Povežite se sa nama

OKO NAS

NAKON URUŠAVANJA MOSTA NA ZAOBILAZNICI OKO ROŽAJA: Namješteni poslovi i udaljene sumnje

Objavljeno prije

na

Urušavanje mosta Veliki Ibarac predstavlja još jedan povod za detaljnu provjeru veza bosanskog Euroasfalta, Bošnjačke stranke i njihovog bivšeg ministra Osmana Nurkovića i tajkunskih poslovnih krugova u Crnoj Gori

 

Kada je prije nekoliko dana došlo do urušavanja mosta u izgradnji na zaobilaznici oko Rožaja, veći dio crnogorske javnosti je prvi put čuo za taj projekat vrijedan preko 20 miliona. Mnogi su prvi put čuli i da ga izvodi bosanska firma Euroasfalt, sa ovdašnjim podizvođačima.

Most nazvan Veliki Ibarac dužine 16o metara, čija je izgradnja bila pri kraju, srušio se prošlog četvrtka iz, za sada, neutvrđenih razloga. Tom prilikom teške tjelesne povrede zadobila su trojica radnika. Jedan je prebačen u KCCG u Podgorici, drugi liječenje nastavlja u beranskoj Opštoj bolnici, dok je treći otpušten na kućno liječenje.

U trenutku rušenja, potvrđeno je iz tužilaštva, na mostu su bila četvorica radnika, dok se peti nalazio u blizini kod pumpe za beton. ,,Prilikom izlivanja betona došlo je do popuštanja konstrukcije, odnosno skele i radnici koji su bili na mostu, njih dvojica – pali su zajedno sa konstrukcijom i povrijedili se. Radnika koji je bio na pumpi, vjerovatno je udario jedan dio skela ili oplata”, kazao je portparol Osnovnog državnog tužilaštva Rožaje, Armin Selmanović. On je pojasnio da je most srušen nakon što je popustila konstrukcija takozvane – teške skele. ,,Tom prilikom se urušio dio mosta između drugog i trećeg stuba”.

Da je bosanska firma Euroasfalt dobila projekat izgradnje zaobilaznice oko Rožaja, mediji u toj državi izvijestili su još 2017. godine. ,,Direkcija za saobraćaj Crne Gore i kompanija Euroasfalt potpisale su ugovor vrijedan oko 40 miliona KM (19,7 miliona eura) o izgradnji druge faze obilaznice Rožaje – saobraćajnici dugoj 2,6 kilometara. Osim radova na trasi, gradiće se dva tunela dužina 1.193 i 693 metra, kao i dva mosta dužina 17,7 i 154,7 metara”, prenijeli su tada mediji u BiH.

Ugovor su potpisali generalni direktor Euroasfalta Hamed Ramić, u ime izvođača, i generalni direktor Savo Parača ispred Direkcije za saobraćaj. ,,Prvi ugovor u Crnoj Gori potpisali smo u decembru prošle godine i već smo u maju uvedeni u posao. Radovi na toj dionici, a radi se o rekonstrukciji i izgradnji trase na dionici Berane – Kolašin, u punom su jeku. Nedavno smo potpisali i ugovor o rehabilitaciji kosina na željezničkoj pruzi Vrbnica – Bar. Potpisivanje ovog ugovora pokazatelj je da smo u Crnoj Gori, dobrodošli te da nas respektiraju kao partnera”, kazao je tada direktor bosanske kompanije.

Tri godine kasnije, prilično nezapaženo je prošla vijest da je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo izviđaj kako bi ispitalo poslovanje firme Euroasfalta iz Sarajeva u Crnoj Gori, gde je za tri godine dobila poslove vrijedne više od 60 miliona.

Mediji su prenijeli da će u sklopu izvještaja biti ispitane i eventualne veze te bosanske firme i tadašnjeg ministra pomorstva i saobraćaja u Vladi Crne Gore Osmana Nurkovića i jednog člana njegove porodice.

Tužilaštvo, kažu,  želi da na čistac izvede govorkanja o iznenadnom prodoru ove firme na crnogorsko tržište u posljednje tri godine, odnosno od početka mandata ministra Nurkovića. A nakon što se ime prvog čovjeka Euroasfalta Hameda Ramića, bliskog prijatelja lidera SDA Bakira Izetbegovića i donatora njegove stranke, pominjalo u aferi Zadruga, zbog sumnje da su učestvovali u pranju novca.

,,Iznos koji se pominje (60 miliona) predstavlja bruto vrijednost ugovorenih radova koji su u toku. Sve poslove koje je firma Euroasfalt dobila, dobila je kao najbolji ponuđač, na transparentan i zakonit način, u okviru javno objavljenih tendera. Kako je dobila u Crnoj Gori, firma Euroasfalt dobija i u drugim državama regije i EU”, odgovorio je advokat bosanske kompanije Nedim Ademović. On je negirao poslovne i bilo kakve druge aranžmane sa bivšim ministrom Nurkovićem i članovima njegove porodice.  ,,Gospodina Nurkovića isključivo poznajemo u kapacitetu ministra u Vladi”, izjavio je tada advokat Nedimović insistirajući da nema razloga da kompanija Euroasfalt bude pod bilo kakvim istragama u Crnoj Gori.

Posao sa zaobilaznicom oko Rožaja, vezama Euroasfalta i Bošnjačke stranke, odnosno bivšeg ministra Osma Nurkovića, vjerovatno će tek rasplitati, a ono što se dešavalo sa tunelom kroz Bjelasicu na regionalnom putu Berane – Kolašin, manje- više je poznato, ali, takođe, nije do kraja razjašnjeno.

Međunarodni tender za taj posao je objavljen u februaru 2016, kada je ministar saobraćaja bio Ivan Brajović. Ugovor je potpisao novi ministar Nurković, 2. decembra 2016, nakon što je Vlada Duška Markovića formirana krajem novembra te godine.

Radovi su prvobitno projektovani na 32,6 miliona eura, i na tu cijenu je Euroasfalt dao popust od jedan odsto ili 330 hiljada, ali je zatim zaračunao dva miliona eura za takozvanu privremenu sumu (nepredviđene radove). Na kompletan iznos je uračunat PDV od 19 odsto (stara stopa PDV-a). Tako smo došli do cijene od 41 milion.

Sarajevska firma je procijenila da joj za probijanje tunela Klisura kroz Bjelasicu treba 24,2 miliona eura, a ostatak je potreban za izgradnju povezanih saobraćajnica (Lubnice – Jelovica i Jelovica – Jezerine), kao i saobraćajnu signalizaciju. Radovi su zvanično počeli u maju 2017. godine, uz rok za završetak od tri godine. Jedno vrijeme su bili obustavljeni, tokom 2018, nakon probijanja podzemnih voda u tunelu Klisura (dotok vode kretao se i do 200 litara u sekundi).

U ugovornoj dokumentaciji sa Euroasfaltom nijesu prikazani podizvođači na ovom poslu. Novinari Vijesti su na sajtu podgoričke kompanije Bemax pronašli  informaciju da je i ona angažovana na ovom projektu. Prema javno dostupnim podacima, beranska firma Hidroenergija Montenegro planira da u trup ovog državnog puta u dužini od 4,5 kilometara postavi cijevi za male hidroelektrane (mHE). Mediji su došli do zaključka da se ovaj skupi tunel na regionalnom putu, pa i sam put, grade da bi Bemaks lakše dolazio do malih hidrocentrala, koje je izgradio, i dalje namjerava da gradi sa druge strane Bjelasice, na teritoriji opštine Berane.

Šta se dešava sa istragom koju je pokrenulo crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo, za sada se ne zna. Ima osnova makar za ,,udaljene sumnje” o prirodi veza bosanskog Euroasfalta, Bošnjačke stranke i njihovog bivšeg ministra Osmana Nurkovića, kao i tajkunskih poslovnih krugova u Crnoj Gori.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo