Povežite se sa nama

Izdvojeno

NELEGALNI OBJEKTI CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Divlja gradnja pod povlašćenim uslovima

Objavljeno prije

na

Bespravna gradnja se od 2008. kvalifikuje kao krivično djelo. I pored brojnih objava  o nelegalnim objektima javnih funkcionera nepoznato je koliko je njih krivično odgovaralo. Prošle godine je donesen Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, i građani sa nelegalnim objektima morali su da pokrenu postupak legalizacije. Među njima su brojni funkcioneri i članovi njihovih porodica. Nelegalna gradnja je doživjela ekspanziju tokom mandata ministra Branimira Gvozdenovića od novembra 2006. do 2010. godine

 

Više od deset godina prošlo je od kada je bespravna gradnja u Crnoj Gori proglašena za krivično djelo. Od tada zbog nelegalne gradnje objekata odgovaraju „sitne ribe“, dok „povlašćene građane prvog reda“ – funkcionere i njima bliske biznismene, uglavnom zaobilazi ruka pravde.

Iako je više puta pisano o nelegalnim objektima visokih funkcionera i njihovih proodica, uslijedila bi tek poneka novčana kazna nadležnih inspekcija, ali uklanjanje objekta je najčešće izostajalo. Krivično gonjenje je tek bilo rijetkost u ovim slučajevima.

Prošle sedmice uhapšen je direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i više njemu podređenih službenika zbog sumnje da su počinili krivično djelo – zloupotreba službenog položaja, odnosno da su u više predmeta državne resurse koristili u privatne svrhe. Kovačević je iskoristio službeni položaj da u katastru nepokretnosti na svog sina upiše nelegalno izgrađenu vilu u Tivtu. Riječ je o objektu u zoni Javnog predzeća Morsko dobro, koji se nije mogao legalno upisati u katastar. Prethodni vlasnik objekta ga je prodao Kovačeviću, i on nije imao problema da ga upiše na svog sina.

Kovačević nije bio jedini visoki funkcioner koji je gradio nelegalno. Urbanističko-građevinska inspekcija u junu je zaustavila divlju gradnju na državnom zemljištu u Krašićima (Tivat), iza koje su stajali Miloš Medenica, sin predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, i njegov poslovni partner Rade Arsić. Oni su u blizini svojih kuća zidom pregradili javno šetalište, koje je inspekcija srušila. Ostalo je nejasno da li je inspekcija podnijela krivične prijave protiv izvođača radova i da li je u tim slučajevima pokrenuta tužilačka istraga.

I guverner Centralne banke Radoje Žugić optuživan je zbog nelegalne gradnje u Tivtu. Bivša viceguvernerka Irena Radović je, u sudskom postupku protiv njega, iznijela detalje da je Žugić od nje tražio da stavi potpis na nelegalnu izgradnju objekta od skoro šest hiljada kvadratnih metara. Poslanik Pokreta za promjene (PZP) Nebojša Medojević je, nakon hapšenja Kovačevića, saopštio da i Žugić i Medenica imaju kuće u zoni Morskog dobra.

Prema nezvaničnim saznanjima Monitora, više službenika katastra i Uprave za imovinu godinama su zloupotrebljavali službeni položaj kako bi sebi ili drugima pribavili imovinsko-pravnu korist, a suprotno zakonima države.

Pored Tivta, veliko stjecište nelgalne gradnje je Ulcinj, odnosno Ada Bojana. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) zbog nelegalne gradnje u zoni Morskog dobra na tom lokalitetu podnijela je krivičnu prijavu protiv aktuelnog gradonačelnika Ulcinja Ljora Nrekića. MANS je državnom tužilaštvu i Upravi policije dostavio krivične prijave i protiv Vladana Lakovića i Sabra Buzukovića bivših načelnika područne jedinice (PJ) Uprave policije Ulcinj, zbog sumnje da su, pojedinačno, tokom vršenja funkcije načelnika policije, takođe uzurpirali državno zemljište na rijeci Bojani. Niko od njih još nije procesuiran.

Ni aktuelna vlast nije imuna na divlju gradnju. Istraživači Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) otkrili su da kompanija u vlasništvu aktuelnog gradonačelnika Budve Marka Bata Carevića, preko pet godina uzurpira blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta u opštini Kotor. Carević je, kako navode, na državnoj zemlji napravio poljoprivredni kompleks, suprotno zakonu i bez građevinske dozvole.

Budva se, osim metropolom turizma, naziva i „metropolom divlje gradnje“. Među prvim većim aferama sa divljom gradnjom, desila se ona u tom gradu 2008. godine, kada je i donesena odluka da se divlja gradnja proglasi krivičnim djelom. Riječ je o izgradnji 20 ekskluzivnih vila, koje je u Zavali (Budva) gradila ruska Miraks grupa, a u projekat je navodno bio umiješan i tada visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Marović. Tadašnje Ministarstvo za ekonomski razvoj je zapečatilo radove zbog protivzakonite gradnje. Marović je 2015. godine osuđen kao šef kriminalne organizacije, koja je zloupotrebom službenog položaja vršila malverzacije sa prodajom državnog zemljišta kako bi sebi pribavila imovinsku korist i tako oštetila kasu Opštine Budva za višemilionske iznose.

Kada je prošle godine donesen Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, veliki broj građana sa nelegalnim objektima morao je da krene u postupak legalizacije, kako oni ne bi bili srušeni. Među tim građanima našli su se i brojni funkcioneri i članovi njihovih porodica.

Tada su lokalnim katastrima podnijeti zahtjevi za legalizaciju objekat u vlasništvu firme Dragana Purka Ivančevića, stambenog objekta supruge poslanika i bivšeg premijera Duška MarkovićaNate Marković, hotela Emerald, koji je u vlasništvu porodice bivšeg potpredsjednika Vlade Rafeta Husovića. Tada su nelegalne kuće i pomoćne zgrade prijavili i predsjednikov brat, sestra i supruga Aco, Ana i Lidija Đukanović u Kolašinu, Veruši i Podgorici, vikendicu na Žabljaku želio je da legalizuje aktuelni ambasador u Sarajevu Obrad Mišo Stanišić, bivši funkcioner Božidar Vuksanović, bivši predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović. Nije poznato da li je inspekcija ikada kontrolisala ove objekte i na koji način su sankcionisani „divlji graditelji“.

Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata dosad nije dao nikakve rezultate na polju legalizacije, pa tako od 51.000 podnijetih zahtjeva za legalizaciju, u državi trenutno imamo svega 734 legalizovana objekta. Ukoliko se uzmu u obzir neformalni podaci o broju od 100.000 nelegalnih objekata u Crnoj Gori, to znači da u prethodne dvije godine nijesmo uspjeli da legalizujemo ni jedan odsto divljih objekata u državi.

Prema Izvještaju o stanju uređenja prostora za 2019. godinu najviše objekata bez građevinske dozvole nalazi  se u Podgorici – njih 17.142. Upotrebnu dozvolu na nivou glavnog grada nema 43 objekta, a prekoračenje je konstatovano kod 1.234.

Potom slijedi Ulcinj sa 4.754 objekta bez dozvole, dva bez upotrebne i sa 69 prekoračenja u gradnji. Na trećem mjestu po broju „divljih” objekata u državi jeste Bar, u kojem 4.723 zdanja nemaju građevinsku dozvolu.

U Herceg Novom 2.629 objekata nema građevinsku dozvolu, 85 upotrebnu, a na 171 je registrovano prekoračenje u dozvoljenoj gradnji. U Tivtu 2.363 objekta nemaju građevinsku dozvolu, 170 upotrebnu, a prekoračenje je konstatovano na 201 zdanju. Bijelo Polje ima 1.971 objekat sagrađen bez dozvole, a 124 bez upotrebne.

U Budvi je 1.271 objekat bez građevinske dozvole, 260 bez upotrebne, dok u Danilovgradu 1.099 objekata nema dozvolu za gradnju, a sedam za upotrebu. U Kotoru su 1.004 bez građevinske dozvole i 187 bez upotrebne. U Plavu 990 objekata nije građeno sa građevinskom dozvolom, dok upotrebnu nema jedan objekat.

Nelegalna gradnja u Crnoj Gori doživjela je ekspanziju za vrijeme mandata ministra Branimira Gvozdenovića, koji je taj resor pokrivao od novembra 2006. do 2010. Tada je i podrška državnih institucija nelegalnim graditeljima bila najvidljivija kroz masovnu legalizaciju čitavih nelegalno sagrađenih kompleksa koja je izvedena usvajanjem novih i izmjenom postojećih planova kako bi se zadovoljili apetiti građevinskog lobija. Podrška nije falila ni sa adrese nadležnih inspekcija koje su po pravilu zaobilazile zgrade i hotele moćnih pojedinaca. Borba protiv nelegalne gradnje pod vođstvom Gvozdenovića je tada svedena na rušenje ograda, udžerica i individualnih objekata.

Vrhovno državno tužilaštvo je samo u tom periodu od MANS-a dobilo tri krivične prijave protiv Gvozdenovića.

Prva je bila zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj tokom davanja saglasnosti na plansku dokumentaciju i izdavanje građevinskih dozvola u slučaju Zavala, druga je za organizovani kriminal, odnosno zbog legalizacije zgrada u centru Bara investitorima za koje dokumentacija pokazuje da su povezani sa gradonačelnikom Žarkom Pavićevićem. I treća za Mirište, odnosno što je najprije tolerisao gradnju na parceli Branimira Mićunovića, a zatim dao saglasnost na izmjene Prostornog plana Budve, kojima je legalizovana osmospratnica kontroverznog nikšićkog biznismena.

Pored ovih MANS je u narednom periodu podnio mnoštvo prijava protiv Gvozdenovića zbog više sumnji u zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad. Nijedna od tih prijava još nije dobila tužilački epilog.

 Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

TUŽILAČKI ZAKONI I VENECIJANCI PO DRUGI PUT: Početak demontaže DPS pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Raste nervoza među „patriotama“

 

U srijedu je crnogorska Skupština konačno usvojila prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu čime je počela formalna demontaža partijsko-udbaškog pravosuđa koje je režim Mila Đukanovića izgrađivao tokom 30 godišnje vladavine. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio donošenje zakona kao „najveći patriotski čin“, dok je jedan od predlagača, poslanik Slaven Radunović, izjavio da se radi o „oslobađanju tužilaštva koje će konačno moći da radi svoj posao odgovorno i bez pritisaka Zorana Lazovića, Brana Mićunovića, Mila Đukanovića itd“.

Noć prije poslanici DPS-a i satelitskih partija su napustili zasijedanje nakon što je većina odbila prijedlog da se odloži usvajanje zakona na 20 dana kako bi se otvorili „razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu“. DPS je takođe optužio vladajući blok da je zakonsko rješenje „suprotno Ustavu, suprotno mišljenju Evropske komisije i onome što je evropska praksa“.

Kolika je nervoza u taboru DPS-a i njegovih satelita pokazuju i reakcije u ponedjeljak 10. maja, odmah po davanju novog mišljenja Venecijanske komisije (VK) i dan nakon vrlo lošeg izbornog rezultata na lokalnim izborima u Herceg Novom. Naime, prije nego je mišljenje VK i zvanično objavljeno, DPS je zakazao vanrednu pres konferenciju na kojoj je poslanik Danijel Živković preventivno objavio da je mišljenje opet negativno, kao i ranije u martu ove godine, i da „mišljenje VK potvrđuje da je promjena (tužilačkog zakona) protivustavna i protivevropska“. Kasnije se odbrani Ustava i principu podjele vlasti pridružio i poslanik DPS-a Andrija Nikolić pozvavši Abazovića da „ne tumači selektivno“ mišljenje Venecijanaca. Teško da je Nikolićeva izjava ponukana iskustvom nekad vladajućeg DPS-a koji je i te kako „ selektivno tumačio“ ranija mišljenja VK, pogotovo ono koje se ticalo negativnog stava o DPS-ovom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti kao i prijedloge VK o izmjenama Ustava kako bi se ojačala nezavisnost tužilaštava. Reakcijama DPS-a se pridružila i Socijaldemokratska partija čija nekadašnja liderka Draginja Vuksanović Stanković je supruga sadašnjeg vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca  (VDT) Ivice Stankovića kome je još 2019. istekao mandat i koji ovog mjeseca stiče uslove za starosnu penziju.

Što se tiče  „mišljenja“ Venecijanaca,  uočava se velika razlika sa ranijim izvještajem. Tada je VK ozbiljno kritikovala brzopletost Vlade i Skupštine u procesu donošenja sistemskog zakona bez ijedne održane javne rasprave i bez konsultacija sa evropskim partnerima. U novom izvještaju nema ni govora o tome da je novi revidirani nacrt zakona „protivustavan i protivevropski“ kako su DPS i sateliti pokušali staviti Venecijancima u usta. Naprotiv, Venecijanska komisija navodi da je sadašnji revidirani nacrt tužilačkog zakona „pripremljen uvažavajući ranije mišljenje VK na ovu temu usvojenu marta 2021.“ te da se „odmah pozdravlja konstruktivnost crnogorskih vlasti i spremnost za dijalog“. Ono što je glavno, VK navodi da sadašnji, već usvojen zakon „predstavlja značajni napredak“ u odnosu na raniji nacrt kao i da je „uvaženo nekoliko ključnih preporuka VK“. Pri tome, na 5. strani izvještaja se navodi da „postoje još neki nedostaci“ za koje se daju sugestije radi poboljšanja ali i da nisu u nesaglasju sa evropskim standardima. U samoj EU ne postoje jedinstveni standardi kojima se uređuje pitanje izbora i kontrole tužilačkih organizacija. U mnogim zemljama EU (Njemačka, Nizozemska, Poljska…) kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, ministar pravde postavlja i smjenjuje glavnog tužioca ili je ministar pravde istovremeno i vrhovni tužilac. Takvo rješenje su ranije predlagali funkcioneri Demokratskog fronta ali je stav EU bio da takvo rješenje ne bi bilo primjereno balkanskim uslovima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo