Povežite se sa nama

Izdvojeno

MJEŠTANI KOLAŠINSKIH SELA TRAŽE UREDNIJE SNABDIJEVANJE STRUJOM: Gore ne može, boljem se nadaju

Objavljeno prije

na

U više kolašinskih sela, minulih zima neredovno snabdijevanje električnom  energijom bilo je gotovo svakodnevna pojava. Mještani očekuju da se višemilionski projekat revitalizacije elektromreže u ruralnom dijelu odrazi i na kvalitet njihovog života

 

U kolašinskim selima Kraljske Bare i Vranještica  strahuju, iz iskustva, da će i naredne zime biti više bez struje nego što će je biti.  Iste probleme imaju i domaćinstva u rovačkim i moračkim selima. Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) stižu obećanja da će biti bolje. Rade.

Predsjednik  Mjesne zajednice (MZ) Kraljske Bare Milovan Labović tvrdi da su izračunali da su za 14 zimskih mjeseci tokom prošle i pretprošle godine, ukupno dva bili bez struje.

„To je bilo nepodnošljivo. Učestala i duga isključenja, što zbog radova, što zbog nevremena. Muka nas je natjerala, pa smo išli na razgovore u CEDIS. Poslije toga, bolje je bilo. Dobili smo brze odgovore i obećanja da će biti sređena kompletna niskonaponska mreža. Navodno, 90 odsto poslova je završeno na dalekovodu Skrbuša,  s kojeg se snabdijevamo. Istina, to je bilo planirano da se završi još krajem 2019, ali nije. Evo, čekamo zimu i u strahu, ali i sa nadom. Jedno je sigurno, gore ne može biti no što je bilo“, kaže on za Monitor.

Ni u susjednoj Vranještici nije bolje. Predsjednik MZ Rajo Đukić, ipak, kaže da su radovi na niskonaponskoj infrastrukturi posljednjih mjeseci vidljivi. Teško je, kaže, nabrojati dane bez struje ranijih godina. Obično, svako nevrijeme je značilo i mrak u vranještičkim domaćinstvima.

„Radili su, evo nekoliko, ne mogu da griješim dušu. Ipak, nije sve završeno do nekih domaćinstava u Suvoj gori i gornjem dijelu sela. Neka i ovo bude prilika da još jednom zamolimo da se to prije snijega riješi. Do Suve gore preko 20 stubova treba uraditi, na primjer. Nije teško zamisliti koji je užas u ovako udaljenim selima kad, uglavnom staračka domaćinstva, ostanu bez struje. To  znači da ostaju i bez veze sa svijetom. Ljekara ne mogu pozvati, ne mogu se čuti s familijom u gradu…“, objašnjava Đukić koliko je redovno snabdijevanje važno za njegovo selo.

Većina prekida u napajanju u tom dijelu kolašinske opštine događao se, kako su saopštili iz CEDIS-a, zbog “isključenja dalekovoda koje je neophodno u toku izvođenja radova“. Sa dalekovoda Skrubuša napaja se električnom energijom  480 mjernih mjesta u Mateševu i Kraljskim Barama.

Kako su nedavno saopštili iz te komapnije, remontovano je 14 trafostanica i zamijenjeno na stotine stubova.  U projekat, prema zvaničnim podacima, uloženo  je  blizu 300.000 eura. Informacije o planiranim prekidima u napajanju zbog izvođenja radova objavljuju, kažu u CEDIS-u, na svom sajtu, FB stranici i medijima minimum 24 sata prije izvođenja.

No, u kolašinskim selima kažu da se najavljeni termini isključenja nekad produže i po nekoliko sati. Bilo je, kažu, dana kad je struja nestajala i po 10-ak puta dnevno. To je stvaralo velike probleme mještanima ali i ugostiteljskim objektima uz put od Kolašina ka Mateševu. Vlasnici tvrde – i tjeralo goste i umanjivalo prihode.

Mještani, s druge strane, trpe štete zbog kvarova na uređajima i aparatima. „To je bilo nepodnošljivo. Nikad nijesmo mogli znati kad će doći struja, kad će nestati.  Godinama smo bili redovne platiše računa za utrošenu električnu energiju, a, sigurno, među onima kojima je struja najmanje redovno isporučivana u državi“, kažu.

Radovi na 10kV dalekovodu Skrbuša dio su projekta Revitalizacije srednjenaponske (SN) i niskonaponske (NN) mreže u crnogorskim selima. Planirano je da se kroz taj projekat  uloži ozbiljan novac u mrežu i objekte „u cilju kvalitetnije, sigurnije i stabilnije isporuke električne energije“.

Kako je prije nekoliko dana saopšteno iz CEDIS-a, ovo je kraj druge godine  projekta Revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže. „Ugovoreni radovi u okviru druge godine vrijedni su oko 12 miliona eura, a projekti su usmjereni na rekonstrukciju mreže i unapređenje kvaliteta napajanja električnom energijom na ruralnom području. Shodno ugovorenim obavezama, radovi bi trebalo da budu finalizirani do početka zimske sezone“, najavljuju iz te kompanije.

Do kraja avgusta rekonstruisano je, tvrde,  oko 300 kilometara mreže na ruralnom području, zamijenjeno oko 3.700 stubova, sprovedena zamjena svih dotrajalih elemenata mreže i ugrađena nova, visokokvaltitetna oprema.

„Nakon završetka radova kvalitetnije napajanje može očekivati oko 5.000 korisnika. Ukoliko u rezultat uključimo i efekte prve godine projekata revitalizacije, bolje naponske prilike su omogućene za 15.000 korisnika elektrodistributivne mreže u selima širom Crne Gore. Podsjećamo da je kroz projekte revitalizacije srednjenaponske i niskonaposnke mreže u rekonstrukciju oko 800 km (10 kV) dalekovoda ukupno do sada uloženo 26 miliona eura, čime je ostvareno značajno unapređenje kvaliteta napajanja za dio seoskog područja u Crnoj Gori“, navode u CEDIS-u.

Dok čekaju da vide koliko će „poboljšani kvalitet napajanja“ biti dio i života u njihovim selima, Labović i Đukić se sjećaju davnih 70-ih prošlog vijeka, kada su i dobili struju. Zahvaljujući, kako tvrde, radu i novcu mještana. Država im je samo dala žicu i majstore da je postave na stubove.

„Stubove smo mi obezbijedili. Obaveza svakog domaćinstva je bila da iz svoje šume obezbijedi po sedam stubova. Kopali smo rupe za stubove. Volujskim zapregama smo dovlačili stubove. Silne mobe organizovali, razvlačili mrežu od Skrbuše do kuća“, priča Đukić.

Nekoliko godina kasnije, sjeća se Labović, „bijeli“ stubovi zamijenjeni su impregnisanim. No, i tada je obaveza svakog domaćinstva bila da obezbijedi stubove – za jedan impregnisani, tri posječena u  privatnoj šumi. „Naravno, opet su mještani sve sami obavili, osim onih uskostručnih poslova. Kraljske Bare su dobile struju 1970. godine, a žica je razvlačena od Skrbuše. Kopanje rupa za stubove isto je bila obaveza mještana“, kaže Labović.

Ne bježe u kolašinskim selima ni sada, tvrde, od posla, pa su pomagali ekipama CEDIS-a. Labović ocjenjuje da su njaveći problemi što veliki dio trase dalekovoda  niskonaponske trase nije iskrčen. Palo stablo prošle zime, podsjeća on, slomilo je metalni stub na Mateševu. Iz CEDIS-a se pravdaju da ne mogu krčiti granje i stabla na privatnim posjedima. Labović kaže da smatra da je isplativije da ta kompanija plati vlasnicima za uklonjena stabla, nego da sanira velika oštećenja infrastrukture.

Za neke prekida u napajanju, kako su ranije kazali iz CEDIS-a, odgovorni su i mještani. Tačnije, oni koji kradu djelove opreme ili mineralno ulje iz transformatora. Na području kolašinske opštine, prije dvije godine, tako su oštećene četiri trafostanice – Bare Kraljske, Drndari, Sunga i Drcka. Sve pripadaju dalekovodu 10 kV Skrbuša.

 

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo