Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKVE SVE OBLIKE TURIZMA, OSIM MASOVNOG, CRNA GORA MOŽE RAZVIJATI: Pandemija otvara  oči?

Objavljeno prije

na

Godina koja odlazi bila je  kobna za crnogorski masovni turizam. No, u zatišju, pojedinci  razvijaju druge turističke grane, koje bi, bez većih finansijskih ulaganja, Crnu Goru mogle da trajno  ucrtaju na eko-turističku mapu svijeta

 

Povećanje epidemiološkog rizika, zatvaranje granica u jeku sezone, nepametan odnos prema susjednim zemljama čiji građani čine gro turista u Crnoj Gori, slaba drumska povezanost sa evropskim gradovima, kao i višegodišnja nemarnost i pogrešni prioriteti, presudili su da  2020. godina bude kobna za crnogorski masovni turizam. No, u zatišju, pojedinci  razvijaju druge turističke grane, koje bi, bez većih finansijskih ulaganja, Crnu Goru mogle da trajno ucrtaju na eko-turističku mapu svijeta.

Crna Gora je, što zbog klime, što zbog prirodnih ljepota idealna za glamping – luksuzno kampovanje, kažu za Monitor Marijana i Ivan Žegura. Oni nadomak Boke Kotoroske imaju smještajne kapacitete za tu vrstu aktivnog odmora. Za razliku od manjih hotela koji troše mnogo energije, glamping smještaj je ekološki. U nekim slučajevima, napravljen je od recikliranih materijala.

,,Vjerovatno smo prvi u Crnoj Gori počeli da se bavimo glampingom, koji je  postao svjetski trend, ali smo u startu, zbog birokratije, bili limitirani da sprovedemo zamisli u djelo legalnim putem, iako imamo sve uslove – kućicu na točkovima bez trunke betona, solarnu energiju, kišnicu… Sve je 100 odsto samoodrživo“, kažu Žegure.

Prema njihovim riječima, najprimjerenije lokacije za glamping su one poviše mora sa pogledom i na planine i na more, gdje cijena zemljišta nije visoka. ,,Jedinice treba da imaju što više privatnosti, odnosno jedan objekat treba da bude na hiljadu do hiljadu i po metara kvadratnih prostora. U tome je glavna razlika od  uobičajenih vidova smještaja. Većinom nam gosti dolaze iz Zapadne Evrope, SAD-a i Australije. Interesantno je da Rusi ne vole tu vrstu turizma”.

Ove godine nije bilo posla zbog  situacije sa pandemijom u Crnoj Gori, ali inače ima mnogo interesovanja, baš zbog samoizolacije koju podrazumijeva glamping. ,,Dalje razvijanje ove turističke grane zavisi od naše sposobnosti da prepoznamo njen potencijal i od lakšeg načina dobijanja dozvola, kao što je to slučaj u Hrvatskoj, Španiji ili Portugalu”, smatraju Žegure.

Zbog nemogućnosti putovanja van granica Crne Gore usljed pandemije mnogi su se odlučili na ono što bi valjalo prvo činiti – upoznavanje sopstvene zemlje. Jedan od najboljih načina za to je planinarenje, smatra Saša Mijatović, aktivna članica planinarskog kluba Vojo Maslovarić iz Berana. ,,Eko-turizam ili odgovorno putovanje kroz prirodu, sve se više razvija u Crnoj Gori i postaje izbor kako stranih, tako i domaćih gostiju. Neke od najljepših crnogorskih predjela obišla sam sa planinarskim klubom čija sam dugogodišnja članica. Izdvojila bih Komove (Vasojevićki, Kučki, Ljevorečki), Hajlu, Očnjak, Rosni vrh, Trojan, Maglić… Crna Gora ima čime da se pohvali“, kaže Mijatovićeva.

Ona ističe da u Crnoj Gori treba razvijati i sadržaje kao što su kanjoning, rafting, via ferrata, biciklizam ili jahanje konja. ,,Mnogo ljudi ni ne zna šta sve Crna Gora ima da ponudi“, navodi Mijatovićeva.

Odlične uslove Crna Gora ima i za paraglajding (jedrenje padobranom), jer obiluje  lokacijama sa kojih se može poletjeti. ,,Svake godine sve više ljudi želi da isproba paraglajding. Zahvaljujući promociji u medijima i društvenim mrežama, raste i broj lokalnih pilota i ljudi koji žele da se upoznaju sa tim sportom”, kaže za Monitor Ksenija Pavićević, administratorka Paraglajding kluba Montenegro, koji u Crnoj Gori postoji od 2005.

Cilj kluba je, kako ističe, razvoj paraglajdinga i ekologije, promovisanje turizma i zdravog načina života, kao i ujedinjenje crnogorskih pilota. ,,Najstariji piloti našeg kluba bave se paraglajdingom već oko 30 godina. Trenutno imamo i posebne ponude za tandemske letove i treninge za domaće. Ljeti većina turista iz cijelog svijeta želi da leti u tandemu. Proljeće i jesen su najbolje vrijeme za učenje. Letovi su mogući na obali mora, u Budvi, Kotoru, Petrovcu, Baru i Herceg Novom, kao i na kopnu, u Podgorici, na Žabljaku, u Bijelom Polju, Plavu, Beranama… Tuda piloti stalno lete, a svaki grad ima svoj klub za paraglajding”, kaže Pavićevićeva.

Posljednjih godina vlasti su iz budžeta sipale milione u državno preduzeće Skijališta Crne Gore, obećavajući kako će Crna Gora postati top regionalni zimski turistički centar. Od toga i dalje ništa. Odlukom da se razvijaju skijališta sa stazama mahom ispod 1 800 metara nadmorske visine, ignorisale su Nacionalnu strategiju za klimatske promjene iz 2015. godine, u kojoj se navodi da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a potom i za 50 i predlaže se pomjeranje staza na visine iznad 1 800 metara.

,,Crna Gora kao ski-centar teško može da bude dovoljno atraktivna za evropske turiste, ali donekle može za regionalne. Kopaonik je dobar primjer kako se, ako je sistem dobro postavljen, može profitirati i pored stalnih prijetnji – globalnog zagrijavanja i sve manje snijega na planinama“, kaže za Monitor Janko Šćepanović, koji se godinama aktivno bavi skijanjem.

Šćepanović u turno skijanju vidi mogućnost da Crna Gora postane primamljivo zimsko odredište. ,,Turno skijanje je doživjelo pravu ‘eksploziju’ u posljednjih 10 do 20 godina, i postalo najbrže rastući sniježni sport na svijetu, od kog se prihodi, samo u Americi, mjere desetinama milijardi dolara godišnje. Kod turiranja skijaši ne zavise od ski-resorta, liftova i utabanih staza, već jednostavno, uz pomoć posebne opreme, skijaju sami gdje ima snijega. U modernoj ski-industriji postoji izreka da skijanje više nije zimski, nego sniježni sport“.

Prema riječima Šćepanovića, prosječni gost turno skijaš dolazi iz neke zapadne zemlje, srednjeg je ili visokog staleža, i dnevno potroši dosta novca. ,, Bivša Vlada je odredila 120 miliona eura u razvoj Skijališta Crne Gore. Razvijanje turno skijanja košta nesrazmjerno manje: novac se ulaže u turno vodiče, mape i reklamiranje. To je shvatila Norveška, čiji sjever uopšte nema liftove, a heli-skijanje je zabranjeno. Norvežani guraju svoj proizvod jedrenja i skijanja – gost se smjesti na brod i svaki dan popne i skija po drugom fjordu. Kada sam prvi put posjetio Norvešku tim povodom, prije sedam godina, ta njihova strategija bila je još u razvoju. Kada sam išao prošle godine, priliv gostiju im se udvadesetostručio“, napominje Šćepanović.

Nova vlast bi morala da uvidi da, osim u masovnom, prilika za razvoj ima i u drugim oblicima turizma. Oni žive i treba im više pažnje.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

BITI MUZIČAR U CRNOJ GORI TOKOM PANDEMIJE COVID19: Niko nas ne čuje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država je mnogima koji su od početka pandemije virusa COVID19 izgubili poslove, obezbijedila pomoć u nekom obliku. Muzičari u Crnoj Gori gotovo godinu dana ne rade i nemaju nikakvih primanja. Čekaju na rješenje. I preživljavaju

 

Od početka pandemije virusa COVID19 u Crnoj Gori, u martu prošle godine, mnogi građani izgubili su poslove. Nekima je država naposljetku obezbijedila pomoć u vidu subvencija, a nekima omogućila rad u kontrolisanim uslovima. Muzičari, na rubu egzistencije, rješenje još čekaju.

Gotovo godinu dana nemaju nikakvih primanja. Preživljavaju. Tokom nepuna tri mjeseca, maja, avgusta i septembra, tek je nekolicina, među hiljadama onih koji rade u Crnoj Gori, dobila priliku da se vrati nastupima. Razlog za to su, između ostalog, i posljedice koje su mjere nekadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) ostavile na budžete ugostitelja, od kojih većina muzičara direktno zavisi.

Ove nedjelje, u parku preko puta zgrade Skupštine Crne Gore u Podgorici je održan performans (svirka na otvorenom) Udruženja estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore. Cilj članova Udruženja, koje još čeka na zvaničnu registraciju, je da skrenu pažnju na tešku situaciju u kojoj se nalaze: „Umjesto protesta, odlučili smo da sviramo i pjevamo, poštujući epidemiološke mjere. Imamo porodice i troškove, ali ne i prihode. Većina nas oslonjena je samo na sebe. Tražimo da nam se obezbjedi minimum i da se nađu načini da mi, kao dio kulture društva, preživimo”.

Od institucija zahtijevaju da im se omogući da nastupaju par sati tokom dana, da emiteri forsiraju domaće autore, ali i da ih primi novi ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kako bi se zajednički došlo do izlaza.

,,Nekadašnje mjere su, u jednom trenutku, dozvoljavale makar neki model rada muzičarima. ni on nije bio ni prihvatljiv, ni human. Sada nemamo ni to. Prepušteni smo pozajmicama, zaduživanjima, kreditima ili parazitiramo na račun porodice. I mi moramo da plaćamo račune. Brzo je zaboravljeno da su muzičari bili prvi koji su podržali online kampanju #OstaniDoma i pozivali građane na poštovanje epidemioloških mjera“, kaže za Monitor cetinjski muzičar Luka Radović.

On napominje da od nove vlasti očekuje da muzičare ne marginalizuje i da ne idealizuje njihovo finansijsko stanje koje ni u normalnim okolnostima nije onakvo kakvim ga ljudi u Crnoj Gori doživljavaju. „Tražimo samo da nam se omogući da radimo. Ne govorim o masovnim koncertima ili okupljanjima, već o radu u skladu sa mjerama, onako kako je to propisano za restorane, barove, kafiće i hotele“, objašnjava Radović.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ POSTAJE CENTAR OBNOVLJIVE ENEREGIJE: Sunce da nas grije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon vjetroparka na Možuri, Ulcinj će dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju obnovljive energije. Riječ je o solarnoj elektrani na Briskoj gori, koja će biti jedna od najvećih u Evropi

 

Izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj krajem oktobra prošle godine stvorene su sve pretpostavke da ove godine krenu radovi na izgradnji solarne elektrane Briska gora.

Tim dokumentom je predviđeno da se zona za izgradnju solarne elektrane poveća za gotovo dva puta, sa prvobitno planiranih 467 na 925,25 hektara, odnosno povećanje kapaciteta tog energetskog objekta sa 118 megavata (MW) na čak 262 MW. Planirana godišnja proizvodnja iznosiće oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje.

„Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi”, rečeno je od strane predstavnika konzorcijuma koji će graditi ovaj objekat, finskog Fortuma i Elektroprivrede Crne Gore.

Njegova vrijednost biće oko 200 miliona eura, a očekuje se da će zapošljavati 226 radnika.

,,Izgradnjom solarne elektrane na Briskoj gori, Crna Gora daje značajan doprinos borbi sa globalnim klimatskim promjenama i pravi iskorak prema većoj energetskoj efikasnosti i nezavisnosti. Solarna elektrana je elektroenergetski objekat višeg naponskog nivoa, kao što su termoelektrane i hidroelektrane, čija izgradnja dovodi do poboljšanja ukupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore”, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Navodi se i da s obzirom na to da prilikom proizvodnje električne energije nema štetnih produkata, realizacija elektrane neće imati negativnog uticaja na naselja i zaštićena prirodna dobra u kontaktnim zonama kakve su Solana, Velika plaža i Šasko jezero.

Da je riječ doista o ogromnoj elektrani govori sljedeći podatak.  U junu 2020. godine, Hrvatska elektroprivreda je na ostrvu Cres počela da gradi, za sada, najveću solarnu elektranu u toj državi, instalisane snage 6,5 MW ili za čak 40 puta manjoj nego što će to biti na Briskoj gori.

,,Izgradnjom ovakvih kapaciteta Ulcinj postaje centar proizvodnje obnovljive energije u Crnoj Gori, ali i u regionu. Iskustva u svijetu pokazuju da mi, kao lokalna zajednica, možemo ostvariti velike koristi od ovog posla. Čista energije je tu i mi treba da je zgrabimo”, kaže za Monitor opštinski sekretar za ekonomiju dr Agron Ibrahimi.

Mustafa CANKA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UOČI ISTEKA KONKURSA ZA DIREKTORA UPRAVE POLICIJE: Još bez kandidata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa

 

Nekoliko dana je ostalo do zatvaranja dvonedeljnog konkursa za prvog policajca, a tokom prve nedjelje, zvanično niko se nije prijavio  za obavljanje te fukcije.

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa.

Nedavno je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao da nema te mafije koja može biti jača od države, ukoliko joj država to ne dozvoli i konstatovao da u Vladi postoji politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U intervjuu podgoričkim Vijestima rekao je da će uporedo sa tom bitkom čistiti i svoje redove i jačati policijski kadar: ,,Jednostavno, ne može se krenuti u borbu sa kriminalom ako nemamo riješena najbitnija pitanja u svojim redovima”.

Tako je novoizabrani ministar potvrdio ono što godinama javnost ukazuje – postoje kriminalci sa značkama. Zato se od budućeg direktora očekuje i da očisti policiju od ,,prljavih policajaca”.

Ukoliko se usvoji Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima Uprava policije će formalno i pravno ponovo ući u okrilje Ministarstva unutrašnjih poslova i to pod novim nazivom – Generalni direktorat policije. Generalnim direktoratom policije rukovodiće direktor, koji za svoj rad odgovara ministru MUP-a, dok će na čelu sektora Generalnog direktorata policije kao i do sada biti pomoćnici koji će raport podnositi šefu policije.

Prema dosadašnjem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije – direktor policije je imao čak 8 pomoćnika. Ukoliko se usvoji predlog, to će najvjerovatnije značiti da će se ugasiti Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i Sektor za sprečavanje pranja novca i korupcije. Vjerovatno u novoj sistematizaciji više neće biti organizovano ni Specijalno policijsko odjeljenje na način kao što je to bilo u proteklih pet godina. Novina je i da ukoliko se šef policije iz nekog razloga smijeni prije kraja mandata njega najviše do pola godine može zamijeniti bilo koji starješina iz sistema, dok je do sada bio slučaj da ga mijenja samo neko od pomoćnika.

Novim predlogom MUP-a umnogome su promijenjeni uslovi za izbor šefa policije kao i za pomoćnike, gdje se članom 12. daje velika prednost kandidatima iz pravosuđa. Kriterijum  je samo da najmanje pet godina obavljaju sudijsku ili tužilačku funkciju.

Taj član u Nacrtu zakona dozvoljava neravnopravnu trku policijskih kadrova u odnosu na kandidate iz pravosuđa, jer da bi postao šef policije kandidatu iz policijskom sistema potrebno je najmanje 10 godina radnog iskustva, od kojih najmanje pet ali na rukovodećim pozicijama u UP, MUP-u, Ministarstvu odbrane i Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Šefa policije, na osnovu javnog konkursa, postavlja ministar uz saglasnost Vlade i mišljenja Skupštine i to na mandat od pet godina. Direktor policije ne može biti član političke partije, niti partijski djelovati i to pet godina prije podnošenja kandidature za ključnu poziciju u policijskoj organizaciji.

 

Dosadašnji direktori

Veselin Veljović je prethodnih petnaest godina bio na čelu kako Uprave policije tako i u najvišim državnim institucijama sektora bezbjednosti. Od 2005. do 2011. je obavljao funkciju direktora Uprave policije, potom je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića za oblast bezbjednosti i odbrane. U vrijeme Vlade Mila Đukanovića od 2014. godine bio sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a od 2018. ponovo direktor Uprave policije. Tu funkciju je obavljao do 17. decembra 2020. godine, deset dana nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da je sa Veljovićem dogovorio da više ne bude direktor policije. Tada je kao v.d. izabran Vesko Damjanović.

Nije Veljović jedini komandovao policijom. U julu 2012. godine Vlada Crne Gore imenovala je Božidara Vuksanovića za direktora Uprave policije, da bi godinu kasnije za to mjesto konkurisao i bio izabran njegov savjetnik Slavko Stojanović. Za vrijeme Stojanovićevog mandata eskalirali su sukobi među kriminalnim grupama što je za posljedicu imalo desetine ubistava od kojih je mali broj rasvijeteljen.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo