Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKVE SVE OBLIKE TURIZMA, OSIM MASOVNOG, CRNA GORA MOŽE RAZVIJATI: Pandemija otvara  oči?

Objavljeno prije

na

Godina koja odlazi bila je  kobna za crnogorski masovni turizam. No, u zatišju, pojedinci  razvijaju druge turističke grane, koje bi, bez većih finansijskih ulaganja, Crnu Goru mogle da trajno  ucrtaju na eko-turističku mapu svijeta

 

Povećanje epidemiološkog rizika, zatvaranje granica u jeku sezone, nepametan odnos prema susjednim zemljama čiji građani čine gro turista u Crnoj Gori, slaba drumska povezanost sa evropskim gradovima, kao i višegodišnja nemarnost i pogrešni prioriteti, presudili su da  2020. godina bude kobna za crnogorski masovni turizam. No, u zatišju, pojedinci  razvijaju druge turističke grane, koje bi, bez većih finansijskih ulaganja, Crnu Goru mogle da trajno ucrtaju na eko-turističku mapu svijeta.

Crna Gora je, što zbog klime, što zbog prirodnih ljepota idealna za glamping – luksuzno kampovanje, kažu za Monitor Marijana i Ivan Žegura. Oni nadomak Boke Kotoroske imaju smještajne kapacitete za tu vrstu aktivnog odmora. Za razliku od manjih hotela koji troše mnogo energije, glamping smještaj je ekološki. U nekim slučajevima, napravljen je od recikliranih materijala.

,,Vjerovatno smo prvi u Crnoj Gori počeli da se bavimo glampingom, koji je  postao svjetski trend, ali smo u startu, zbog birokratije, bili limitirani da sprovedemo zamisli u djelo legalnim putem, iako imamo sve uslove – kućicu na točkovima bez trunke betona, solarnu energiju, kišnicu… Sve je 100 odsto samoodrživo“, kažu Žegure.

Prema njihovim riječima, najprimjerenije lokacije za glamping su one poviše mora sa pogledom i na planine i na more, gdje cijena zemljišta nije visoka. ,,Jedinice treba da imaju što više privatnosti, odnosno jedan objekat treba da bude na hiljadu do hiljadu i po metara kvadratnih prostora. U tome je glavna razlika od  uobičajenih vidova smještaja. Većinom nam gosti dolaze iz Zapadne Evrope, SAD-a i Australije. Interesantno je da Rusi ne vole tu vrstu turizma”.

Ove godine nije bilo posla zbog  situacije sa pandemijom u Crnoj Gori, ali inače ima mnogo interesovanja, baš zbog samoizolacije koju podrazumijeva glamping. ,,Dalje razvijanje ove turističke grane zavisi od naše sposobnosti da prepoznamo njen potencijal i od lakšeg načina dobijanja dozvola, kao što je to slučaj u Hrvatskoj, Španiji ili Portugalu”, smatraju Žegure.

Zbog nemogućnosti putovanja van granica Crne Gore usljed pandemije mnogi su se odlučili na ono što bi valjalo prvo činiti – upoznavanje sopstvene zemlje. Jedan od najboljih načina za to je planinarenje, smatra Saša Mijatović, aktivna članica planinarskog kluba Vojo Maslovarić iz Berana. ,,Eko-turizam ili odgovorno putovanje kroz prirodu, sve se više razvija u Crnoj Gori i postaje izbor kako stranih, tako i domaćih gostiju. Neke od najljepših crnogorskih predjela obišla sam sa planinarskim klubom čija sam dugogodišnja članica. Izdvojila bih Komove (Vasojevićki, Kučki, Ljevorečki), Hajlu, Očnjak, Rosni vrh, Trojan, Maglić… Crna Gora ima čime da se pohvali“, kaže Mijatovićeva.

Ona ističe da u Crnoj Gori treba razvijati i sadržaje kao što su kanjoning, rafting, via ferrata, biciklizam ili jahanje konja. ,,Mnogo ljudi ni ne zna šta sve Crna Gora ima da ponudi“, navodi Mijatovićeva.

Odlične uslove Crna Gora ima i za paraglajding (jedrenje padobranom), jer obiluje  lokacijama sa kojih se može poletjeti. ,,Svake godine sve više ljudi želi da isproba paraglajding. Zahvaljujući promociji u medijima i društvenim mrežama, raste i broj lokalnih pilota i ljudi koji žele da se upoznaju sa tim sportom”, kaže za Monitor Ksenija Pavićević, administratorka Paraglajding kluba Montenegro, koji u Crnoj Gori postoji od 2005.

Cilj kluba je, kako ističe, razvoj paraglajdinga i ekologije, promovisanje turizma i zdravog načina života, kao i ujedinjenje crnogorskih pilota. ,,Najstariji piloti našeg kluba bave se paraglajdingom već oko 30 godina. Trenutno imamo i posebne ponude za tandemske letove i treninge za domaće. Ljeti većina turista iz cijelog svijeta želi da leti u tandemu. Proljeće i jesen su najbolje vrijeme za učenje. Letovi su mogući na obali mora, u Budvi, Kotoru, Petrovcu, Baru i Herceg Novom, kao i na kopnu, u Podgorici, na Žabljaku, u Bijelom Polju, Plavu, Beranama… Tuda piloti stalno lete, a svaki grad ima svoj klub za paraglajding”, kaže Pavićevićeva.

Posljednjih godina vlasti su iz budžeta sipale milione u državno preduzeće Skijališta Crne Gore, obećavajući kako će Crna Gora postati top regionalni zimski turistički centar. Od toga i dalje ništa. Odlukom da se razvijaju skijališta sa stazama mahom ispod 1 800 metara nadmorske visine, ignorisale su Nacionalnu strategiju za klimatske promjene iz 2015. godine, u kojoj se navodi da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a potom i za 50 i predlaže se pomjeranje staza na visine iznad 1 800 metara.

,,Crna Gora kao ski-centar teško može da bude dovoljno atraktivna za evropske turiste, ali donekle može za regionalne. Kopaonik je dobar primjer kako se, ako je sistem dobro postavljen, može profitirati i pored stalnih prijetnji – globalnog zagrijavanja i sve manje snijega na planinama“, kaže za Monitor Janko Šćepanović, koji se godinama aktivno bavi skijanjem.

Šćepanović u turno skijanju vidi mogućnost da Crna Gora postane primamljivo zimsko odredište. ,,Turno skijanje je doživjelo pravu ‘eksploziju’ u posljednjih 10 do 20 godina, i postalo najbrže rastući sniježni sport na svijetu, od kog se prihodi, samo u Americi, mjere desetinama milijardi dolara godišnje. Kod turiranja skijaši ne zavise od ski-resorta, liftova i utabanih staza, već jednostavno, uz pomoć posebne opreme, skijaju sami gdje ima snijega. U modernoj ski-industriji postoji izreka da skijanje više nije zimski, nego sniježni sport“.

Prema riječima Šćepanovića, prosječni gost turno skijaš dolazi iz neke zapadne zemlje, srednjeg je ili visokog staleža, i dnevno potroši dosta novca. ,, Bivša Vlada je odredila 120 miliona eura u razvoj Skijališta Crne Gore. Razvijanje turno skijanja košta nesrazmjerno manje: novac se ulaže u turno vodiče, mape i reklamiranje. To je shvatila Norveška, čiji sjever uopšte nema liftove, a heli-skijanje je zabranjeno. Norvežani guraju svoj proizvod jedrenja i skijanja – gost se smjesti na brod i svaki dan popne i skija po drugom fjordu. Kada sam prvi put posjetio Norvešku tim povodom, prije sedam godina, ta njihova strategija bila je još u razvoju. Kada sam išao prošle godine, priliv gostiju im se udvadesetostručio“, napominje Šćepanović.

Nova vlast bi morala da uvidi da, osim u masovnom, prilika za razvoj ima i u drugim oblicima turizma. Oni žive i treba im više pažnje.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo