Povežite se sa nama

Izdvojeno

MJEŠTANI KOLAŠINSKIH SELA TRAŽE UREDNIJE SNABDIJEVANJE STRUJOM: Gore ne može, boljem se nadaju

Objavljeno prije

na

U više kolašinskih sela, minulih zima neredovno snabdijevanje električnom  energijom bilo je gotovo svakodnevna pojava. Mještani očekuju da se višemilionski projekat revitalizacije elektromreže u ruralnom dijelu odrazi i na kvalitet njihovog života

 

U kolašinskim selima Kraljske Bare i Vranještica  strahuju, iz iskustva, da će i naredne zime biti više bez struje nego što će je biti.  Iste probleme imaju i domaćinstva u rovačkim i moračkim selima. Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) stižu obećanja da će biti bolje. Rade.

Predsjednik  Mjesne zajednice (MZ) Kraljske Bare Milovan Labović tvrdi da su izračunali da su za 14 zimskih mjeseci tokom prošle i pretprošle godine, ukupno dva bili bez struje.

„To je bilo nepodnošljivo. Učestala i duga isključenja, što zbog radova, što zbog nevremena. Muka nas je natjerala, pa smo išli na razgovore u CEDIS. Poslije toga, bolje je bilo. Dobili smo brze odgovore i obećanja da će biti sređena kompletna niskonaponska mreža. Navodno, 90 odsto poslova je završeno na dalekovodu Skrbuša,  s kojeg se snabdijevamo. Istina, to je bilo planirano da se završi još krajem 2019, ali nije. Evo, čekamo zimu i u strahu, ali i sa nadom. Jedno je sigurno, gore ne može biti no što je bilo“, kaže on za Monitor.

Ni u susjednoj Vranještici nije bolje. Predsjednik MZ Rajo Đukić, ipak, kaže da su radovi na niskonaponskoj infrastrukturi posljednjih mjeseci vidljivi. Teško je, kaže, nabrojati dane bez struje ranijih godina. Obično, svako nevrijeme je značilo i mrak u vranještičkim domaćinstvima.

„Radili su, evo nekoliko, ne mogu da griješim dušu. Ipak, nije sve završeno do nekih domaćinstava u Suvoj gori i gornjem dijelu sela. Neka i ovo bude prilika da još jednom zamolimo da se to prije snijega riješi. Do Suve gore preko 20 stubova treba uraditi, na primjer. Nije teško zamisliti koji je užas u ovako udaljenim selima kad, uglavnom staračka domaćinstva, ostanu bez struje. To  znači da ostaju i bez veze sa svijetom. Ljekara ne mogu pozvati, ne mogu se čuti s familijom u gradu…“, objašnjava Đukić koliko je redovno snabdijevanje važno za njegovo selo.

Većina prekida u napajanju u tom dijelu kolašinske opštine događao se, kako su saopštili iz CEDIS-a, zbog “isključenja dalekovoda koje je neophodno u toku izvođenja radova“. Sa dalekovoda Skrubuša napaja se električnom energijom  480 mjernih mjesta u Mateševu i Kraljskim Barama.

Kako su nedavno saopštili iz te komapnije, remontovano je 14 trafostanica i zamijenjeno na stotine stubova.  U projekat, prema zvaničnim podacima, uloženo  je  blizu 300.000 eura. Informacije o planiranim prekidima u napajanju zbog izvođenja radova objavljuju, kažu u CEDIS-u, na svom sajtu, FB stranici i medijima minimum 24 sata prije izvođenja.

No, u kolašinskim selima kažu da se najavljeni termini isključenja nekad produže i po nekoliko sati. Bilo je, kažu, dana kad je struja nestajala i po 10-ak puta dnevno. To je stvaralo velike probleme mještanima ali i ugostiteljskim objektima uz put od Kolašina ka Mateševu. Vlasnici tvrde – i tjeralo goste i umanjivalo prihode.

Mještani, s druge strane, trpe štete zbog kvarova na uređajima i aparatima. „To je bilo nepodnošljivo. Nikad nijesmo mogli znati kad će doći struja, kad će nestati.  Godinama smo bili redovne platiše računa za utrošenu električnu energiju, a, sigurno, među onima kojima je struja najmanje redovno isporučivana u državi“, kažu.

Radovi na 10kV dalekovodu Skrbuša dio su projekta Revitalizacije srednjenaponske (SN) i niskonaponske (NN) mreže u crnogorskim selima. Planirano je da se kroz taj projekat  uloži ozbiljan novac u mrežu i objekte „u cilju kvalitetnije, sigurnije i stabilnije isporuke električne energije“.

Kako je prije nekoliko dana saopšteno iz CEDIS-a, ovo je kraj druge godine  projekta Revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže. „Ugovoreni radovi u okviru druge godine vrijedni su oko 12 miliona eura, a projekti su usmjereni na rekonstrukciju mreže i unapređenje kvaliteta napajanja električnom energijom na ruralnom području. Shodno ugovorenim obavezama, radovi bi trebalo da budu finalizirani do početka zimske sezone“, najavljuju iz te kompanije.

Do kraja avgusta rekonstruisano je, tvrde,  oko 300 kilometara mreže na ruralnom području, zamijenjeno oko 3.700 stubova, sprovedena zamjena svih dotrajalih elemenata mreže i ugrađena nova, visokokvaltitetna oprema.

„Nakon završetka radova kvalitetnije napajanje može očekivati oko 5.000 korisnika. Ukoliko u rezultat uključimo i efekte prve godine projekata revitalizacije, bolje naponske prilike su omogućene za 15.000 korisnika elektrodistributivne mreže u selima širom Crne Gore. Podsjećamo da je kroz projekte revitalizacije srednjenaponske i niskonaposnke mreže u rekonstrukciju oko 800 km (10 kV) dalekovoda ukupno do sada uloženo 26 miliona eura, čime je ostvareno značajno unapređenje kvaliteta napajanja za dio seoskog područja u Crnoj Gori“, navode u CEDIS-u.

Dok čekaju da vide koliko će „poboljšani kvalitet napajanja“ biti dio i života u njihovim selima, Labović i Đukić se sjećaju davnih 70-ih prošlog vijeka, kada su i dobili struju. Zahvaljujući, kako tvrde, radu i novcu mještana. Država im je samo dala žicu i majstore da je postave na stubove.

„Stubove smo mi obezbijedili. Obaveza svakog domaćinstva je bila da iz svoje šume obezbijedi po sedam stubova. Kopali smo rupe za stubove. Volujskim zapregama smo dovlačili stubove. Silne mobe organizovali, razvlačili mrežu od Skrbuše do kuća“, priča Đukić.

Nekoliko godina kasnije, sjeća se Labović, „bijeli“ stubovi zamijenjeni su impregnisanim. No, i tada je obaveza svakog domaćinstva bila da obezbijedi stubove – za jedan impregnisani, tri posječena u  privatnoj šumi. „Naravno, opet su mještani sve sami obavili, osim onih uskostručnih poslova. Kraljske Bare su dobile struju 1970. godine, a žica je razvlačena od Skrbuše. Kopanje rupa za stubove isto je bila obaveza mještana“, kaže Labović.

Ne bježe u kolašinskim selima ni sada, tvrde, od posla, pa su pomagali ekipama CEDIS-a. Labović ocjenjuje da su njaveći problemi što veliki dio trase dalekovoda  niskonaponske trase nije iskrčen. Palo stablo prošle zime, podsjeća on, slomilo je metalni stub na Mateševu. Iz CEDIS-a se pravdaju da ne mogu krčiti granje i stabla na privatnim posjedima. Labović kaže da smatra da je isplativije da ta kompanija plati vlasnicima za uklonjena stabla, nego da sanira velika oštećenja infrastrukture.

Za neke prekida u napajanju, kako su ranije kazali iz CEDIS-a, odgovorni su i mještani. Tačnije, oni koji kradu djelove opreme ili mineralno ulje iz transformatora. Na području kolašinske opštine, prije dvije godine, tako su oštećene četiri trafostanice – Bare Kraljske, Drndari, Sunga i Drcka. Sve pripadaju dalekovodu 10 kV Skrbuša.

 

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo