Povežite se sa nama

OKO NAS

MJEŠTANI SELA NA SJEVERU SPEMAJU ZALIHE HRANE PRED ZIMU: Kao na kraju svijeta

Objavljeno prije

na

Za mnoga sela na sjeveru, zbog izuzetno loših lokalnih puteva i činjenice da se snjegočistači rijetko zapute k njima, čak i snijeg od tridesetak centimetara vrlo često znači višednevnu odsječenost od svijeta. Zbog toga su mještani, baš kao i njihovi preci, prije 100 i više godina, svake jeseni prinuđeni na pravljenje zaliha brašna, šećera, soli i ostalih namirnica. Dugačije, kažu, ne usuđuju se da zazime, jer su imali iskustva kada se, osim pješke, i po mjesec i po nije moglo do grada.

U oko 10 gornjomoračkih sela nevrijeme u martu prošle godine preko 300 domaćinstava dovelo je u vrlo nezavidnu situaciju. Pored skoro tridesetodnevnog prekida u snabdijevanju strujom, putevi do mnogih sela nijesu uopšte čišćeni.

,,Prošle zime svako ko se našao u Gornjoj Morači mogao je da iskusi kako je bilo našim precima u pretprošlom vijeku. I nije samo riječ o prošloj, već i o prethodnim zimama. Putevi su u očajnom stanju, a mi više zaista nemamo razumijevanja za opravdanja nadležnih. Ukoliko je problem naći novac da se tokom zime čiste putevi od snijega, onda ne znam šta drugo to može da riješi lokalna i državna vlast. Mogu misliti kako je u nekim drugim selima u kojima je još manje ljudi”, kaže Milan Đokić iz Udruženja mladih Gornje Morače.

On tvrdi da je jedina svijetla tačka prošle zime bilo čišćenje puta Mioska- Dobri do, a sve zahvaljujući pojedincima iz preduzeća Crnagoraput.

U februaru ove godine, samo mehanizacija i radnici preduzeća Smokovac Raković, koje izvodi radove na mini hidrocentrali Raštak šest dana su bez pomoći kolašinske lokalne uprave čistili odrone s puta k jednom od zaseoka u selu Raško.

„Zbog odrona, izazvanog nevremenom, selo je bilo potpuno odsječeno. Slovaci, investitori na mini hidrocentrali, dali su dozvolu izvođaču radova, pa je odron čišćen danima. Drugi nas se niko nije sjetio”, pričaju u tom selu.

Zbog lošeg održavanja puteva, odnosno nemogućnosti da se tokom većeg dijela zime stigne do grada, samo desetak domaćinstava prezimiće u vasojevićkom selu Vranještica.

,,Veliki teret je za stare ljude da krajem jeseni prave ‘magacine’ u kući. Na stotine kilogaram brašna, džak šećera, soli sve ostalo što je potrebno za nekoliko mjeseci. Za sve to treba odjednom obezbijediti pare od malih penzija i zanemarljivih prihoda od poljoprivrede. Ostali članovi porodice, koji žive u gradovima, do njih ne mogu zimi kolima, a malo kome se po 20 kilometara gazi po snijegu. Putevi su i kad nema snijega loši, zimi tek da ne pričamo”, kažu u tamošnjoj mjesnoj zajednici.

Slične priče se mogu čuti u gotovo svakom udaljenom selu na sjeveru države, iako u lokalnim upravama tvrde da svake godine pripremaju detaljne planove čišćenja seoskih saobraćajnica i ulažu maksimalne napore u čišćenje.

Posebno teška za seoska domaćinsta na području kolašinske opštine bila je prošla godina, jer lokalna uprava, zbog blokiranog računa, nije našla načina da ispuni većinu svojih obaveza kada je riječ o lokalnim i nekategorisanim putevima.

Zimsko održavanje oko 287 kilometara lokalnih i oko 240 kilometara nekategorisanih puteva, koliko ih je na području te opštine, istina, bio bi značajan izazov i za mnogo punije opštinske kase. Svega 68,7 kilometara seoskih sabraćajnica je asfaltirano, što dovoljno govori o uslovima života u ruralnom dijelu, ali i o nebrizi lokalne i državne vlasti.

Na većini tih puteva česta su klizišta, a bujice ponekad ponesu i po nekoliko stotina metara makadama. Na popravke se čeka mjesecima, a sanacija se obično obavlja na brzinu i površno.

,,Prošle godine nije bilo načina da učinimo više kada je riječ o čišćenju snijega, ali i o sanaciji pojedinih dionica putne mreže na seoskom području. Zbog blokiranog računa i za ono malo što smo čistili bilo je potrebno mnogo snalažljivosti i napora. Tokom predstojećih mjeseci namjeravamo da učinimo i više i kvalitetnije, pa se nadam da neće nijedno selo na duži rok zbog snijega biti odsječeno od svijeta”, kazao je potpredsjednik Opštine Đuro Milošević.

Prema njegovim riječima, jedna građevinska mašina, koja služi za popravke puteva, stavljena je na raspolaganje Rovcima i Morači. No, opet zbog nedostatka novca, da bi pokrenuli mašinu mještani su bili prinuđeni da sami kupuju gorivo.

,,Nije bilo drugog načina, jer lokalna uprava nije mogla ništa platiti dok nije skinuta blokada s računa. Vrijeme je da svaka od stranaka u koaliciji na vlasti napravi napor da ostvari dio svojih predizbornih obećanja, koja se odnose na popravljanje uslova života na selu, pa eto, na primjer, da krenemo od urednijeg održavanja puteva, kako zimi, tako i tokom ostatka godine. Ima volje za to i rezultati će ubrzo biti vidljivi”, obećava Milošević.

Ništa manje ne obećavaju ni u mojkovačkoj izvršnoj vlasti. Na području Mojkovca je oko 72 kilometra lokalnih i čak oko 370 kilometara nekategorisnih puteva, u koje spadaju i oni prema Bjelasici, Sinjavini i Prošćenskim planinama. Manje od 45 kilometara je asfalitrano, preko 210 kilometara su zemljani putevi, a ostalo makadam.

,,Putevi se održavaju mehanizacijom, kojom raspolaže Opština i u skladu s ugovorima koje potpisujemo s preduzetnicima o održavanja pojedinih putnih pravaca. Svake godine s preduzetnicima potpisujemo ugovore za održavanje puteva Lepenac-Žari-Cer-Obod, Mojkovac-Pržišta i Mojkovac-Ravni”, kaže sekretar za urbanizam Jović Marković.

U periodu obilnijih sniježnih padavina, napominje on, angažuje se još preduzetnika, pa nije bilo mnogo snijegom blokiranih sela. Sekeretar za urbanizam kaže da se prilikom čišćenja seoskih puteva poštuje plan prioriteta, a da se putevi prema katunima čiste tek krajem maja ili početkom juna zbog izdiga stočara.

I dok u Kolašinu još ne znaju koliko će novca za čišćenje snijega s puteva prema selima potrošiti ove godine, u Mojkovcu, kaže Marković, u tu je svrhu opredijeljeno 20.000 eura. Taj iznos, tvrdi on, i tokom minulih godina bio je dovoljan da se seoskim domaćinstvima obezbijede prohodne saobraćajnice.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo