Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REFORMA SLUŽBI BEZBJEDNOSTI: Demontaža hobotnice i paralelne službe

Objavljeno prije

na

Službe bezbjednosti su izmještene tokom tri mjeseca pregovora i svađa u vladajućoj koaliciji oko toga ko treba, kako i po kojoj dubini pokrivati pozicije.  Uspostavljanje paralelnih službi i izmještanja prislušne tehnike se već jednom desilo nakon izbora 2003. kada je LSCG trebalo da preuzme MUP i  SDB nakon što je DPS izgubio apsolutnu većinu. Tada je u dvorištu iza zgrade MUP-a noćima paljena dokumentacija a dio je izmiještan na druge lokacije

 

Izbor prve demokratske Vlade u istoriji Crne Gore ne znači da je došlo i do smjene vlasti u Crnoj Gori. Partija koja je vladala zemljom 75 godina ostavila je velika minska polja u vidu zakonskih rješenja kojima se lako opstruira rad nove Vlade, praznih ili spaljenih arhiva ministarstava i drugih državnih institucija kao i opustošeni državni trezor.

Demokratska partija socijalista i dalje čvrsto kontroliše sudove i tužilaštva dok su službe bezbjednosti izmještene tokom 3 mjeseca pregovora i svađa u vladajućoj koaliciji oko toga ko treba, kako i po kojoj dubini pokrivati određene pozicije. Slično uspostavljanje paralelnih službi i izmještanje prislušne tehnike se desilo nakon izbora 2003. kada je Liberalni Savez Crne Gore trebalo da preuzme MUP i tada Službu državne bezbjednosti (SDB) nakon što je DPS izgubio apsolutnu većinu u parlamentu. Tada se u dvorištu iza zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova noćima palila dokumentacija a dio je izmiještan na druge lokacije.

Sada se najviše rasprave vodilo u pobjedničkim koalicijama oko toga ko će imati kontrolu nad sigurnosnim sektorom, prije svega policijom i Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB) kao i vojnom obavještajnom službom pri Ministarstvu odbrane koje su predstavljale stub doskorašnjeg režima. Takođe se vodilo i puno polemike oko otvaranja arhiva ANB-a i koga će sve arhive označiti kao saradnika tajnih službi.

Prva promjena se desila u Upravi policije čiji direktor i dugogodišnji partijski aktivista i akter mnogih zvučnih afera Veselin Veljović je najavio ostavku „na fino“ jer Vlada i  resorno Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) nema zakonsku mogućnost da ga smijeni i postavi svog čovjeka prije promjene zakona. Zakonom o unutrašnjim poslovima iz decembra 2018. policija je izdvojena iz MUP-a, a direktor policije kao i njegovi pomoćnici su birani na takozvanim „javnim konkursima“ čiji su se rezultati znali i prije raspisivanja konkursa.

Najviše kontroverze je izazvao izbor Zorana Lazovića u maju 2019. kao Veljovićevog pomoćnika koji je preuzeo rukovođenje Sektorom za borbu protiv organizovanog kriminala. Njegovom sektoru se pridružio i Duško Golubović početkom avgusta 2019, bez konkursa, jer je to radno mjesto „označeno stepenom tajnosti“ kako je odgovorila Uprava policije tada na upit Vijesti. Status ove dvojice i njihova smjena je nedavno postala predmet žestoke rasprave u vladajućem bloku.

Lazović i Golubović su raniji visoki funkcioneri ANB-a koji su sporazumno raskinuli radni odnos u aprilu 2015. prevashodno zbog pritiska pojedinih zapadnih sila na Vladu Mila Đukanovića. Bili su  predmet čestih pisanja zbog navodnih prisnih veza sa organizovanim kriminalom i narko kartelima. Lazović je bio gost na svadbi narko bosa Safeta Kalića koji je kasnije pravosnažno osuđen u Njemačkoj. Kalić i članovi njegove porodice su u Crnoj Gori pravosnažno oslobođeni optužbi za pranje novca od narkotika. Slučaj je vodilo Specijalno državno tužilaštvo kojim rukovodi Lazovićev pobratim Milivoje Katnić sa kojim je zajedno uslovno osuđen 1990. zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja lakih tjelesnih povreda dvojici muškaraca davne 1983. I Lazovića i Katnića mediji dovode u vezu sa Grand klanom i njihovim unosnim poslovima s one strane zakona.

Golubović je pominjan u aferi Listing kada je navodno objavljen listing komunikacije između tada osumnjičenog narko bosa Darka Šarića sa ondašnjim premijerom Igorom Lukšićem i ministrom vanjskih poslova Milanom Roćenom. Mediji su objavili i navodni listing razgovora Golubovića i optuženog narko bosa Nasera Keljmendija koji je po sopstvenom priznanju bio i politički aktivista crnogorskog režima. Državni organi su objavili da su listinzi krivotvoreni i na tome se sve završilo.

Osim veze sa narko kartelima, dotični borci iz Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala su dovođeni u vezu sa ruskim obavještajnim službama iz vremena kada su još bili operativci kompromitovanog ANB-a. Bivši šef Parlamenta i član Odbora za bezbjednost Ranko Krivokapić se usprotivio njihovom povratku 2019. iz navodne penzije pozivajući se na „činjenice iz naših internih sistema ali i iz vašingtonskog sistema“ i određene poslove koje su oni navodno odrađivali za račun ruskih službi a protiv zapadnih ambasada u Podgorici. Vanja Ćalović iz MANS-a je tada izjavila da je izbor Lazovića „dobra vijest za kriminalne strukture u Crnoj Gori“.

Reforma sigurnosnog sektora kao i umirovljenje određenog broja ljudi iz ANB-a bio je jedan od uslova da Crna Gora uđe u NATO. Američka novinska agencija Associated Press je polovinom 2014. objavila da između 25 i 50 službenika ANB-a radi za ruske službe i to na osnovu konzervativnih procjena. Jako prisustvo ruskog obavještajno-kriminalnog kadra je takođe primijećeno u Upravi policije, Ministarstvu odbrane i Ministarstvu vanjskih poslova kojim je do polovine 2012. upravljao Milan Roćen, naširoko smatran kao ključni ruski čovjek u Crnoj Gori nakon državnog lidera Mila Đukanovića. Kurs tadašnjeg crnogorskog rukovodstva je bio tijesno vezan za Putinovu Rusiju koji je bila jedina velika zemlja koja je 2006. podržala crnogorsku nezavisnost od Beograda.

Presretnuti telefonski razgovori koje je objavio portal IN4S između tadašnjeg ambasadora Srbije i Crne Gore u Rusiji Milana Roćena i tajkuna bliskog Kremlju Olega Deripaske uoči referenduma su bili indikator koliko je zapravo zaslužna Rusija i njeno lobiranje preko Deripaske u Vašingtonu što crnogorski građani imaju crnogorski pasoš. Ekonomske i kriminalne veze između Crne Gore i Rusije su doživjele pravi procvat nakon nezavisnosti u maju 2006. Veliki broj umirovljenih i aktivnih oficira Federalne službe bezbjednosti (FSB) je pokupovao hotele i zemlju na crnogorskom primorju a Rusi su postali i ostali do dan danas glavni „investitori“ u Crnoj Gori, prema zvaničnim podacima Centralne banke.

KAP je sistematski iscrpljivao crnogorsku ekonomiju kroz Vladine subvencije Deripaski koji je postao vlasnik i koji je na kraju aktivirao i garancije Vlade Crne Gore od 130 miliona eura. Za to niko do sada nije odgovarao.

Državna politika je nakon udara svjetske ekonomske krize u jesen 2008. ipak počela da se polako mijenja u pravcu „reformi“ uključujući i obavještajni sektor. Prvo se desila akcija „Balkanski ratnik“ u oktobru 2009. kada je blizu obale Urugvaja u akciji američke Agencije za borbu protiv narkotika (DEA) zaplijenjena jahta sa 2.2 tone kokaina gorepomenutog klana Šarić iz Pljevalja. Navodno je novac od toga posla trebao da ide u jedan od kapitalnih projekata u državi. Istraga u Crnoj Gori je sprovedena kao i sve druge istrage u kojima je pravosuđe izvršavalo partijske zadatke. Ali je zato Crna Gora došla na radar američkih službi među kojima se nakon dvije godine istakla Komisija za hartije od vrijednosti koja je otkrila korupciju u privatizaciji Telekoma u kojoj je „najviši zvaničnik“ Crne Gore, kako je označen u dokumentima, uzeo mito od 7,3 miliona eura preko svoje sestre advokatice kroz seriju fiktivnih ugovora. Nakon afere Telekom i Šarići crnogorski vrh sve više priča o evroatlantskim integracijama koje su kulminirale ulaskom Crne Gore u NATO 5. juna 2017, ali tek pošto što je znatan broj operativaca ANB-a ili penzionisan ili prebačen u druge službe. Đukanović je takođe napustio sve javne funkcije uz navodno obećanje Zapadu da se neće više vraćati. Sve tadašnje „reforme“ su bile kratkog daha.

Za godinu i po Đukanović će se vratiti na mjesto predsjednika i pored vidnog protivljenja i bojkota od strane zapadnih zemalja dok će nepunu godinu kasnije početi sa vraćanjem „ruskog kadra“ na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru i donekle u diplomatskoj službi. Glavni ekonomski i politički partneri su mimo Rusije, sa kojim je DPS vlast navodno bila u svađi zbog pokušaja državnog udara, postali i Azerbejdžan, Turska i Kina. To su sve zemlje čiji sistemi vrijednosti i stanje ljudskih prava nemaju nikakve veze sa evropskim standardima u koje se DPS režim deklarativno zaklinjao. Jedini istinski partner Crne Gore u EU će postati malena ostrvska republika Malta čuvena po korupciji i nepotizmu.

Osim problema sa rukovodećim kadrom, sadašnja Crna Gora će se morati suočiti i sa najvećim brojem policajaca u Evropi po glavi stanovnika – 635 na 100.000 stanovnika.

Reforma ANB-a će za razliku od Uprave policije možda i najlakše ići iz jednostavog razloga što je malo čega ostalo za reformu. Jedan penzionisani zvaničnik je Monitoru rekao prije imenovanja v.d. direktora Dejana Vukšića da „Vlada neće preuzeti ANB, već samo zgrade i nešto zastarjele tehnike. Tamo već odavno nema ništa, dok će paralelnu službu biti jako teško razmontirati“. Novom direktoru predstoji mukotrpan posao pronalaženja profesionalaca koji nisu partijski, obavještajno ili kriminalno služili dosadašnjoj vlasti.

Kad je u pitanju Ministarstvo odbrane tamo je Oliveru Injac takođe dočekao haos i nestala dokumentacija. Po pouzdanim podacima, za vikend 19-20. septembra ove godine su izlazili vojni kamioni iz kasarne „Zlatica“ na pripremljene destinacije gdje se vršilo uništavanje arhiva Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, što bi uskoro trebalo da bude predmet interne istrage.

             Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo