Povežite se sa nama

OKO NAS

MLADI KOLAŠINCI USPJEŠNI PROMOTERI LJEPOTA SJEVERA: Nezaboravni trenuci zavičaja

Objavljeno prije

na

Pejović, Šćepanović i Vujisić svojim fotografijama na društvenim mrežama  uspješno promovišu  turističku ponudu, ljude i način života na sjeveru

 

Najatraktivnije fotografije na društvenim mrežama minulih nekoliko godina, često, i malo poznatih  prirodnih dragulja  sjevera Crne Gore djela su trojice mladih Kolašinaca. Različitih su zanimanja, senzibiliteta i afiniteta, ali im je zajednička potreba da kroz objektiv fotoaparata zabilježe mjesta i ljude koji su ih opčinili ljepotom i autentičnošću.  Na taj način Željko Pejović, Mirko Šćepanović i Vedran Vujisić  doprli su do hiljada turista i zainteresovali ih za Kolašin.

Fotografije su bile efektna  „pozivnica“  da se dođe do planinskih masiva, siđe u kanjone rijeka, malo poznate pećine, da se svladaju nepristupačni vrhovi. Uspješno godinama podsjećaju na značaj onoga  čega su mještanima oči pune, a ljudima iz gradova  duše željne.

Alpinista i kanjoning vodič Željko Pejović o svakoj svojoj avanturi  napravi i interesantnu zabilješku, ilustrovanu desetinama fotografija. „Tamo  se priroda preigrala, dala je sebi previše slobode“, to je bio njegov utisak po povratku  sa Treštenog  vrha na Maganiku.  Vrh je opisao  kao „čudan, izolovan, tajnovit, sačuvan od ljudskog uticaja“.

Ljudima je, priča on, nekad teško da  povjeruju da se  neobični pejzaž Maganika nalazi u kolašinskoj opštini. Škrapari i jame na Treštenom vrhu  skoro da su  nepoznati.  Do njih se stiže preko Rovaca. To je nepristupačan predio koji zadaje glavobolju svakom ko sam pokuša da ga savlada.

Pejović kaže  da je Trešteni vrh „najbolje razvijena kraška erozija na području Crne Gore“. U obliku je škraparskog  stola, prošaran jamama bezdanicama, škraparskim bunarima i japagama. „Prolazi se kroz kamene lavirinte,  terase, sipare, prolazi se pored mjesta gdje su brojni ostaci avionske nesreće 11. septembra  1973. godina… Mnoštovo utisaka i mnogo truda. Dočeka vas vrh sa više stotina kamenih skulptura. Cijeli kraj je nestvaran, surov, prava geografska laboratorija na otvorenom,  koja bi mogla poslužiti i za snimanje naučno-fantastičnih filmova“, napisao je Pejović na svojem Facebook profilu.

Đavolja imena, a oko njih božanska ljepota, zapisao je, nakon obilaska kanjona Višanjske rijeke u Rovcima. Prije Željkove ekipe, tamo je bila još samo jedna grupa  stranih speleologa. ,,Višanjska rijeka izvire ispod Đavoljih greda, i sa još dvije rječice formira Mrtvicu. Plijeni ljepotom. Mislili smo da niko nije prolazio taj kanjon, ali izgleda da je to prije učinila grupica Čeha. Oni su speleolozi, koji su istraživali jednu pećinu u neposrednoj blizini izvorišta”, objašnjava Pejović.

Prošao je još jednim kanjonom, malo poznatom i turistima i Kolašincima. Kaže da kroz kanjon Trnovičke rijeke,  prije, nije bilo prolazaka, pa tako ni bilo kakvih informacija.

Pejović često napravi i crticu o autentičnim ljudima koje sreće i uspješno prenese njihovu životnu  filozofiju, muke i radosti.

Mirko Šćepanović je geodetski tehničar, koji je svoj hobi pretvorio u posao i, kaže, solidnu  zaradu. Spojio je ljubav prema katunu Vranjak i gajenju konja pa godinama živi od organizovanja jahačkih tura. Njegov profil na Instagramu (Bjelasica_mountain) prava je riznica zamimljivih fotografija, zapažanja i anegdota. Fotografije pričaju svakodnevicu stočara, ljetima na Bjelasici ispod drvenih krovova starinskih koliba, izgubljenim stadima, ukusu šumskog bilja i mirisu mladog kajmaka.

„Ljudi koji dolaze u naš  grad očekuju nešto drugačije, nesto što će prvi put vidjeti, probati, osjetiti… Imamo toliko naših jela, načina spremanja, starih objekata koje su ljudi ranije koristili. Sve to prate zanimljive priče, istorijske i one iz života običnog čovjeka. Sve je to dobar turistički prizvod. Nikad neće faliti onih koji žele to iskustvo“, objašnjava mladi Kolašinac.

Minulo ljeto, dok je cijela turistička  prvreda bilježila gubitke, Mirko je, kaže imao rekordnu sezonu sa nekoliko stotina organizovanih tura. Smatra da je tome značajno doprinijela i spacifična reklama na Instagramu.

Vujisić je dvadesetjednogodišnji student Fakulteta političkih nauka, a u rodnom gradu poznatiji je kao fotograf  bez kojeg ne može da prođe ništa bitno za varoš i njene ljude.

Dobitnik je posebne nagrade na foto-konkursu Naša kulturna baština – evropsko nasljeđe koji su organizovali delegacija EU u Crnoj Gori i EU info centar. Publici se, ranije, predstavio fotografijama Biogradsko jezero – Biser Bjelasice, Tara – Suza Evrope i Alpska dolina sela Lipovo kod Kolašina. Živi u Lipovu,  selu okruženom masivima Sinjajevine, Komova, Vratla i Vučja. To je, priča,  bilo  i presudno da izabere da jezikom fotografije pokaže šta ga fascinira, inspiriše, šta mu  je  važno i čemu teži.

„Uvijek me privlačila priroda, najviše pejzaži i živopisni krajolik koji mi  je  na dohvatu ruke“, kaže  Vedran.

Tvrdi da „fotograf, treba da zna gdje i zašto da klikne”. Godinama  je  učio kako napraviti dobru fotografiju, kako funkcioniše fotografska oprema i kako se ponaša u različitim svjetlosnim uslovima. Ipak, objašnjava, najvažnije  je  aparat nositi sa sobom kad god  je  moguće, „jer se lako propusti neki trenutak koji traje samo par sekundi i potom je zauvijek  izgubljen”.

Vedran, kazali su kritičari, „poručuje da fotografija omogućava ono što drugi oblici umjetnosti ne mogu“. Kolašin sa okolinom, smatra naš sagovornik, može biti neiscrpna inspiracija umjetnicima.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

BITI MUZIČAR U CRNOJ GORI TOKOM PANDEMIJE COVID19: Niko nas ne čuje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država je mnogima koji su od početka pandemije virusa COVID19 izgubili poslove, obezbijedila pomoć u nekom obliku. Muzičari u Crnoj Gori gotovo godinu dana ne rade i nemaju nikakvih primanja. Čekaju na rješenje. I preživljavaju

 

Od početka pandemije virusa COVID19 u Crnoj Gori, u martu prošle godine, mnogi građani izgubili su poslove. Nekima je država naposljetku obezbijedila pomoć u vidu subvencija, a nekima omogućila rad u kontrolisanim uslovima. Muzičari, na rubu egzistencije, rješenje još čekaju.

Gotovo godinu dana nemaju nikakvih primanja. Preživljavaju. Tokom nepuna tri mjeseca, maja, avgusta i septembra, tek je nekolicina, među hiljadama onih koji rade u Crnoj Gori, dobila priliku da se vrati nastupima. Razlog za to su, između ostalog, i posljedice koje su mjere nekadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) ostavile na budžete ugostitelja, od kojih većina muzičara direktno zavisi.

Ove nedjelje, u parku preko puta zgrade Skupštine Crne Gore u Podgorici je održan performans (svirka na otvorenom) Udruženja estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore. Cilj članova Udruženja, koje još čeka na zvaničnu registraciju, je da skrenu pažnju na tešku situaciju u kojoj se nalaze: „Umjesto protesta, odlučili smo da sviramo i pjevamo, poštujući epidemiološke mjere. Imamo porodice i troškove, ali ne i prihode. Većina nas oslonjena je samo na sebe. Tražimo da nam se obezbjedi minimum i da se nađu načini da mi, kao dio kulture društva, preživimo”.

Od institucija zahtijevaju da im se omogući da nastupaju par sati tokom dana, da emiteri forsiraju domaće autore, ali i da ih primi novi ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kako bi se zajednički došlo do izlaza.

,,Nekadašnje mjere su, u jednom trenutku, dozvoljavale makar neki model rada muzičarima. ni on nije bio ni prihvatljiv, ni human. Sada nemamo ni to. Prepušteni smo pozajmicama, zaduživanjima, kreditima ili parazitiramo na račun porodice. I mi moramo da plaćamo račune. Brzo je zaboravljeno da su muzičari bili prvi koji su podržali online kampanju #OstaniDoma i pozivali građane na poštovanje epidemioloških mjera“, kaže za Monitor cetinjski muzičar Luka Radović.

On napominje da od nove vlasti očekuje da muzičare ne marginalizuje i da ne idealizuje njihovo finansijsko stanje koje ni u normalnim okolnostima nije onakvo kakvim ga ljudi u Crnoj Gori doživljavaju. „Tražimo samo da nam se omogući da radimo. Ne govorim o masovnim koncertima ili okupljanjima, već o radu u skladu sa mjerama, onako kako je to propisano za restorane, barove, kafiće i hotele“, objašnjava Radović.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ POSTAJE CENTAR OBNOVLJIVE ENEREGIJE: Sunce da nas grije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon vjetroparka na Možuri, Ulcinj će dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju obnovljive energije. Riječ je o solarnoj elektrani na Briskoj gori, koja će biti jedna od najvećih u Evropi

 

Izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj krajem oktobra prošle godine stvorene su sve pretpostavke da ove godine krenu radovi na izgradnji solarne elektrane Briska gora.

Tim dokumentom je predviđeno da se zona za izgradnju solarne elektrane poveća za gotovo dva puta, sa prvobitno planiranih 467 na 925,25 hektara, odnosno povećanje kapaciteta tog energetskog objekta sa 118 megavata (MW) na čak 262 MW. Planirana godišnja proizvodnja iznosiće oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje.

„Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi”, rečeno je od strane predstavnika konzorcijuma koji će graditi ovaj objekat, finskog Fortuma i Elektroprivrede Crne Gore.

Njegova vrijednost biće oko 200 miliona eura, a očekuje se da će zapošljavati 226 radnika.

,,Izgradnjom solarne elektrane na Briskoj gori, Crna Gora daje značajan doprinos borbi sa globalnim klimatskim promjenama i pravi iskorak prema većoj energetskoj efikasnosti i nezavisnosti. Solarna elektrana je elektroenergetski objekat višeg naponskog nivoa, kao što su termoelektrane i hidroelektrane, čija izgradnja dovodi do poboljšanja ukupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore”, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Navodi se i da s obzirom na to da prilikom proizvodnje električne energije nema štetnih produkata, realizacija elektrane neće imati negativnog uticaja na naselja i zaštićena prirodna dobra u kontaktnim zonama kakve su Solana, Velika plaža i Šasko jezero.

Da je riječ doista o ogromnoj elektrani govori sljedeći podatak.  U junu 2020. godine, Hrvatska elektroprivreda je na ostrvu Cres počela da gradi, za sada, najveću solarnu elektranu u toj državi, instalisane snage 6,5 MW ili za čak 40 puta manjoj nego što će to biti na Briskoj gori.

,,Izgradnjom ovakvih kapaciteta Ulcinj postaje centar proizvodnje obnovljive energije u Crnoj Gori, ali i u regionu. Iskustva u svijetu pokazuju da mi, kao lokalna zajednica, možemo ostvariti velike koristi od ovog posla. Čista energije je tu i mi treba da je zgrabimo”, kaže za Monitor opštinski sekretar za ekonomiju dr Agron Ibrahimi.

Mustafa CANKA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UOČI ISTEKA KONKURSA ZA DIREKTORA UPRAVE POLICIJE: Još bez kandidata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa

 

Nekoliko dana je ostalo do zatvaranja dvonedeljnog konkursa za prvog policajca, a tokom prve nedjelje, zvanično niko se nije prijavio  za obavljanje te fukcije.

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa.

Nedavno je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao da nema te mafije koja može biti jača od države, ukoliko joj država to ne dozvoli i konstatovao da u Vladi postoji politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U intervjuu podgoričkim Vijestima rekao je da će uporedo sa tom bitkom čistiti i svoje redove i jačati policijski kadar: ,,Jednostavno, ne može se krenuti u borbu sa kriminalom ako nemamo riješena najbitnija pitanja u svojim redovima”.

Tako je novoizabrani ministar potvrdio ono što godinama javnost ukazuje – postoje kriminalci sa značkama. Zato se od budućeg direktora očekuje i da očisti policiju od ,,prljavih policajaca”.

Ukoliko se usvoji Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima Uprava policije će formalno i pravno ponovo ući u okrilje Ministarstva unutrašnjih poslova i to pod novim nazivom – Generalni direktorat policije. Generalnim direktoratom policije rukovodiće direktor, koji za svoj rad odgovara ministru MUP-a, dok će na čelu sektora Generalnog direktorata policije kao i do sada biti pomoćnici koji će raport podnositi šefu policije.

Prema dosadašnjem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije – direktor policije je imao čak 8 pomoćnika. Ukoliko se usvoji predlog, to će najvjerovatnije značiti da će se ugasiti Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i Sektor za sprečavanje pranja novca i korupcije. Vjerovatno u novoj sistematizaciji više neće biti organizovano ni Specijalno policijsko odjeljenje na način kao što je to bilo u proteklih pet godina. Novina je i da ukoliko se šef policije iz nekog razloga smijeni prije kraja mandata njega najviše do pola godine može zamijeniti bilo koji starješina iz sistema, dok je do sada bio slučaj da ga mijenja samo neko od pomoćnika.

Novim predlogom MUP-a umnogome su promijenjeni uslovi za izbor šefa policije kao i za pomoćnike, gdje se članom 12. daje velika prednost kandidatima iz pravosuđa. Kriterijum  je samo da najmanje pet godina obavljaju sudijsku ili tužilačku funkciju.

Taj član u Nacrtu zakona dozvoljava neravnopravnu trku policijskih kadrova u odnosu na kandidate iz pravosuđa, jer da bi postao šef policije kandidatu iz policijskom sistema potrebno je najmanje 10 godina radnog iskustva, od kojih najmanje pet ali na rukovodećim pozicijama u UP, MUP-u, Ministarstvu odbrane i Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Šefa policije, na osnovu javnog konkursa, postavlja ministar uz saglasnost Vlade i mišljenja Skupštine i to na mandat od pet godina. Direktor policije ne može biti član političke partije, niti partijski djelovati i to pet godina prije podnošenja kandidature za ključnu poziciju u policijskoj organizaciji.

 

Dosadašnji direktori

Veselin Veljović je prethodnih petnaest godina bio na čelu kako Uprave policije tako i u najvišim državnim institucijama sektora bezbjednosti. Od 2005. do 2011. je obavljao funkciju direktora Uprave policije, potom je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića za oblast bezbjednosti i odbrane. U vrijeme Vlade Mila Đukanovića od 2014. godine bio sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a od 2018. ponovo direktor Uprave policije. Tu funkciju je obavljao do 17. decembra 2020. godine, deset dana nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da je sa Veljovićem dogovorio da više ne bude direktor policije. Tada je kao v.d. izabran Vesko Damjanović.

Nije Veljović jedini komandovao policijom. U julu 2012. godine Vlada Crne Gore imenovala je Božidara Vuksanovića za direktora Uprave policije, da bi godinu kasnije za to mjesto konkurisao i bio izabran njegov savjetnik Slavko Stojanović. Za vrijeme Stojanovićevog mandata eskalirali su sukobi među kriminalnim grupama što je za posljedicu imalo desetine ubistava od kojih je mali broj rasvijeteljen.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo