Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKVE SVE OBLIKE TURIZMA, OSIM MASOVNOG, CRNA GORA MOŽE RAZVIJATI: Pandemija otvara  oči?

Objavljeno prije

na

Godina koja odlazi bila je  kobna za crnogorski masovni turizam. No, u zatišju, pojedinci  razvijaju druge turističke grane, koje bi, bez većih finansijskih ulaganja, Crnu Goru mogle da trajno  ucrtaju na eko-turističku mapu svijeta

 

Povećanje epidemiološkog rizika, zatvaranje granica u jeku sezone, nepametan odnos prema susjednim zemljama čiji građani čine gro turista u Crnoj Gori, slaba drumska povezanost sa evropskim gradovima, kao i višegodišnja nemarnost i pogrešni prioriteti, presudili su da  2020. godina bude kobna za crnogorski masovni turizam. No, u zatišju, pojedinci  razvijaju druge turističke grane, koje bi, bez većih finansijskih ulaganja, Crnu Goru mogle da trajno ucrtaju na eko-turističku mapu svijeta.

Crna Gora je, što zbog klime, što zbog prirodnih ljepota idealna za glamping – luksuzno kampovanje, kažu za Monitor Marijana i Ivan Žegura. Oni nadomak Boke Kotoroske imaju smještajne kapacitete za tu vrstu aktivnog odmora. Za razliku od manjih hotela koji troše mnogo energije, glamping smještaj je ekološki. U nekim slučajevima, napravljen je od recikliranih materijala.

,,Vjerovatno smo prvi u Crnoj Gori počeli da se bavimo glampingom, koji je  postao svjetski trend, ali smo u startu, zbog birokratije, bili limitirani da sprovedemo zamisli u djelo legalnim putem, iako imamo sve uslove – kućicu na točkovima bez trunke betona, solarnu energiju, kišnicu… Sve je 100 odsto samoodrživo“, kažu Žegure.

Prema njihovim riječima, najprimjerenije lokacije za glamping su one poviše mora sa pogledom i na planine i na more, gdje cijena zemljišta nije visoka. ,,Jedinice treba da imaju što više privatnosti, odnosno jedan objekat treba da bude na hiljadu do hiljadu i po metara kvadratnih prostora. U tome je glavna razlika od  uobičajenih vidova smještaja. Većinom nam gosti dolaze iz Zapadne Evrope, SAD-a i Australije. Interesantno je da Rusi ne vole tu vrstu turizma”.

Ove godine nije bilo posla zbog  situacije sa pandemijom u Crnoj Gori, ali inače ima mnogo interesovanja, baš zbog samoizolacije koju podrazumijeva glamping. ,,Dalje razvijanje ove turističke grane zavisi od naše sposobnosti da prepoznamo njen potencijal i od lakšeg načina dobijanja dozvola, kao što je to slučaj u Hrvatskoj, Španiji ili Portugalu”, smatraju Žegure.

Zbog nemogućnosti putovanja van granica Crne Gore usljed pandemije mnogi su se odlučili na ono što bi valjalo prvo činiti – upoznavanje sopstvene zemlje. Jedan od najboljih načina za to je planinarenje, smatra Saša Mijatović, aktivna članica planinarskog kluba Vojo Maslovarić iz Berana. ,,Eko-turizam ili odgovorno putovanje kroz prirodu, sve se više razvija u Crnoj Gori i postaje izbor kako stranih, tako i domaćih gostiju. Neke od najljepših crnogorskih predjela obišla sam sa planinarskim klubom čija sam dugogodišnja članica. Izdvojila bih Komove (Vasojevićki, Kučki, Ljevorečki), Hajlu, Očnjak, Rosni vrh, Trojan, Maglić… Crna Gora ima čime da se pohvali“, kaže Mijatovićeva.

Ona ističe da u Crnoj Gori treba razvijati i sadržaje kao što su kanjoning, rafting, via ferrata, biciklizam ili jahanje konja. ,,Mnogo ljudi ni ne zna šta sve Crna Gora ima da ponudi“, navodi Mijatovićeva.

Odlične uslove Crna Gora ima i za paraglajding (jedrenje padobranom), jer obiluje  lokacijama sa kojih se može poletjeti. ,,Svake godine sve više ljudi želi da isproba paraglajding. Zahvaljujući promociji u medijima i društvenim mrežama, raste i broj lokalnih pilota i ljudi koji žele da se upoznaju sa tim sportom”, kaže za Monitor Ksenija Pavićević, administratorka Paraglajding kluba Montenegro, koji u Crnoj Gori postoji od 2005.

Cilj kluba je, kako ističe, razvoj paraglajdinga i ekologije, promovisanje turizma i zdravog načina života, kao i ujedinjenje crnogorskih pilota. ,,Najstariji piloti našeg kluba bave se paraglajdingom već oko 30 godina. Trenutno imamo i posebne ponude za tandemske letove i treninge za domaće. Ljeti većina turista iz cijelog svijeta želi da leti u tandemu. Proljeće i jesen su najbolje vrijeme za učenje. Letovi su mogući na obali mora, u Budvi, Kotoru, Petrovcu, Baru i Herceg Novom, kao i na kopnu, u Podgorici, na Žabljaku, u Bijelom Polju, Plavu, Beranama… Tuda piloti stalno lete, a svaki grad ima svoj klub za paraglajding”, kaže Pavićevićeva.

Posljednjih godina vlasti su iz budžeta sipale milione u državno preduzeće Skijališta Crne Gore, obećavajući kako će Crna Gora postati top regionalni zimski turistički centar. Od toga i dalje ništa. Odlukom da se razvijaju skijališta sa stazama mahom ispod 1 800 metara nadmorske visine, ignorisale su Nacionalnu strategiju za klimatske promjene iz 2015. godine, u kojoj se navodi da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a potom i za 50 i predlaže se pomjeranje staza na visine iznad 1 800 metara.

,,Crna Gora kao ski-centar teško može da bude dovoljno atraktivna za evropske turiste, ali donekle može za regionalne. Kopaonik je dobar primjer kako se, ako je sistem dobro postavljen, može profitirati i pored stalnih prijetnji – globalnog zagrijavanja i sve manje snijega na planinama“, kaže za Monitor Janko Šćepanović, koji se godinama aktivno bavi skijanjem.

Šćepanović u turno skijanju vidi mogućnost da Crna Gora postane primamljivo zimsko odredište. ,,Turno skijanje je doživjelo pravu ‘eksploziju’ u posljednjih 10 do 20 godina, i postalo najbrže rastući sniježni sport na svijetu, od kog se prihodi, samo u Americi, mjere desetinama milijardi dolara godišnje. Kod turiranja skijaši ne zavise od ski-resorta, liftova i utabanih staza, već jednostavno, uz pomoć posebne opreme, skijaju sami gdje ima snijega. U modernoj ski-industriji postoji izreka da skijanje više nije zimski, nego sniježni sport“.

Prema riječima Šćepanovića, prosječni gost turno skijaš dolazi iz neke zapadne zemlje, srednjeg je ili visokog staleža, i dnevno potroši dosta novca. ,, Bivša Vlada je odredila 120 miliona eura u razvoj Skijališta Crne Gore. Razvijanje turno skijanja košta nesrazmjerno manje: novac se ulaže u turno vodiče, mape i reklamiranje. To je shvatila Norveška, čiji sjever uopšte nema liftove, a heli-skijanje je zabranjeno. Norvežani guraju svoj proizvod jedrenja i skijanja – gost se smjesti na brod i svaki dan popne i skija po drugom fjordu. Kada sam prvi put posjetio Norvešku tim povodom, prije sedam godina, ta njihova strategija bila je još u razvoju. Kada sam išao prošle godine, priliv gostiju im se udvadesetostručio“, napominje Šćepanović.

Nova vlast bi morala da uvidi da, osim u masovnom, prilika za razvoj ima i u drugim oblicima turizma. Oni žive i treba im više pažnje.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo