DRUŠTVO
REFORMA SLUŽBI BEZBJEDNOSTI: Demontaža hobotnice i paralelne službe

Objavljeno prije
4 godinena
Objavio:
Monitor online
Službe bezbjednosti su izmještene tokom tri mjeseca pregovora i svađa u vladajućoj koaliciji oko toga ko treba, kako i po kojoj dubini pokrivati pozicije. Uspostavljanje paralelnih službi i izmještanja prislušne tehnike se već jednom desilo nakon izbora 2003. kada je LSCG trebalo da preuzme MUP i SDB nakon što je DPS izgubio apsolutnu većinu. Tada je u dvorištu iza zgrade MUP-a noćima paljena dokumentacija a dio je izmiještan na druge lokacije
Izbor prve demokratske Vlade u istoriji Crne Gore ne znači da je došlo i do smjene vlasti u Crnoj Gori. Partija koja je vladala zemljom 75 godina ostavila je velika minska polja u vidu zakonskih rješenja kojima se lako opstruira rad nove Vlade, praznih ili spaljenih arhiva ministarstava i drugih državnih institucija kao i opustošeni državni trezor.
Demokratska partija socijalista i dalje čvrsto kontroliše sudove i tužilaštva dok su službe bezbjednosti izmještene tokom 3 mjeseca pregovora i svađa u vladajućoj koaliciji oko toga ko treba, kako i po kojoj dubini pokrivati određene pozicije. Slično uspostavljanje paralelnih službi i izmještanje prislušne tehnike se desilo nakon izbora 2003. kada je Liberalni Savez Crne Gore trebalo da preuzme MUP i tada Službu državne bezbjednosti (SDB) nakon što je DPS izgubio apsolutnu većinu u parlamentu. Tada se u dvorištu iza zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova noćima palila dokumentacija a dio je izmiještan na druge lokacije.
Sada se najviše rasprave vodilo u pobjedničkim koalicijama oko toga ko će imati kontrolu nad sigurnosnim sektorom, prije svega policijom i Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB) kao i vojnom obavještajnom službom pri Ministarstvu odbrane koje su predstavljale stub doskorašnjeg režima. Takođe se vodilo i puno polemike oko otvaranja arhiva ANB-a i koga će sve arhive označiti kao saradnika tajnih službi.
Prva promjena se desila u Upravi policije čiji direktor i dugogodišnji partijski aktivista i akter mnogih zvučnih afera Veselin Veljović je najavio ostavku „na fino“ jer Vlada i resorno Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) nema zakonsku mogućnost da ga smijeni i postavi svog čovjeka prije promjene zakona. Zakonom o unutrašnjim poslovima iz decembra 2018. policija je izdvojena iz MUP-a, a direktor policije kao i njegovi pomoćnici su birani na takozvanim „javnim konkursima“ čiji su se rezultati znali i prije raspisivanja konkursa.
Najviše kontroverze je izazvao izbor Zorana Lazovića u maju 2019. kao Veljovićevog pomoćnika koji je preuzeo rukovođenje Sektorom za borbu protiv organizovanog kriminala. Njegovom sektoru se pridružio i Duško Golubović početkom avgusta 2019, bez konkursa, jer je to radno mjesto „označeno stepenom tajnosti“ kako je odgovorila Uprava policije tada na upit Vijesti. Status ove dvojice i njihova smjena je nedavno postala predmet žestoke rasprave u vladajućem bloku.
Lazović i Golubović su raniji visoki funkcioneri ANB-a koji su sporazumno raskinuli radni odnos u aprilu 2015. prevashodno zbog pritiska pojedinih zapadnih sila na Vladu Mila Đukanovića. Bili su predmet čestih pisanja zbog navodnih prisnih veza sa organizovanim kriminalom i narko kartelima. Lazović je bio gost na svadbi narko bosa Safeta Kalića koji je kasnije pravosnažno osuđen u Njemačkoj. Kalić i članovi njegove porodice su u Crnoj Gori pravosnažno oslobođeni optužbi za pranje novca od narkotika. Slučaj je vodilo Specijalno državno tužilaštvo kojim rukovodi Lazovićev pobratim Milivoje Katnić sa kojim je zajedno uslovno osuđen 1990. zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja lakih tjelesnih povreda dvojici muškaraca davne 1983. I Lazovića i Katnića mediji dovode u vezu sa Grand klanom i njihovim unosnim poslovima s one strane zakona.
Golubović je pominjan u aferi Listing kada je navodno objavljen listing komunikacije između tada osumnjičenog narko bosa Darka Šarića sa ondašnjim premijerom Igorom Lukšićem i ministrom vanjskih poslova Milanom Roćenom. Mediji su objavili i navodni listing razgovora Golubovića i optuženog narko bosa Nasera Keljmendija koji je po sopstvenom priznanju bio i politički aktivista crnogorskog režima. Državni organi su objavili da su listinzi krivotvoreni i na tome se sve završilo.
Osim veze sa narko kartelima, dotični borci iz Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala su dovođeni u vezu sa ruskim obavještajnim službama iz vremena kada su još bili operativci kompromitovanog ANB-a. Bivši šef Parlamenta i član Odbora za bezbjednost Ranko Krivokapić se usprotivio njihovom povratku 2019. iz navodne penzije pozivajući se na „činjenice iz naših internih sistema ali i iz vašingtonskog sistema“ i određene poslove koje su oni navodno odrađivali za račun ruskih službi a protiv zapadnih ambasada u Podgorici. Vanja Ćalović iz MANS-a je tada izjavila da je izbor Lazovića „dobra vijest za kriminalne strukture u Crnoj Gori“.
Reforma sigurnosnog sektora kao i umirovljenje određenog broja ljudi iz ANB-a bio je jedan od uslova da Crna Gora uđe u NATO. Američka novinska agencija Associated Press je polovinom 2014. objavila da između 25 i 50 službenika ANB-a radi za ruske službe i to na osnovu konzervativnih procjena. Jako prisustvo ruskog obavještajno-kriminalnog kadra je takođe primijećeno u Upravi policije, Ministarstvu odbrane i Ministarstvu vanjskih poslova kojim je do polovine 2012. upravljao Milan Roćen, naširoko smatran kao ključni ruski čovjek u Crnoj Gori nakon državnog lidera Mila Đukanovića. Kurs tadašnjeg crnogorskog rukovodstva je bio tijesno vezan za Putinovu Rusiju koji je bila jedina velika zemlja koja je 2006. podržala crnogorsku nezavisnost od Beograda.
Presretnuti telefonski razgovori koje je objavio portal IN4S između tadašnjeg ambasadora Srbije i Crne Gore u Rusiji Milana Roćena i tajkuna bliskog Kremlju Olega Deripaske uoči referenduma su bili indikator koliko je zapravo zaslužna Rusija i njeno lobiranje preko Deripaske u Vašingtonu što crnogorski građani imaju crnogorski pasoš. Ekonomske i kriminalne veze između Crne Gore i Rusije su doživjele pravi procvat nakon nezavisnosti u maju 2006. Veliki broj umirovljenih i aktivnih oficira Federalne službe bezbjednosti (FSB) je pokupovao hotele i zemlju na crnogorskom primorju a Rusi su postali i ostali do dan danas glavni „investitori“ u Crnoj Gori, prema zvaničnim podacima Centralne banke.
KAP je sistematski iscrpljivao crnogorsku ekonomiju kroz Vladine subvencije Deripaski koji je postao vlasnik i koji je na kraju aktivirao i garancije Vlade Crne Gore od 130 miliona eura. Za to niko do sada nije odgovarao.
Državna politika je nakon udara svjetske ekonomske krize u jesen 2008. ipak počela da se polako mijenja u pravcu „reformi“ uključujući i obavještajni sektor. Prvo se desila akcija „Balkanski ratnik“ u oktobru 2009. kada je blizu obale Urugvaja u akciji američke Agencije za borbu protiv narkotika (DEA) zaplijenjena jahta sa 2.2 tone kokaina gorepomenutog klana Šarić iz Pljevalja. Navodno je novac od toga posla trebao da ide u jedan od kapitalnih projekata u državi. Istraga u Crnoj Gori je sprovedena kao i sve druge istrage u kojima je pravosuđe izvršavalo partijske zadatke. Ali je zato Crna Gora došla na radar američkih službi među kojima se nakon dvije godine istakla Komisija za hartije od vrijednosti koja je otkrila korupciju u privatizaciji Telekoma u kojoj je „najviši zvaničnik“ Crne Gore, kako je označen u dokumentima, uzeo mito od 7,3 miliona eura preko svoje sestre advokatice kroz seriju fiktivnih ugovora. Nakon afere Telekom i Šarići crnogorski vrh sve više priča o evroatlantskim integracijama koje su kulminirale ulaskom Crne Gore u NATO 5. juna 2017, ali tek pošto što je znatan broj operativaca ANB-a ili penzionisan ili prebačen u druge službe. Đukanović je takođe napustio sve javne funkcije uz navodno obećanje Zapadu da se neće više vraćati. Sve tadašnje „reforme“ su bile kratkog daha.
Za godinu i po Đukanović će se vratiti na mjesto predsjednika i pored vidnog protivljenja i bojkota od strane zapadnih zemalja dok će nepunu godinu kasnije početi sa vraćanjem „ruskog kadra“ na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru i donekle u diplomatskoj službi. Glavni ekonomski i politički partneri su mimo Rusije, sa kojim je DPS vlast navodno bila u svađi zbog pokušaja državnog udara, postali i Azerbejdžan, Turska i Kina. To su sve zemlje čiji sistemi vrijednosti i stanje ljudskih prava nemaju nikakve veze sa evropskim standardima u koje se DPS režim deklarativno zaklinjao. Jedini istinski partner Crne Gore u EU će postati malena ostrvska republika Malta čuvena po korupciji i nepotizmu.
Osim problema sa rukovodećim kadrom, sadašnja Crna Gora će se morati suočiti i sa najvećim brojem policajaca u Evropi po glavi stanovnika – 635 na 100.000 stanovnika.
Reforma ANB-a će za razliku od Uprave policije možda i najlakše ići iz jednostavog razloga što je malo čega ostalo za reformu. Jedan penzionisani zvaničnik je Monitoru rekao prije imenovanja v.d. direktora Dejana Vukšića da „Vlada neće preuzeti ANB, već samo zgrade i nešto zastarjele tehnike. Tamo već odavno nema ništa, dok će paralelnu službu biti jako teško razmontirati“. Novom direktoru predstoji mukotrpan posao pronalaženja profesionalaca koji nisu partijski, obavještajno ili kriminalno služili dosadašnjoj vlasti.
Kad je u pitanju Ministarstvo odbrane tamo je Oliveru Injac takođe dočekao haos i nestala dokumentacija. Po pouzdanim podacima, za vikend 19-20. septembra ove godine su izlazili vojni kamioni iz kasarne „Zlatica“ na pripremljene destinacije gdje se vršilo uništavanje arhiva Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, što bi uskoro trebalo da bude predmet interne istrage.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
ZAGAĐENJE VAZDUHA: Maske nam trebaju i mimo korone
-
KAKVE SVE OBLIKE TURIZMA, OSIM MASOVNOG, CRNA GORA MOŽE RAZVIJATI: Pandemija otvara oči?
-
MLADI KOLAŠINCI USPJEŠNI PROMOTERI LJEPOTA SJEVERA: Nezaboravni trenuci zavičaja
-
KULTURNI DOGAĐAJ I PROMAŠAJ 2020. GODINE: Kultura stavljena na čekanje
-
NAKON URUŠAVANJA MOSTA NA ZAOBILAZNICI OKO ROŽAJA: Namješteni poslovi i udaljene sumnje
-
GODINA KAO NIJEDNA DRUGA: Krnji novi svijet
DRUŠTVO
DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije
2 satana
7 Februara, 2025
Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je novac u vrijednosti – 18 novih zgrada vlade
U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.
Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.
No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.
U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…
Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG) su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije
1 sedmicana
31 Januara, 2025
Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine
Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.
Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.
Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).
Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.
Tokom januara više nevladinih organizacija, Udruženja ,,Štrpci Protiv zaborava”, Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa, Centar za građansko obrazovanje,pozvale su premijera Milojka Spajića i ministra Gutića da povuku manjkavi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti i konačno omoguće javnu raspravu o ovom dokumentu.
,,Vlada nastavlja sa štetnom praksom užurbanog usvajanja loših zakonskih rješenja bez sluha za žalbe porodica žrtava kojih se ovakvi zakoni i najviše tiču, te civilnog sektora sa ekspertizom u oblasti ljudskih prava”, upozorili su iz Asocijacije Spektra.
,,Ozbiljan je problem to što je priznanje statusa civilne žrtve samo formalne prirode, jer ne povlači ostvarivanje materijalnih prava u budućnosti za sve članove porodica, već samo roditelje i udovce/ice civilnih žrtava. Naime, to isključuje i njihovu braću, sestre i djecu, koja su protekom vremena, od okvirno 30 godina od njihovog stradanja ili nestanka, uveliko izgubili mogućnost da se tim pravom služe, kako je to propisano, do svoje 26, odnosno 27. godine života”, naveli su u primjedbama na predložena rješenja iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Dodali su i da novi prijedlog zakona izostavlja i mogućnost isplate jednokratnih naknada u vidu materijalne satisfakcije, čime je ta kategorija uskraćena apsolutno svih materijalnih prava.
Na neophodnost da se ispravi trodecenijska nepravda prema porodicama, i jednokratnim isplatama nadoknadi barem dio onoga što je država bila dužna da im obezbjedi još tada, ukazali su iz Spektre i dodali da ,,moramo imati na umu da naša država nije uradila dovoljno za civilne žrtve ratova devedesetih, pogotovo onih stradalih na našoj teritoriji i/ili za čija stradanja je odgovorna Crna Gora”.
Od zločina u Štrpcima 27. februara 1993.godine, u kojem je ubijeno 20 civila, prošle su 32 godine. Članovi porodica ubijenih u Štrpcima kazali su da je većina potencijalnih korisnika ove planirane naknade umrla ili prerasla navedenu starosnu granicu, odnosno da bi ovu naknadu moglo da prima svega pet osoba roditelja i udovica žrtava.
Prema definiciji iz Prijedloga izmjena zakona,civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ poslije 17. avgusta 1990. godine. Pravo na naknadu pod određenim uslovima imaju članovi porodice djeca, supružnici, roditelji, očuh, maćeha ili usvojioci. Djeca civilne žrtve rata imaju pravo na nadoknadu ako su maloljetna i tokom školovanja i studiranja a najkasnije do navršene 27 godine života
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su objasnili da su državljani bivše SFRJ često zasnivali porodice i nastavljali život van republika u kojima su rođeni i čije su republičko državljanstvo imali. Stoga, nije opravdano uskratiti dugo očekivana prava crnogorskim državljanima članovima porodica civilnih žrtava rata, samo zato što njihov suprug ili roditelj nije imao crnogorsko republičko državljanstvo u vrijeme stradanja.
,,Pravično im je omogućiti pravo na naknadu u Crnoj Gori, u kojoj žive, pod uslovom da to pravo nijesu ostvarile u nekoj drugoj državi nastaloj na teritoriji bivše SFRJ. Ističemo da je broj takvih slučajeva veoma mali. Na primjer, poznat nam je samo slučaj članova porodice Bajrović, koji su nastavili život u svojoj kući u Crnoj Gori nakon nezakonite deportacije na teritoriju BiH supruga, odnosno oca, Osmana Bajrovića, koji je u tom zločinu izgubio život. Iako je Bajrović imao republičko državljanstvo Bosne i Hercegovine po mjestu rođenja, porodicu je nastanio u Crnoj Gori, gdje su njeni članovi i nastavili da žive”, naveli su iz HRA.
Nakon ovonedjeljnog sastanka sa ministrom, iz HRA za Monitor kažu da je postignut napredak. ,,Dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Praktično posmatrano, to omogućava da pravo na naknadu po osnovu srodstva sa civilnom žrtvom rata ostvare članovi njene porodice koji imaju crnogorsko državljanstvo, iako žrtva nije bila rodjena u Crnoj Gori, već u nekoj drugoj republici bivše Jugoslavije”, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.
Na sastanku je razmatrano proširenje prava na novčanu naknadu materijalnog obezbjeđenja. Trenutni prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine. To se posebno odnosi na djecu i braću i sestre civilnih žrtava koji su stariji od 26 godina, i one kojima je nesposobnost za rad utvrđena nakon 15. godine života.
Vladin prijedlog predviđa da se osnov za određivanje lične invalidnine povećava sa 307 eura na 850 eura, a djelimično se uvečavaju i procenti za obračun ove naknade.Tako će korisnici lične invalidine iz prve grupe dobijati naknadu u iznosu 100 odsto osnovice, odnosno 850 eura. Korisnici iz druge grupe imaće pravo na 76 odsto od osnovice odnosno 646 eura, korisnici iz treće grupe dobijaće 58 odsto od osnovice odnosno 493 eura…
Iz HRA kažu da su predložili da se usvoji minimalni prag od 20 odsto invaliditeta za utvrđivanje tog statusa i tako izjednače uslovi za priznanje statusa invalida rata za civile i vojna lica. Sada je na snazi neopravdano razlikovanje (diskriminacija) ove dvije kategorije, pa se za status civilnih invalida rata zahtijeva 50 odsto tjelesnog oštećenja, a za vojne invalide samo 20 odsto.
Gorjanc-Prelević kaže da je na sastanku pokazana dobra volja da se dodje do pravičnih rješenja: ,,Koja bi pokazala da Crna Gora ne samo da je sada, 30 godina posle ratova ’90-ih odlučila da prepozna civilne žrtve rata kao kategoriju koja zaslužuje socijalnu zaštitu, već da je bilo pogrešno to što im je okrenula leđa svo to vrijeme”.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi

Objavljeno prije
2 sedmicena
24 Januara, 2025
Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE tvrde da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine
Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.
Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.
Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.
Iz STEGE tvrde da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.
STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.
Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!
,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.
Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.
U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.
Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.
Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja u barskoj opštini upisano na SPC.
Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.
Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.
Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.
Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.
Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona. Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.
Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.
Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.
,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.
Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.
Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sata
Povratak onoga koji nije ni otišao
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Paralelni univerzumi
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Ovi i oni
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Cilj anti-estetske hirurgije jezika
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Voz
Milena Perović

Novi broj


OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po
Izdvajamo
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Popločano neodgovornošću i beznađem
-
DRUŠTVO4 sedmice
GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste
-
DRUŠTVO4 sedmice
BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu
-
DRUŠTVO4 sedmice
SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom
-
Izdvojeno2 sedmice
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
INTERVJU4 sedmice
DR ERIK GORDI, PROFESOR POLITIČKE I KULTURNE SOCIOLOGIJE, UNIVERZITETSKI KOLEDŽ-LONDON: Nova vlada SAD neće riješiti ni globalne sukobe, ni sukobe unutar sopstvene stranke
-
OKO NAS4 sedmice
ULCINJ – NAJPOTCJENJENIJA TURISTIČKA DESTINACIJA EVROPE: Iz Londona se bolje vidi
-
Izdvojeno2 sedmice
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje