Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI PROPUSTI U RESORU MINISTARKE VESNE BRATIĆ: Zbog afere WADA crnogorski sportisti pred isključenjem iz svih takmičenja

Objavljeno prije

na

Ministarka Vesna Bratić i donedavni v.d. direktor Uprave za sport i mlade Vasilije Lalošević danima „ratuju“ saopštenjima oko toga ko je kriv što su crnogorski sportisti dovedeni u nezavidan položaj. Utvrdiće SDT, jer je slučaj dospio i do njega. Ministarka ne planira da preuzme odgovornost za mnoge neregularnosti u resorima kojima upravlja

 

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS), kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, i ove nedjelje se našlo na meti kritika javnosti. Zbog neodgovornosti čelnika tog resora, crnogorskim sportistima prijeti isključenje iz svih takmičenja a ako se to izbjegne, može se desiti da se ne mogu takmičiti pod našom zastavom i himnom.

Prije nekoliko dana iz MPNKS-a su saopštili da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo predmet protiv doskorašnjeg vršioca dužnosti direktora Uprave za sport i mlade Vasilija Laloševića. Lalošević je, kako navode, u obavljanju funkcije prekoračio ovlašćenja i doveo u nezavidan položaj sport u Crnoj Gori.

On je, prema tvrdnjama nadležnih, mjesecima ignorisao obaveze prema Svjetskoj anti-doping agenciji (WADA). Državna uprava kojom je rukovodio, nije na vrijeme dostavila traženi upitnik za prošlu godinu, niti je imala ikakav kontakt sa WADA-om, pa je ta agencija internim kanalima morala da stupi u kontakt sa vlastima u Crnoj Gori.

„Odmah nakon ovog saznanja, kontaktirali smo WADA-u koja je imala sjednicu u Montrealu sredinom avgusta ove godine. Na toj sjednici je trebalo da se donеse odluka o isključenju Crne Gore, međutim, zbog naše brze reakcije, odluka je odložena. Za sve to vrijeme, do danas, Lalošević nije ništa preduzimao po tom pitanju. Petnaestog septembra smo dobili nalog da u roku od dvadeset i jednog danа promijenimo Zakon o sportu. U saradnji sa Komisijom za anti-doping odmah smo krenuli u ispunjavanje ovog zadatka i narednih dana ćemo imati spreman dokument koji se traži”, tvrde iz MPNKS-a.

Lalošević je demantovao navode Ministarstva. On je za Monitor kazao da je resor Vesne Bratić taj koji je ignorisao upozorenja nadležne Komisije za antidoping da je hitno potrebno izmijeniti dva člana Zakona o sportu – jedan koji se odnosi na definiciju anti-dopinga, i drugi koji se odnosi na strukturu i funkcionisanje Komisije za anti-doping. ,,Iz MPNKS-a su mnogo prije 15. septembra znali da imaju obavezu da izmijene zakonske tekstove. Mjesecima su učestvovali u procesu, a njihovi predstavnici su se kasnije i uključivali i na najvažnijim sastancima, gdje su se od njih tražile informacije o dinamikama izmjena zakonskih tekstova. Umjesto da se bavi gorućim pitanjima vezanim za Svjetsku anti-doping agenciju, pandemiju u školama na početku školske godine, ili problemima u oblasti kulture i nauke, ministarka je u tom periodu bila odsutna 19 dana, na službenom putu u Rusiju, Austriju i Švajcarsku”, kazao je on u odgovoru za Monitor. Tvrdi i da je imao komunikaciju sa WADA-om, kao i da je više puta upozoravao nadležne iz MPNKS-a da je hitno potrebno započeti procedure izmjene zakonske tekstove.

Iz MPNKS-a nijesu demantovali navode Laloševića da je u vezi sa aferom WADA pokušao da sa njima stupi u komunikaciju. „Gospodin Lalošević uporno potencira da je pokušavao da ostvari komunikaciju sa Vladom Crne Gore, očigledno je nešto permutovao, komunikaciju sa njim je tražila WADA, kojoj mjesecima nije odgovаrao na mejlove. U mejlovima koje imamo od WADA se navode imena zaposlenih iz Uprave sa kojima su pokušavali da ostvare kontakt i datumi kada su zakazivani sastanci na koje se niko nije pojavio”.

Sada je na SDT-u da utvrdi ko od nadležnih u MPNKS-u govori istinu. Informacije dostupne na oficijalnom sajtu Svjetske anti-doping agencije govore da su crnogorski sportisti pred isključenjem iz takmičenja jer naši pravni akti nijesu u potpunosti usklađeni sa Svjetskim anti-doping kodeksom. Prema Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave, resor Vesne Bratić je nadležan da predlaže propise iz oblasti sporta, a ne Uprava za sport i mlade.

Iz MPNKS-a tvrde da neispunjavanje obaveza prema WADA-i nije jedini razlog zbog kog je razriješen Lalošević. On je, kako su dodatno pojasnili iz tog Vladinog resora, donio i jednu odluku suprotno Zakonu o sportu Crne Gore, bez saglasnosti nadležnog ministarstva. Istakli su i da to nije jedini konkurs koji je Lalošević sproveo bez učešća Ministarstva, ali je jedini koji su „uspjeli da zaustave”. „Barem bi trebalo da Lalošević taj konkurs nije okončao i novac raspodijelio, što ne bi bilo začuđujuće uzimajući u obzir dosadašnja iskustva sa njim”, pljuštale su optužbe nadležnih iz MPNKS-a.

Zaboravili su, izgleda, da je Vasilije Lalošević bio njihov izbor, kada ga je, uz „amin” ministarke Bratić, za funkciju v.d. direktora Uprave za sport i mlade imenovala Vlada krajem decembra prošle godine. Njihova je obaveza da znaju koga biraju za saradnike. I da snose odgovornost za lošu procjenu.

Monitor je pitao novoizabranog v.d. direktora Marka Begovića šta se trenutno preduzima oko saniranja posljedica lošeg rukovođenja. „Uspostavljanje kanala komunikacije sa međunarodnim partnerima, WADA-om i komitetom T-DO Savjeta Evrope bili su praktično moji prvi koraci. Komunikacija se odvija svakodnevno sa jednim ciljem, da crnogorski sportisti mogu nesmetano da se posvete pripremama za naredna takmičenja. Paralelno, pripremaju se dugoročno održiva rješenja za oblast anti-dopinga, ali već razmišljamo i o tome što je nivo usaglašenosti pravnog okvira sa dvije konvencije Savjeta Evrope – o namještanju sportskih rezultata i integrisanom upravljanju organizacijom sportskih manifestacija – daleko ispod potrebnog nivoa”, naveo je Begović u svom odgovoru.

Prema njegovim riječima, već je formirano nekoliko timova koji će uz međunarodnu stručnu i tehničko-finansijsku podršku raditi na uspostavljanju savremenog sistema sporta.

Iz Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) za Monitor kažu da su informaciju o mogućem isključenju crnogorskih sportista iz međunarodnih takmičenja, odnosno moguću zabranu nastupa pod državnom zastavom i himnom dobili iz medija. ,,Međunarodne institucije koje se bave uređenjem fudbalske igre i organizacijom planetarnih i kontinentalnih takmičenja u kojima učestvuju reprezentativne selekcije i klubovi nisu obavijestile Fudbalski savez o potencijalnim sankcijama prema našim selekcijama ili klubovima“.

Apelovali su na nadležne da što prije riješe sporna pitanja: ,,Bez namjere da istražujemo i utvrđujemo ko je krivac za moguće sankcije usmjerene ka crnogorskim sportistima, izražavamo zabrinutost zbog nezavidne situacije u kojoj se našao crnogorski sport i naši sportisti. Apelujemo na što hitnije rješavanje aktuelne situacije kako bismo svi zajedno imali priliku da se radujemo novim uspjesima naših sportistkinja i sportista na takmičenjima organizovanim širom planete“.

Nije Crna Gora jedina država čija nacionalna anti-doping agencija nije u potpunosti primijenila verziju Svjetskog anti-doping kodeksa za 2021. godinu u svojim pravnim strukturama. To nijesu učinile ni takve agencije u Rumuniji, Tajlandu i Indoneziji, i svima je ostavljen rok od dvadeset i jednog dana da to učine. U sličnoj su situaciji i Španija, Grčka, Iran, Letonija, Holandija, Portugal i Uzbekistan, koje imaju četiri mjeseca da regulišu sporna pitanja.

Prevazići krizu u koju je zapao crnogorski sport – nije, dakle, nemoguće. Više zabrinjava to što ministarka Bratić ne planira da preuzme odgovornost za mnoge neregularnosti u resorima kojima upravlja. Ovo je još jedan slučaj da krivicu za propuste snosi samo niži u hijerarhiji, kom se nađe prigodna zamjena.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo