Povežite se sa nama

Izdvojeno

NELEGALNI OBJEKTI CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Divlja gradnja pod povlašćenim uslovima

Objavljeno prije

na

Bespravna gradnja se od 2008. kvalifikuje kao krivično djelo. I pored brojnih objava  o nelegalnim objektima javnih funkcionera nepoznato je koliko je njih krivično odgovaralo. Prošle godine je donesen Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, i građani sa nelegalnim objektima morali su da pokrenu postupak legalizacije. Među njima su brojni funkcioneri i članovi njihovih porodica. Nelegalna gradnja je doživjela ekspanziju tokom mandata ministra Branimira Gvozdenovića od novembra 2006. do 2010. godine

 

Više od deset godina prošlo je od kada je bespravna gradnja u Crnoj Gori proglašena za krivično djelo. Od tada zbog nelegalne gradnje objekata odgovaraju „sitne ribe“, dok „povlašćene građane prvog reda“ – funkcionere i njima bliske biznismene, uglavnom zaobilazi ruka pravde.

Iako je više puta pisano o nelegalnim objektima visokih funkcionera i njihovih proodica, uslijedila bi tek poneka novčana kazna nadležnih inspekcija, ali uklanjanje objekta je najčešće izostajalo. Krivično gonjenje je tek bilo rijetkost u ovim slučajevima.

Prošle sedmice uhapšen je direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i više njemu podređenih službenika zbog sumnje da su počinili krivično djelo – zloupotreba službenog položaja, odnosno da su u više predmeta državne resurse koristili u privatne svrhe. Kovačević je iskoristio službeni položaj da u katastru nepokretnosti na svog sina upiše nelegalno izgrađenu vilu u Tivtu. Riječ je o objektu u zoni Javnog predzeća Morsko dobro, koji se nije mogao legalno upisati u katastar. Prethodni vlasnik objekta ga je prodao Kovačeviću, i on nije imao problema da ga upiše na svog sina.

Kovačević nije bio jedini visoki funkcioner koji je gradio nelegalno. Urbanističko-građevinska inspekcija u junu je zaustavila divlju gradnju na državnom zemljištu u Krašićima (Tivat), iza koje su stajali Miloš Medenica, sin predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, i njegov poslovni partner Rade Arsić. Oni su u blizini svojih kuća zidom pregradili javno šetalište, koje je inspekcija srušila. Ostalo je nejasno da li je inspekcija podnijela krivične prijave protiv izvođača radova i da li je u tim slučajevima pokrenuta tužilačka istraga.

I guverner Centralne banke Radoje Žugić optuživan je zbog nelegalne gradnje u Tivtu. Bivša viceguvernerka Irena Radović je, u sudskom postupku protiv njega, iznijela detalje da je Žugić od nje tražio da stavi potpis na nelegalnu izgradnju objekta od skoro šest hiljada kvadratnih metara. Poslanik Pokreta za promjene (PZP) Nebojša Medojević je, nakon hapšenja Kovačevića, saopštio da i Žugić i Medenica imaju kuće u zoni Morskog dobra.

Prema nezvaničnim saznanjima Monitora, više službenika katastra i Uprave za imovinu godinama su zloupotrebljavali službeni položaj kako bi sebi ili drugima pribavili imovinsko-pravnu korist, a suprotno zakonima države.

Pored Tivta, veliko stjecište nelgalne gradnje je Ulcinj, odnosno Ada Bojana. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) zbog nelegalne gradnje u zoni Morskog dobra na tom lokalitetu podnijela je krivičnu prijavu protiv aktuelnog gradonačelnika Ulcinja Ljora Nrekića. MANS je državnom tužilaštvu i Upravi policije dostavio krivične prijave i protiv Vladana Lakovića i Sabra Buzukovića bivših načelnika područne jedinice (PJ) Uprave policije Ulcinj, zbog sumnje da su, pojedinačno, tokom vršenja funkcije načelnika policije, takođe uzurpirali državno zemljište na rijeci Bojani. Niko od njih još nije procesuiran.

Ni aktuelna vlast nije imuna na divlju gradnju. Istraživači Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) otkrili su da kompanija u vlasništvu aktuelnog gradonačelnika Budve Marka Bata Carevića, preko pet godina uzurpira blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta u opštini Kotor. Carević je, kako navode, na državnoj zemlji napravio poljoprivredni kompleks, suprotno zakonu i bez građevinske dozvole.

Budva se, osim metropolom turizma, naziva i „metropolom divlje gradnje“. Među prvim većim aferama sa divljom gradnjom, desila se ona u tom gradu 2008. godine, kada je i donesena odluka da se divlja gradnja proglasi krivičnim djelom. Riječ je o izgradnji 20 ekskluzivnih vila, koje je u Zavali (Budva) gradila ruska Miraks grupa, a u projekat je navodno bio umiješan i tada visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Marović. Tadašnje Ministarstvo za ekonomski razvoj je zapečatilo radove zbog protivzakonite gradnje. Marović je 2015. godine osuđen kao šef kriminalne organizacije, koja je zloupotrebom službenog položaja vršila malverzacije sa prodajom državnog zemljišta kako bi sebi pribavila imovinsku korist i tako oštetila kasu Opštine Budva za višemilionske iznose.

Kada je prošle godine donesen Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, veliki broj građana sa nelegalnim objektima morao je da krene u postupak legalizacije, kako oni ne bi bili srušeni. Među tim građanima našli su se i brojni funkcioneri i članovi njihovih porodica.

Tada su lokalnim katastrima podnijeti zahtjevi za legalizaciju objekat u vlasništvu firme Dragana Purka Ivančevića, stambenog objekta supruge poslanika i bivšeg premijera Duška MarkovićaNate Marković, hotela Emerald, koji je u vlasništvu porodice bivšeg potpredsjednika Vlade Rafeta Husovića. Tada su nelegalne kuće i pomoćne zgrade prijavili i predsjednikov brat, sestra i supruga Aco, Ana i Lidija Đukanović u Kolašinu, Veruši i Podgorici, vikendicu na Žabljaku želio je da legalizuje aktuelni ambasador u Sarajevu Obrad Mišo Stanišić, bivši funkcioner Božidar Vuksanović, bivši predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović. Nije poznato da li je inspekcija ikada kontrolisala ove objekte i na koji način su sankcionisani „divlji graditelji“.

Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata dosad nije dao nikakve rezultate na polju legalizacije, pa tako od 51.000 podnijetih zahtjeva za legalizaciju, u državi trenutno imamo svega 734 legalizovana objekta. Ukoliko se uzmu u obzir neformalni podaci o broju od 100.000 nelegalnih objekata u Crnoj Gori, to znači da u prethodne dvije godine nijesmo uspjeli da legalizujemo ni jedan odsto divljih objekata u državi.

Prema Izvještaju o stanju uređenja prostora za 2019. godinu najviše objekata bez građevinske dozvole nalazi  se u Podgorici – njih 17.142. Upotrebnu dozvolu na nivou glavnog grada nema 43 objekta, a prekoračenje je konstatovano kod 1.234.

Potom slijedi Ulcinj sa 4.754 objekta bez dozvole, dva bez upotrebne i sa 69 prekoračenja u gradnji. Na trećem mjestu po broju „divljih” objekata u državi jeste Bar, u kojem 4.723 zdanja nemaju građevinsku dozvolu.

U Herceg Novom 2.629 objekata nema građevinsku dozvolu, 85 upotrebnu, a na 171 je registrovano prekoračenje u dozvoljenoj gradnji. U Tivtu 2.363 objekta nemaju građevinsku dozvolu, 170 upotrebnu, a prekoračenje je konstatovano na 201 zdanju. Bijelo Polje ima 1.971 objekat sagrađen bez dozvole, a 124 bez upotrebne.

U Budvi je 1.271 objekat bez građevinske dozvole, 260 bez upotrebne, dok u Danilovgradu 1.099 objekata nema dozvolu za gradnju, a sedam za upotrebu. U Kotoru su 1.004 bez građevinske dozvole i 187 bez upotrebne. U Plavu 990 objekata nije građeno sa građevinskom dozvolom, dok upotrebnu nema jedan objekat.

Nelegalna gradnja u Crnoj Gori doživjela je ekspanziju za vrijeme mandata ministra Branimira Gvozdenovića, koji je taj resor pokrivao od novembra 2006. do 2010. Tada je i podrška državnih institucija nelegalnim graditeljima bila najvidljivija kroz masovnu legalizaciju čitavih nelegalno sagrađenih kompleksa koja je izvedena usvajanjem novih i izmjenom postojećih planova kako bi se zadovoljili apetiti građevinskog lobija. Podrška nije falila ni sa adrese nadležnih inspekcija koje su po pravilu zaobilazile zgrade i hotele moćnih pojedinaca. Borba protiv nelegalne gradnje pod vođstvom Gvozdenovića je tada svedena na rušenje ograda, udžerica i individualnih objekata.

Vrhovno državno tužilaštvo je samo u tom periodu od MANS-a dobilo tri krivične prijave protiv Gvozdenovića.

Prva je bila zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj tokom davanja saglasnosti na plansku dokumentaciju i izdavanje građevinskih dozvola u slučaju Zavala, druga je za organizovani kriminal, odnosno zbog legalizacije zgrada u centru Bara investitorima za koje dokumentacija pokazuje da su povezani sa gradonačelnikom Žarkom Pavićevićem. I treća za Mirište, odnosno što je najprije tolerisao gradnju na parceli Branimira Mićunovića, a zatim dao saglasnost na izmjene Prostornog plana Budve, kojima je legalizovana osmospratnica kontroverznog nikšićkog biznismena.

Pored ovih MANS je u narednom periodu podnio mnoštvo prijava protiv Gvozdenovića zbog više sumnji u zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad. Nijedna od tih prijava još nije dobila tužilački epilog.

 Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

SRPSKI SVET U KOMŠIJSKOJ AVLIJI: Joanikije kao izvidnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Fotografija bilježi: na skupu Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić i, pomalo stiješnjen među njima, mitropolit MCP-a Joanikije Mićović. Bilo bi bespredmetno pitati šta je on , toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Ne mislimo na molitvu

 

Postao je običaj da, nakon proslave dva Božića i dočeka Nove godine, s neizvjesnošću čekamo 9. januar. Dan kada se u BiH entitetu, Republici Srpskoj, a bogme i šire, obilježava njen Dan.

Neustavan, ne propuštaju da naglase oni koji drže do zakona, skupa sa svima kojima, možda, i nije toliko do prava koliko ih je strah neskrivenih težnji  da se  nastavi sa realizacijom projekta stvaranja tzv. velike Srbije. Odnosno, srpskog sveta. Uz sve ono što takve rabote neizbježno prati, a o čemu smo svjedočili u posljednjoj deceniji XX vijeka.

Ustavni sud BiH je, u novembru 2015, presudio da je obilježavanje dana RS 9. januara diskriminišuće prema nesrbima. Taj datum se vezuje za 1992, kada je   samoproglašena  Skupština srpsakog naroda, donijela odluku o stvaranju srspskih  oblasti u BiH,  što je bio uvod u kasnije etničko čišćenje, masovne zločine i genocid u Srebrenici.

Vlasti u Banjaluci, predvođene Miloradom Dodikom, ne mare za tu odluku. I slave, pogleda uprtog preko Drine, ka Beogradu.

,,Svečani defile ni ovaj put nije mogao da prođe bez pjesme”, čitamo i slušamo na portalu srpskainfo. ,,Za to su zaduženi pripadnici SAJ-a MUP-a Srpske, koji su bez muzike otpjevali Za krst.’Za krst, za krsta Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Banjaluko, naša diko’, glase stihovi ove pjesme, u kojoj se još kaže ‘stasala je naša dika, nova Srpska Republika’“, prenosi nam dio atmosfere razdragani izvještač.

Dio. Priču upotpunjuje Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banjaluke. ,,Svi oni koji su imali tu nesreću da gledaju obilježavanje neustavnog Dana RS, mogli su vidjeti kako pripadnici specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS-a pjevaju ultranacionalističku pjesmu sa stihovima ‘Srba ima kao lista, nema više komunista; Za krst, za krst…’”, svjedoči Bursać u kolumni na poratlu Aljazeera. ,,Specijalne jedinice se tako jasno i nadasve glasno legitimišu i svojom pjesmom poručuju da nisu tu da bi štitile ‘sve građane Republike Srpske’, a pogotovo ne nesrbe. Na koncu, budimo iskreni, nije RS pravljena niti je nastajala za neke druge. Ti drugi, dakle nesrbi  su ništeni, protjerivani, ustavom tog entiteta odijeljeni i na koncu u zločinima i u genocidu ubijani”.

O ovonedjeljnom banjalučkom hepeningu svjedoče i fotografije. Na jednoj od njih, na svečanoj pozornici sa koje su zvanice pratile defile sigurnosnih snaga RS, iza Milorada Dodika stoji čovjek sijede kose i brade. Ratni zločinac Vinko Pandurević, u Hagu pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora. Penzionisani general-major vojske RS bio je komandant Zvorničke brigade. Na teritoriji pod njenom kontrolom bilo je nekoliko stratišta na kojima su strijeljani Bošnjaci iz Srebrenice. Pandurević je osuđen za više ubistava, istrjebljivanje i progon ,,putem ubistava ili okrutnog i nečovječnog postupanja”. Ima ih što komentarišu ,,pravi čovjek na pravom mjestu”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo