Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI PROPUSTI U RESORU MINISTARKE VESNE BRATIĆ: Zbog afere WADA crnogorski sportisti pred isključenjem iz svih takmičenja

Objavljeno prije

na

Ministarka Vesna Bratić i donedavni v.d. direktor Uprave za sport i mlade Vasilije Lalošević danima „ratuju“ saopštenjima oko toga ko je kriv što su crnogorski sportisti dovedeni u nezavidan položaj. Utvrdiće SDT, jer je slučaj dospio i do njega. Ministarka ne planira da preuzme odgovornost za mnoge neregularnosti u resorima kojima upravlja

 

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS), kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, i ove nedjelje se našlo na meti kritika javnosti. Zbog neodgovornosti čelnika tog resora, crnogorskim sportistima prijeti isključenje iz svih takmičenja a ako se to izbjegne, može se desiti da se ne mogu takmičiti pod našom zastavom i himnom.

Prije nekoliko dana iz MPNKS-a su saopštili da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo predmet protiv doskorašnjeg vršioca dužnosti direktora Uprave za sport i mlade Vasilija Laloševića. Lalošević je, kako navode, u obavljanju funkcije prekoračio ovlašćenja i doveo u nezavidan položaj sport u Crnoj Gori.

On je, prema tvrdnjama nadležnih, mjesecima ignorisao obaveze prema Svjetskoj anti-doping agenciji (WADA). Državna uprava kojom je rukovodio, nije na vrijeme dostavila traženi upitnik za prošlu godinu, niti je imala ikakav kontakt sa WADA-om, pa je ta agencija internim kanalima morala da stupi u kontakt sa vlastima u Crnoj Gori.

„Odmah nakon ovog saznanja, kontaktirali smo WADA-u koja je imala sjednicu u Montrealu sredinom avgusta ove godine. Na toj sjednici je trebalo da se donеse odluka o isključenju Crne Gore, međutim, zbog naše brze reakcije, odluka je odložena. Za sve to vrijeme, do danas, Lalošević nije ništa preduzimao po tom pitanju. Petnaestog septembra smo dobili nalog da u roku od dvadeset i jednog danа promijenimo Zakon o sportu. U saradnji sa Komisijom za anti-doping odmah smo krenuli u ispunjavanje ovog zadatka i narednih dana ćemo imati spreman dokument koji se traži”, tvrde iz MPNKS-a.

Lalošević je demantovao navode Ministarstva. On je za Monitor kazao da je resor Vesne Bratić taj koji je ignorisao upozorenja nadležne Komisije za antidoping da je hitno potrebno izmijeniti dva člana Zakona o sportu – jedan koji se odnosi na definiciju anti-dopinga, i drugi koji se odnosi na strukturu i funkcionisanje Komisije za anti-doping. ,,Iz MPNKS-a su mnogo prije 15. septembra znali da imaju obavezu da izmijene zakonske tekstove. Mjesecima su učestvovali u procesu, a njihovi predstavnici su se kasnije i uključivali i na najvažnijim sastancima, gdje su se od njih tražile informacije o dinamikama izmjena zakonskih tekstova. Umjesto da se bavi gorućim pitanjima vezanim za Svjetsku anti-doping agenciju, pandemiju u školama na početku školske godine, ili problemima u oblasti kulture i nauke, ministarka je u tom periodu bila odsutna 19 dana, na službenom putu u Rusiju, Austriju i Švajcarsku”, kazao je on u odgovoru za Monitor. Tvrdi i da je imao komunikaciju sa WADA-om, kao i da je više puta upozoravao nadležne iz MPNKS-a da je hitno potrebno započeti procedure izmjene zakonske tekstove.

Iz MPNKS-a nijesu demantovali navode Laloševića da je u vezi sa aferom WADA pokušao da sa njima stupi u komunikaciju. „Gospodin Lalošević uporno potencira da je pokušavao da ostvari komunikaciju sa Vladom Crne Gore, očigledno je nešto permutovao, komunikaciju sa njim je tražila WADA, kojoj mjesecima nije odgovаrao na mejlove. U mejlovima koje imamo od WADA se navode imena zaposlenih iz Uprave sa kojima su pokušavali da ostvare kontakt i datumi kada su zakazivani sastanci na koje se niko nije pojavio”.

Sada je na SDT-u da utvrdi ko od nadležnih u MPNKS-u govori istinu. Informacije dostupne na oficijalnom sajtu Svjetske anti-doping agencije govore da su crnogorski sportisti pred isključenjem iz takmičenja jer naši pravni akti nijesu u potpunosti usklađeni sa Svjetskim anti-doping kodeksom. Prema Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave, resor Vesne Bratić je nadležan da predlaže propise iz oblasti sporta, a ne Uprava za sport i mlade.

Iz MPNKS-a tvrde da neispunjavanje obaveza prema WADA-i nije jedini razlog zbog kog je razriješen Lalošević. On je, kako su dodatno pojasnili iz tog Vladinog resora, donio i jednu odluku suprotno Zakonu o sportu Crne Gore, bez saglasnosti nadležnog ministarstva. Istakli su i da to nije jedini konkurs koji je Lalošević sproveo bez učešća Ministarstva, ali je jedini koji su „uspjeli da zaustave”. „Barem bi trebalo da Lalošević taj konkurs nije okončao i novac raspodijelio, što ne bi bilo začuđujuće uzimajući u obzir dosadašnja iskustva sa njim”, pljuštale su optužbe nadležnih iz MPNKS-a.

Zaboravili su, izgleda, da je Vasilije Lalošević bio njihov izbor, kada ga je, uz „amin” ministarke Bratić, za funkciju v.d. direktora Uprave za sport i mlade imenovala Vlada krajem decembra prošle godine. Njihova je obaveza da znaju koga biraju za saradnike. I da snose odgovornost za lošu procjenu.

Monitor je pitao novoizabranog v.d. direktora Marka Begovića šta se trenutno preduzima oko saniranja posljedica lošeg rukovođenja. „Uspostavljanje kanala komunikacije sa međunarodnim partnerima, WADA-om i komitetom T-DO Savjeta Evrope bili su praktično moji prvi koraci. Komunikacija se odvija svakodnevno sa jednim ciljem, da crnogorski sportisti mogu nesmetano da se posvete pripremama za naredna takmičenja. Paralelno, pripremaju se dugoročno održiva rješenja za oblast anti-dopinga, ali već razmišljamo i o tome što je nivo usaglašenosti pravnog okvira sa dvije konvencije Savjeta Evrope – o namještanju sportskih rezultata i integrisanom upravljanju organizacijom sportskih manifestacija – daleko ispod potrebnog nivoa”, naveo je Begović u svom odgovoru.

Prema njegovim riječima, već je formirano nekoliko timova koji će uz međunarodnu stručnu i tehničko-finansijsku podršku raditi na uspostavljanju savremenog sistema sporta.

Iz Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) za Monitor kažu da su informaciju o mogućem isključenju crnogorskih sportista iz međunarodnih takmičenja, odnosno moguću zabranu nastupa pod državnom zastavom i himnom dobili iz medija. ,,Međunarodne institucije koje se bave uređenjem fudbalske igre i organizacijom planetarnih i kontinentalnih takmičenja u kojima učestvuju reprezentativne selekcije i klubovi nisu obavijestile Fudbalski savez o potencijalnim sankcijama prema našim selekcijama ili klubovima“.

Apelovali su na nadležne da što prije riješe sporna pitanja: ,,Bez namjere da istražujemo i utvrđujemo ko je krivac za moguće sankcije usmjerene ka crnogorskim sportistima, izražavamo zabrinutost zbog nezavidne situacije u kojoj se našao crnogorski sport i naši sportisti. Apelujemo na što hitnije rješavanje aktuelne situacije kako bismo svi zajedno imali priliku da se radujemo novim uspjesima naših sportistkinja i sportista na takmičenjima organizovanim širom planete“.

Nije Crna Gora jedina država čija nacionalna anti-doping agencija nije u potpunosti primijenila verziju Svjetskog anti-doping kodeksa za 2021. godinu u svojim pravnim strukturama. To nijesu učinile ni takve agencije u Rumuniji, Tajlandu i Indoneziji, i svima je ostavljen rok od dvadeset i jednog dana da to učine. U sličnoj su situaciji i Španija, Grčka, Iran, Letonija, Holandija, Portugal i Uzbekistan, koje imaju četiri mjeseca da regulišu sporna pitanja.

Prevazići krizu u koju je zapao crnogorski sport – nije, dakle, nemoguće. Više zabrinjava to što ministarka Bratić ne planira da preuzme odgovornost za mnoge neregularnosti u resorima kojima upravlja. Ovo je još jedan slučaj da krivicu za propuste snosi samo niži u hijerarhiji, kom se nađe prigodna zamjena.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo