Povežite se sa nama

OKO NAS

NAKON URUŠAVANJA MOSTA NA ZAOBILAZNICI OKO ROŽAJA: Namješteni poslovi i udaljene sumnje

Objavljeno prije

na

Urušavanje mosta Veliki Ibarac predstavlja još jedan povod za detaljnu provjeru veza bosanskog Euroasfalta, Bošnjačke stranke i njihovog bivšeg ministra Osmana Nurkovića i tajkunskih poslovnih krugova u Crnoj Gori

 

Kada je prije nekoliko dana došlo do urušavanja mosta u izgradnji na zaobilaznici oko Rožaja, veći dio crnogorske javnosti je prvi put čuo za taj projekat vrijedan preko 20 miliona. Mnogi su prvi put čuli i da ga izvodi bosanska firma Euroasfalt, sa ovdašnjim podizvođačima.

Most nazvan Veliki Ibarac dužine 16o metara, čija je izgradnja bila pri kraju, srušio se prošlog četvrtka iz, za sada, neutvrđenih razloga. Tom prilikom teške tjelesne povrede zadobila su trojica radnika. Jedan je prebačen u KCCG u Podgorici, drugi liječenje nastavlja u beranskoj Opštoj bolnici, dok je treći otpušten na kućno liječenje.

U trenutku rušenja, potvrđeno je iz tužilaštva, na mostu su bila četvorica radnika, dok se peti nalazio u blizini kod pumpe za beton. ,,Prilikom izlivanja betona došlo je do popuštanja konstrukcije, odnosno skele i radnici koji su bili na mostu, njih dvojica – pali su zajedno sa konstrukcijom i povrijedili se. Radnika koji je bio na pumpi, vjerovatno je udario jedan dio skela ili oplata”, kazao je portparol Osnovnog državnog tužilaštva Rožaje, Armin Selmanović. On je pojasnio da je most srušen nakon što je popustila konstrukcija takozvane – teške skele. ,,Tom prilikom se urušio dio mosta između drugog i trećeg stuba”.

Da je bosanska firma Euroasfalt dobila projekat izgradnje zaobilaznice oko Rožaja, mediji u toj državi izvijestili su još 2017. godine. ,,Direkcija za saobraćaj Crne Gore i kompanija Euroasfalt potpisale su ugovor vrijedan oko 40 miliona KM (19,7 miliona eura) o izgradnji druge faze obilaznice Rožaje – saobraćajnici dugoj 2,6 kilometara. Osim radova na trasi, gradiće se dva tunela dužina 1.193 i 693 metra, kao i dva mosta dužina 17,7 i 154,7 metara”, prenijeli su tada mediji u BiH.

Ugovor su potpisali generalni direktor Euroasfalta Hamed Ramić, u ime izvođača, i generalni direktor Savo Parača ispred Direkcije za saobraćaj. ,,Prvi ugovor u Crnoj Gori potpisali smo u decembru prošle godine i već smo u maju uvedeni u posao. Radovi na toj dionici, a radi se o rekonstrukciji i izgradnji trase na dionici Berane – Kolašin, u punom su jeku. Nedavno smo potpisali i ugovor o rehabilitaciji kosina na željezničkoj pruzi Vrbnica – Bar. Potpisivanje ovog ugovora pokazatelj je da smo u Crnoj Gori, dobrodošli te da nas respektiraju kao partnera”, kazao je tada direktor bosanske kompanije.

Tri godine kasnije, prilično nezapaženo je prošla vijest da je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo izviđaj kako bi ispitalo poslovanje firme Euroasfalta iz Sarajeva u Crnoj Gori, gde je za tri godine dobila poslove vrijedne više od 60 miliona.

Mediji su prenijeli da će u sklopu izvještaja biti ispitane i eventualne veze te bosanske firme i tadašnjeg ministra pomorstva i saobraćaja u Vladi Crne Gore Osmana Nurkovića i jednog člana njegove porodice.

Tužilaštvo, kažu,  želi da na čistac izvede govorkanja o iznenadnom prodoru ove firme na crnogorsko tržište u posljednje tri godine, odnosno od početka mandata ministra Nurkovića. A nakon što se ime prvog čovjeka Euroasfalta Hameda Ramića, bliskog prijatelja lidera SDA Bakira Izetbegovića i donatora njegove stranke, pominjalo u aferi Zadruga, zbog sumnje da su učestvovali u pranju novca.

,,Iznos koji se pominje (60 miliona) predstavlja bruto vrijednost ugovorenih radova koji su u toku. Sve poslove koje je firma Euroasfalt dobila, dobila je kao najbolji ponuđač, na transparentan i zakonit način, u okviru javno objavljenih tendera. Kako je dobila u Crnoj Gori, firma Euroasfalt dobija i u drugim državama regije i EU”, odgovorio je advokat bosanske kompanije Nedim Ademović. On je negirao poslovne i bilo kakve druge aranžmane sa bivšim ministrom Nurkovićem i članovima njegove porodice.  ,,Gospodina Nurkovića isključivo poznajemo u kapacitetu ministra u Vladi”, izjavio je tada advokat Nedimović insistirajući da nema razloga da kompanija Euroasfalt bude pod bilo kakvim istragama u Crnoj Gori.

Posao sa zaobilaznicom oko Rožaja, vezama Euroasfalta i Bošnjačke stranke, odnosno bivšeg ministra Osma Nurkovića, vjerovatno će tek rasplitati, a ono što se dešavalo sa tunelom kroz Bjelasicu na regionalnom putu Berane – Kolašin, manje- više je poznato, ali, takođe, nije do kraja razjašnjeno.

Međunarodni tender za taj posao je objavljen u februaru 2016, kada je ministar saobraćaja bio Ivan Brajović. Ugovor je potpisao novi ministar Nurković, 2. decembra 2016, nakon što je Vlada Duška Markovića formirana krajem novembra te godine.

Radovi su prvobitno projektovani na 32,6 miliona eura, i na tu cijenu je Euroasfalt dao popust od jedan odsto ili 330 hiljada, ali je zatim zaračunao dva miliona eura za takozvanu privremenu sumu (nepredviđene radove). Na kompletan iznos je uračunat PDV od 19 odsto (stara stopa PDV-a). Tako smo došli do cijene od 41 milion.

Sarajevska firma je procijenila da joj za probijanje tunela Klisura kroz Bjelasicu treba 24,2 miliona eura, a ostatak je potreban za izgradnju povezanih saobraćajnica (Lubnice – Jelovica i Jelovica – Jezerine), kao i saobraćajnu signalizaciju. Radovi su zvanično počeli u maju 2017. godine, uz rok za završetak od tri godine. Jedno vrijeme su bili obustavljeni, tokom 2018, nakon probijanja podzemnih voda u tunelu Klisura (dotok vode kretao se i do 200 litara u sekundi).

U ugovornoj dokumentaciji sa Euroasfaltom nijesu prikazani podizvođači na ovom poslu. Novinari Vijesti su na sajtu podgoričke kompanije Bemax pronašli  informaciju da je i ona angažovana na ovom projektu. Prema javno dostupnim podacima, beranska firma Hidroenergija Montenegro planira da u trup ovog državnog puta u dužini od 4,5 kilometara postavi cijevi za male hidroelektrane (mHE). Mediji su došli do zaključka da se ovaj skupi tunel na regionalnom putu, pa i sam put, grade da bi Bemaks lakše dolazio do malih hidrocentrala, koje je izgradio, i dalje namjerava da gradi sa druge strane Bjelasice, na teritoriji opštine Berane.

Šta se dešava sa istragom koju je pokrenulo crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo, za sada se ne zna. Ima osnova makar za ,,udaljene sumnje” o prirodi veza bosanskog Euroasfalta, Bošnjačke stranke i njihovog bivšeg ministra Osmana Nurkovića, kao i tajkunskih poslovnih krugova u Crnoj Gori.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo