su impregnisanim. No, i tada je obaveza svakog domaćinstva bila da obezbijedi stubove – za jedan impregnisani, tri posječena u privatnoj šumi. „Naravno, opet su mještani sve sami obavili, osim onih uskostručnih poslova. Kraljske Bare su dobile struju 1970. godine, a žica je razvlačena od Skrbuše. Kopanje rupa za stubove isto je bila obaveza mještana“, kaže Labović.
Ne bježe u kolašinskim selima ni sada, tvrde, od posla, pa su pomagali ekipama CEDIS-a. Labović ocjenjuje da su njaveći problemi što veliki dio trase dalekovoda niskonaponske trase nije iskrčen. Palo stablo prošle zime, podsjeća on, slomilo je metalni stub na Mateševu. Iz CEDIS-a se pravdaju da ne mogu krčiti granje i stabla na privatnim posjedima. Labović kaže da smatra da je isplativije da ta kompanija plati vlasnicima za uklonjena stabla, nego da sanira velika oštećenja infrastrukture.
Za neke prekida u napajanju, kako su ranije kazali iz CEDIS-a, odgovorni su i mještani. Tačnije, oni koji kradu djelove opreme ili mineralno ulje iz transformatora. Na području kolašinske opštine, prije dvije godine, tako su oštećene četiri trafostanice – Bare Kraljske, Drndari, Sunga i Drcka. Sve pripadaju dalekovodu 10 kV Skrbuša.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Izdvojeno1 sedmica
Izdvojeno4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DETEKTOR4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS3 sedmice
DUHANKESA3 sedmice