Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI PROPUSTI U RESORU MINISTARKE VESNE BRATIĆ: Zbog afere WADA crnogorski sportisti pred isključenjem iz svih takmičenja

Objavljeno prije

na

Ministarka Vesna Bratić i donedavni v.d. direktor Uprave za sport i mlade Vasilije Lalošević danima „ratuju“ saopštenjima oko toga ko je kriv što su crnogorski sportisti dovedeni u nezavidan položaj. Utvrdiće SDT, jer je slučaj dospio i do njega. Ministarka ne planira da preuzme odgovornost za mnoge neregularnosti u resorima kojima upravlja

 

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS), kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, i ove nedjelje se našlo na meti kritika javnosti. Zbog neodgovornosti čelnika tog resora, crnogorskim sportistima prijeti isključenje iz svih takmičenja a ako se to izbjegne, može se desiti da se ne mogu takmičiti pod našom zastavom i himnom.

Prije nekoliko dana iz MPNKS-a su saopštili da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo predmet protiv doskorašnjeg vršioca dužnosti direktora Uprave za sport i mlade Vasilija Laloševića. Lalošević je, kako navode, u obavljanju funkcije prekoračio ovlašćenja i doveo u nezavidan položaj sport u Crnoj Gori.

On je, prema tvrdnjama nadležnih, mjesecima ignorisao obaveze prema Svjetskoj anti-doping agenciji (WADA). Državna uprava kojom je rukovodio, nije na vrijeme dostavila traženi upitnik za prošlu godinu, niti je imala ikakav kontakt sa WADA-om, pa je ta agencija internim kanalima morala da stupi u kontakt sa vlastima u Crnoj Gori.

„Odmah nakon ovog saznanja, kontaktirali smo WADA-u koja je imala sjednicu u Montrealu sredinom avgusta ove godine. Na toj sjednici je trebalo da se donеse odluka o isključenju Crne Gore, međutim, zbog naše brze reakcije, odluka je odložena. Za sve to vrijeme, do danas, Lalošević nije ništa preduzimao po tom pitanju. Petnaestog septembra smo dobili nalog da u roku od dvadeset i jednog danа promijenimo Zakon o sportu. U saradnji sa Komisijom za anti-doping odmah smo krenuli u ispunjavanje ovog zadatka i narednih dana ćemo imati spreman dokument koji se traži”, tvrde iz MPNKS-a.

Lalošević je demantovao navode Ministarstva. On je za Monitor kazao da je resor Vesne Bratić taj koji je ignorisao upozorenja nadležne Komisije za antidoping da je hitno potrebno izmijeniti dva člana Zakona o sportu – jedan koji se odnosi na definiciju anti-dopinga, i drugi koji se odnosi na strukturu i funkcionisanje Komisije za anti-doping. ,,Iz MPNKS-a su mnogo prije 15. septembra znali da imaju obavezu da izmijene zakonske tekstove. Mjesecima su učestvovali u procesu, a njihovi predstavnici su se kasnije i uključivali i na najvažnijim sastancima, gdje su se od njih tražile informacije o dinamikama izmjena zakonskih tekstova. Umjesto da se bavi gorućim pitanjima vezanim za Svjetsku anti-doping agenciju, pandemiju u školama na početku školske godine, ili problemima u oblasti kulture i nauke, ministarka je u tom periodu bila odsutna 19 dana, na službenom putu u Rusiju, Austriju i Švajcarsku”, kazao je on u odgovoru za Monitor. Tvrdi i da je imao komunikaciju sa WADA-om, kao i da je više puta upozoravao nadležne iz MPNKS-a da je hitno potrebno započeti procedure izmjene zakonske tekstove.

Iz MPNKS-a nijesu demantovali navode Laloševića da je u vezi sa aferom WADA pokušao da sa njima stupi u komunikaciju. „Gospodin Lalošević uporno potencira da je pokušavao da ostvari komunikaciju sa Vladom Crne Gore, očigledno je nešto permutovao, komunikaciju sa njim je tražila WADA, kojoj mjesecima nije odgovаrao na mejlove. U mejlovima koje imamo od WADA se navode imena zaposlenih iz Uprave sa kojima su pokušavali da ostvare kontakt i datumi kada su zakazivani sastanci na koje se niko nije pojavio”.

Sada je na SDT-u da utvrdi ko od nadležnih u MPNKS-u govori istinu. Informacije dostupne na oficijalnom sajtu Svjetske anti-doping agencije govore da su crnogorski sportisti pred isključenjem iz takmičenja jer naši pravni akti nijesu u potpunosti usklađeni sa Svjetskim anti-doping kodeksom. Prema Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave, resor Vesne Bratić je nadležan da predlaže propise iz oblasti sporta, a ne Uprava za sport i mlade.

Iz MPNKS-a tvrde da neispunjavanje obaveza prema WADA-i nije jedini razlog zbog kog je razriješen Lalošević. On je, kako su dodatno pojasnili iz tog Vladinog resora, donio i jednu odluku suprotno Zakonu o sportu Crne Gore, bez saglasnosti nadležnog ministarstva. Istakli su i da to nije jedini konkurs koji je Lalošević sproveo bez učešća Ministarstva, ali je jedini koji su „uspjeli da zaustave”. „Barem bi trebalo da Lalošević taj konkurs nije okončao i novac raspodijelio, što ne bi bilo začuđujuće uzimajući u obzir dosadašnja iskustva sa njim”, pljuštale su optužbe nadležnih iz MPNKS-a.

Zaboravili su, izgleda, da je Vasilije Lalošević bio njihov izbor, kada ga je, uz „amin” ministarke Bratić, za funkciju v.d. direktora Uprave za sport i mlade imenovala Vlada krajem decembra prošle godine. Njihova je obaveza da znaju koga biraju za saradnike. I da snose odgovornost za lošu procjenu.

Monitor je pitao novoizabranog v.d. direktora Marka Begovića šta se trenutno preduzima oko saniranja posljedica lošeg rukovođenja. „Uspostavljanje kanala komunikacije sa međunarodnim partnerima, WADA-om i komitetom T-DO Savjeta Evrope bili su praktično moji prvi koraci. Komunikacija se odvija svakodnevno sa jednim ciljem, da crnogorski sportisti mogu nesmetano da se posvete pripremama za naredna takmičenja. Paralelno, pripremaju se dugoročno održiva rješenja za oblast anti-dopinga, ali već razmišljamo i o tome što je nivo usaglašenosti pravnog okvira sa dvije konvencije Savjeta Evrope – o namještanju sportskih rezultata i integrisanom upravljanju organizacijom sportskih manifestacija – daleko ispod potrebnog nivoa”, naveo je Begović u svom odgovoru.

Prema njegovim riječima, već je formirano nekoliko timova koji će uz međunarodnu stručnu i tehničko-finansijsku podršku raditi na uspostavljanju savremenog sistema sporta.

Iz Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) za Monitor kažu da su informaciju o mogućem isključenju crnogorskih sportista iz međunarodnih takmičenja, odnosno moguću zabranu nastupa pod državnom zastavom i himnom dobili iz medija. ,,Međunarodne institucije koje se bave uređenjem fudbalske igre i organizacijom planetarnih i kontinentalnih takmičenja u kojima učestvuju reprezentativne selekcije i klubovi nisu obavijestile Fudbalski savez o potencijalnim sankcijama prema našim selekcijama ili klubovima“.

Apelovali su na nadležne da što prije riješe sporna pitanja: ,,Bez namjere da istražujemo i utvrđujemo ko je krivac za moguće sankcije usmjerene ka crnogorskim sportistima, izražavamo zabrinutost zbog nezavidne situacije u kojoj se našao crnogorski sport i naši sportisti. Apelujemo na što hitnije rješavanje aktuelne situacije kako bismo svi zajedno imali priliku da se radujemo novim uspjesima naših sportistkinja i sportista na takmičenjima organizovanim širom planete“.

Nije Crna Gora jedina država čija nacionalna anti-doping agencija nije u potpunosti primijenila verziju Svjetskog anti-doping kodeksa za 2021. godinu u svojim pravnim strukturama. To nijesu učinile ni takve agencije u Rumuniji, Tajlandu i Indoneziji, i svima je ostavljen rok od dvadeset i jednog dana da to učine. U sličnoj su situaciji i Španija, Grčka, Iran, Letonija, Holandija, Portugal i Uzbekistan, koje imaju četiri mjeseca da regulišu sporna pitanja.

Prevazići krizu u koju je zapao crnogorski sport – nije, dakle, nemoguće. Više zabrinjava to što ministarka Bratić ne planira da preuzme odgovornost za mnoge neregularnosti u resorima kojima upravlja. Ovo je još jedan slučaj da krivicu za propuste snosi samo niži u hijerarhiji, kom se nađe prigodna zamjena.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

EUROPOL, SNIMCI I KOVERTE: Šta bi s njima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odlaska DPS-a sa vlasti u avgustu 2020, a posebno nakon odlaska specijalnog tužioca Milivoja Katnića, očekivalo se da će se otvoriti stare ili pokrenuti nove istrage o zloupotrebama koje su tokom tri decenije vladavine vodile do Đukanovića i njegove porodice. Za sada –  ništa.  Zalud Telekom, Snimak Koverta, Limenka, Pandorini papiri… A ni Europol  evo ništa ne dojavljuje

 

Đukanović ne strepi, kazao je ove sedmice na Cetinju, da bi se mogao naći na udaru državnog tužilaštva.

,,Ne, zato što radim svoj posao u skladu sa Ustavom i zakonom”, kazao je s podignutom obrvom. Pa još ozbiljnijim glasom dodao da niko, pa i najzlonamjerniji, neće uspjeti da pronađu ništa što je uradio na štetu države i protivno zakonu.

Kao da to nije isti onaj Đukanović čije se ime dovodi u vezu sa brojnim aferama o zloupotrebi moći, u svjetskim medijima poznat kao crnogorski premijer koji je u politiku ušao u džemperu, a deceniju kasnije postao jedan od najbogatijih ljudi svijeta, sa imovinom koju je daleke 2011, Forbs procijenio na 167 miliona eura.

Da to objasni, kako je u politku ušao u džemperu a iz nje će izaći kao najbogatiji predsjednik najsiromašnije evropske zemlje, pripitao ga je ove sedmice na Cetinju novinar francuskog Le Monda. Đukanović je u svom maniru odgovorio: ,,Sve je to repertoar medijskog orgijanja u Crnoj Gori sa ciljem da se promijeni vlast koju sam personifikao i takođe pokušaj da se iz parapolitičkih centara ostvari suštinski politički uticaj”.

Trućanje je pričati o nevinosti koju procjenjuje Specijalno tužilaštvo Milivoja Katnića, poznatog po slabosti na Đukanovića. Ili, recimo, tužilaštvo Vesne Medenice, sada uhapšene zbog zloupotrebe položaja, učešća u organizovanom kriminalu, uticaja na sudije… U njeno doba, Đukanović je recimo izbjegao aferu Telekom, pred američkim finansijskim institucijama  dokazanu korupciju prilikom prodaje državne telekomunikacione kompanije. Utvrđeno je da je za prodaju kompanije Mađarima crnogorski vrh primio, ,,preko sestre visokog zvaničnika“, mito od 3, 7 miliona eura. U to doba predsjednik Savjeta za privatizaciju i premijer bio je upravo Đukanović. Jedini koji je mogao da donese odluku o prodaji tako važnog državnog preduzeća. Takvu odluku svakako nijesu mogli donijeti direktori Telekoma, koji su kasnije, u doba specijalnog tužioca Milivoja Katnića, završili na optužnici u slučaju Telekom. Đukanović i njegova sestra Ana Đukanović, takođe pominjana u aferi Telekom, zbog toga što je preko njene kancelarije stigao dio novca, za koji se smatra da je mito, nisu se našli na optužnici.

Nije to jedina afera u kojoj se spominje Đukanović, a koju je tužilaštvo odbacilo bez obzira na dokaze koji su upućivali na njegovu odgovornost. Tu je i Snimak. Taj slučaj je prekrižila državna tužiteljka Ranka Čarapić, poznata po brojnim slučajevima koji su skupljali prašinu u ladicama tužilaštva,  uprkos upozorenjima iz Brisela da se ta afera mora dovesti do kraja. Čarapićeva je odlučila da u snimcima, koje su čuli svi crnogorski građani, a u kojima najviši organi Đukanovićeve Demokratske partije socijalista planiraju kako da zloupotrebama državnih resursa dođu do još jedne izborne pobjede – nema krivičnog djela. Što bi rekao Đukanović – ,,verbalni delikt”.

Da su brojni planovi DPS-a i realizovani, te da je  na različite načine zloupotrebljavana država i njeni resursi u cilju izborne pobjede, bilo je mnoštvo dokaza. Uzalud.

Uzalud je bio i snimak biznismena Duška Kneževića, na kom se vidi kako on daje funkcioneru DPS-a, Slavoljubu Stijepoviću, oko 100 hiljada eura za finansiranje izborne trke DPS-a. Istraga, koju je vodilo Katnićevo tužilaštvo nikada nije došla do vrha partije kojoj je novac namijenjen. Na optužnici su se našli Knežević, koji je sve objelodanio, i kurir –  Slavoljub Stijepović. Sudski proces koji je pretvoren u farsu, još traje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo