OKO NAS
KAKVE SVE OBLIKE TURIZMA, OSIM MASOVNOG, CRNA GORA MOŽE RAZVIJATI: Pandemija otvara oči?

Godina koja odlazi bila je kobna za crnogorski masovni turizam. No, u zatišju, pojedinci razvijaju druge turističke grane, koje bi, bez većih finansijskih ulaganja, Crnu Goru mogle da trajno ucrtaju na eko-turističku mapu svijeta
Povećanje epidemiološkog rizika, zatvaranje granica u jeku sezone, nepametan odnos prema susjednim zemljama čiji građani čine gro turista u Crnoj Gori, slaba drumska povezanost sa evropskim gradovima, kao i višegodišnja nemarnost i pogrešni prioriteti, presudili su da 2020. godina bude kobna za crnogorski masovni turizam. No, u zatišju, pojedinci razvijaju druge turističke grane, koje bi, bez većih finansijskih ulaganja, Crnu Goru mogle da trajno ucrtaju na eko-turističku mapu svijeta.
Crna Gora je, što zbog klime, što zbog prirodnih ljepota idealna za glamping – luksuzno kampovanje, kažu za Monitor Marijana i Ivan Žegura. Oni nadomak Boke Kotoroske imaju smještajne kapacitete za tu vrstu aktivnog odmora. Za razliku od manjih hotela koji troše mnogo energije, glamping smještaj je ekološki. U nekim slučajevima, napravljen je od recikliranih materijala.
,,Vjerovatno smo prvi u Crnoj Gori počeli da se bavimo glampingom, koji je postao svjetski trend, ali smo u startu, zbog birokratije, bili limitirani da sprovedemo zamisli u djelo legalnim putem, iako imamo sve uslove – kućicu na točkovima bez trunke betona, solarnu energiju, kišnicu… Sve je 100 odsto samoodrživo“, kažu Žegure.
Prema njihovim riječima, najprimjerenije lokacije za glamping su one poviše mora sa pogledom i na planine i na more, gdje cijena zemljišta nije visoka. ,,Jedinice treba da imaju što više privatnosti, odnosno jedan objekat treba da bude na hiljadu do hiljadu i po metara kvadratnih prostora. U tome je glavna razlika od uobičajenih vidova smještaja. Većinom nam gosti dolaze iz Zapadne Evrope, SAD-a i Australije. Interesantno je da Rusi ne vole tu vrstu turizma”.
Ove godine nije bilo posla zbog situacije sa pandemijom u Crnoj Gori, ali inače ima mnogo interesovanja, baš zbog samoizolacije koju podrazumijeva glamping. ,,Dalje razvijanje ove turističke grane zavisi od naše sposobnosti da prepoznamo njen potencijal i od lakšeg načina dobijanja dozvola, kao što je to slučaj u Hrvatskoj, Španiji ili Portugalu”, smatraju Žegure.
Zbog nemogućnosti putovanja van granica Crne Gore usljed pandemije mnogi su se odlučili na ono što bi valjalo prvo činiti – upoznavanje sopstvene zemlje. Jedan od najboljih načina za to je planinarenje, smatra Saša Mijatović, aktivna članica planinarskog kluba Vojo Maslovarić iz Berana. ,,Eko-turizam ili odgovorno putovanje kroz prirodu, sve se više razvija u Crnoj Gori i postaje izbor kako stranih, tako i domaćih gostiju. Neke od najljepših crnogorskih predjela obišla sam sa planinarskim klubom čija sam dugogodišnja članica. Izdvojila bih Komove (Vasojevićki, Kučki, Ljevorečki), Hajlu, Očnjak, Rosni vrh, Trojan, Maglić… Crna Gora ima čime da se pohvali“, kaže Mijatovićeva.
Ona ističe da u Crnoj Gori treba razvijati i sadržaje kao što su kanjoning, rafting, via ferrata, biciklizam ili jahanje konja. ,,Mnogo ljudi ni ne zna šta sve Crna Gora ima da ponudi“, navodi Mijatovićeva.
Odlične uslove Crna Gora ima i za paraglajding (jedrenje padobranom), jer obiluje lokacijama sa kojih se može poletjeti. ,,Svake godine sve više ljudi želi da isproba paraglajding. Zahvaljujući promociji u medijima i društvenim mrežama, raste i broj lokalnih pilota i ljudi koji žele da se upoznaju sa tim sportom”, kaže za Monitor Ksenija Pavićević, administratorka Paraglajding kluba Montenegro, koji u Crnoj Gori postoji od 2005.
Cilj kluba je, kako ističe, razvoj paraglajdinga i ekologije, promovisanje turizma i zdravog načina života, kao i ujedinjenje crnogorskih pilota. ,,Najstariji piloti našeg kluba bave se paraglajdingom već oko 30 godina. Trenutno imamo i posebne ponude za tandemske letove i treninge za domaće. Ljeti većina turista iz cijelog svijeta želi da leti u tandemu. Proljeće i jesen su najbolje vrijeme za učenje. Letovi su mogući na obali mora, u Budvi, Kotoru, Petrovcu, Baru i Herceg Novom, kao i na kopnu, u Podgorici, na Žabljaku, u Bijelom Polju, Plavu, Beranama… Tuda piloti stalno lete, a svaki grad ima svoj klub za paraglajding”, kaže Pavićevićeva.
Posljednjih godina vlasti su iz budžeta sipale milione u državno preduzeće Skijališta Crne Gore, obećavajući kako će Crna Gora postati top regionalni zimski turistički centar. Od toga i dalje ništa. Odlukom da se razvijaju skijališta sa stazama mahom ispod 1 800 metara nadmorske visine, ignorisale su Nacionalnu strategiju za klimatske promjene iz 2015. godine, u kojoj se navodi da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a potom i za 50 i predlaže se pomjeranje staza na visine iznad 1 800 metara.
,,Crna Gora kao ski-centar teško može da bude dovoljno atraktivna za evropske turiste, ali donekle može za regionalne. Kopaonik je dobar primjer kako se, ako je sistem dobro postavljen, može profitirati i pored stalnih prijetnji – globalnog zagrijavanja i sve manje snijega na planinama“, kaže za Monitor Janko Šćepanović, koji se godinama aktivno bavi skijanjem.
Šćepanović u turno skijanju vidi mogućnost da Crna Gora postane primamljivo zimsko odredište. ,,Turno skijanje je doživjelo pravu ‘eksploziju’ u posljednjih 10 do 20 godina, i postalo najbrže rastući sniježni sport na svijetu, od kog se prihodi, samo u Americi, mjere desetinama milijardi dolara godišnje. Kod turiranja skijaši ne zavise od ski-resorta, liftova i utabanih staza, već jednostavno, uz pomoć posebne opreme, skijaju sami gdje ima snijega. U modernoj ski-industriji postoji izreka da skijanje više nije zimski, nego sniježni sport“.
Prema riječima Šćepanovića, prosječni gost turno skijaš dolazi iz neke zapadne zemlje, srednjeg je ili visokog staleža, i dnevno potroši dosta novca. ,, Bivša Vlada je odredila 120 miliona eura u razvoj Skijališta Crne Gore. Razvijanje turno skijanja košta nesrazmjerno manje: novac se ulaže u turno vodiče, mape i reklamiranje. To je shvatila Norveška, čiji sjever uopšte nema liftove, a heli-skijanje je zabranjeno. Norvežani guraju svoj proizvod jedrenja i skijanja – gost se smjesti na brod i svaki dan popne i skija po drugom fjordu. Kada sam prvi put posjetio Norvešku tim povodom, prije sedam godina, ta njihova strategija bila je još u razvoju. Kada sam išao prošle godine, priliv gostiju im se udvadesetostručio“, napominje Šćepanović.
Nova vlast bi morala da uvidi da, osim u masovnom, prilika za razvoj ima i u drugim oblicima turizma. Oni žive i treba im više pažnje.
Andrea JELIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije